EU: NASTAVLJEN RAD NA BUDUĆEM EUROPSKOM USTAVU

BRUXELLES,17. svibnja 2004.(Hina) - Ministri vanjskih poslova 25 zemalja članica Europske unije nastavili su u ponedjeljak u Bruxellesu u okviru Međuvladine konferencije (IGC) rad na budućem ustavu, koji je bio prekinut nakon neuspješnog summita u prosincu prošle godine.#L# Irsko je predsjedništvo predstavilo dva dokumenta o budućem ustavu. Prvi dokument sadrži prijedloge odredbi budućeg ustava oko kojih postoji visoki stupanj suglasnosti, dok drugi sadrži pitanja oko kojih je potrebno daljnje dogovaranje. Irsko predsjedništvo predlaže, između ostalog, daljnje usuglašavanje oko broja povjerenika buduće Europske komisije, rotirajućem predsjedništvu u Vijeću ministara te o sustavu odlučivanja u Vijeću. Tijekom današnje rasprave razgovaralo se o predsjedavanju različitim formacijama Vijeća, a za utorak je ostavljena rasprava o sastavu Komisije i načinu odlučivanja u Vijeću. Na sjednici nisu doneseni nikakvi zaključci. Irsko predsjedništvo nastoji usuglasiti sva sporna pitanja oko ustava do summita koji će se održati 17. i 18. lipnja u Bruxellesu. Irska je zadržala pristup prethodnog talijanskog predsjedništva i predložila tri modela timskog predsjedništva različitim formacijama Vijeća ministara, kojim bi se zamijenio sadašnji model predsjedanja. Prema sadašnjem modelu, zemlja predsjedateljica predsjedava šest mjeseci u svim formacijama Vijeća. Vijeće ministara je glavno tijelo za donošenje odluka u EU. Vijeće radi u različitom sastavu ovisno o području o kojem se raspravlja i odlučuje, pa se tako sastaju ministri poljoprivrede, pravosuđa i unutarnjih poslova, gospodarstva i financija itd. Ministri vanjskih poslova čine Vijeće za opće i vanjske poslove i zaduženo je koordinaciju rada različitih formacija Vijeća. Prema prvom modelu, sadašnji sustav bi se zamijenio timskim predsjedništvom od tri zemlje (po jedna mala, srednja i velika članica EU). Svaka od tri zemlja predsjedavala bi u razdoblju od 18 mjeseci različitim formacijama Vijeća, dok bi se u Vijeću za opće i vanjske poslove zadržalo načelo šestomjesečnog rotiranja. Drugi prijedlog predviđa da jedna od tri zemlje timskog predsjedništva predsjedava tijekom 18 mjeseci svim formacijama Vijeća, a druge dvije zemlje bi joj pomagale. Treći prijedlog je varijacija sadašnjeg modela u kojem bi svaka od tri zemlje predsjedavala po šest mjeseci s tim da bi u istom razdoblju svaka od tri članice predsjedavale različitim formacijama Vijeća. U pogledu broja povjerenika buduće Europske komisije, o čemu će ministri raspravljati u utorak, predlaže se da se načelo prema kojem svaka zemlja ima po jednog povjerenika zadrži do 2014. godine, nakon čega bi se taj broj smanjio. Prema prijedlogu ustava što ga je izradila Konvencija o budućnosti Europe predviđa se da Komisija ima po jednog člana iz svake članice s tim da njih 15 imaju pravo glasa, dok bi ostali imali status svojevrsnih promatrača. Sada je na stolu i prijedlog da Komisija broji 18 članova. Najteže pitanje bit će način odlučivanja u Vijeću i područja o kojima će se odlučivati kvalificiranom većinom. Pojedine članice EU-a, ponajprije Velika Britanija, ne pristaju da se o vanjskopolitičkim i obrambenim pitanjima te o poreznoj politici odlučuje kvalificiranom većinom, nego traže da se zadrži konsenzualno odlučivanje. Načelo dvostruke većine - većine zemalja članica, koje predstavljaju većinu ukupnog stanovništva - sada ima dobre izglede da bude prihvaćeno, ali preostalo je dogovoriti brojčane omjere. Na tom pitanju je propao prosinački summit kada Španjolska i Poljska nisu htjele prihvatiti to načelo. U igri su tri brojčana omjera oko čega će se trebati usuglasiti stajališa. Prema prvom prijedlogu, odluke bi se donosile ako za njih glasa polovica zemalja članica koje predstavljaju najmanje 60 posto ukupnog stavnonišva Unije. Drugi i treći prijedlog predviđaju omjere 50/66 posto odnosno 55/66 posto. (Hina) xsv ysb