SKV: SVIJET U 15.30

ZAGREB, 16. svibnja 2004.(Hina) - #L# ZAGREB Donosimo pregled važnijih vijesti objavljenih do 15,30 sati RAMALAH Rušenje palestinskih kuća u Rafahu, na jugu pojasa Gaze, predstavlja "okrutnu agresiju na naš narod", izjavio je u nedjelju palestinski čelnik Jaser Arafat. "Izrael nastavlja okrutnu agresiju na naš narod, našu zemlju, naše gradove i naša sveta mjesta, kršćanska i muslimanska", izjavio je Arafat novinarima u Ramalahu. "To je novi zločin", rekao je palestinski lider govoreći o odbacivanju žalbi na rušenje kuća u Rafahu izraelskog Vrhovnog suda u nedjelju ujutro. JERUZALEM Izraelski vrhovni sud odbacio je u nedjelju ujutro žalbe na rušenja palestinskih kuća u Rafahu, na jugu pojasa Gaze, priopćeno je iz sudskih izvora. Suci najvišeg izraelskog suda su ocijenili da su "kuće dosad rušene iz praktičnih razloga, a ne zbog zastrašivanja ili kažnjavanja, i stoga nema razloga da se takve aktivnosti zabrane", dodaju isti izvori. Sud je u subotu izdao privremenu naredbu zabrane rušenja kuća "osim u slučaju borbe" dok se suci ne izjasne o zakonskoj osnovi 13 žalbi koje su podnijele palestinske obitelji. Današnjom odlukom vrhovnog suda Palestinci su iskoristili krajnju mogućnost žalbe. Više od 1000 Palestinaca našlo se na ulicima Rafaha, nakon rušenja više od 80 kuća zadnjih dana, objavila je u subotu agencija UN-a za pomoć palestinskim izbjeglicama. ODESA Najmanje 15 osoba smrtno je stradalo i još je pedesetak ozlijeđeno u nedjelju ujutro kad je teretni vlak udario u autobus na željezničkom prijelazu u području Odese, na jugu Ukrajine, objavila je područna uprava. Do nesreće je došlo u 7.30 sati po mjesnom vremenu kod Kerničkija, blizu granice Rumunjske i Moldavije, objavila je novinska služba područne uprave. Autobus koji povezuje mjesta Vasiljevka i Izmail svom je silinom udario vlak kad je vozilo krenulo preko željezničkog prijelaza bez rampe, usprkos svijetlećim signalima. Vlak je gurao autobus oko 500 metara prije nego se uspio zaustaviti, priopćilo je ministarstvo za izvanredna stanja, a prenijela agencija Interfax. ANKARA Dvije su osobe poginule, a četiri se smatraju nestalima u poplavama koje su u pokrajini Hatay na jugu Turske uzrokovali jaki pljuskovi u zadnja dva dana, priopćila je u nedjelju agencija Anatolija. Dvije je žrtve odnijela bujica, kazao je upravitelj pokrajine Hatay Abdulkadir Sari, kako navodi agencija. Poplava je uništila više kuća i stotine hektara usjeva, dodaje Anatolija. MOSKVA Devet je osoba poginulo u šumskim požarima koji od petka haraju u ruskoj pokrajini Kurgan, u istočnom Uralu, prema najnovijim podacima koje je u nedjelju iznio tamošnji gubernator. Četiri su osobe smještene u bolnicu, među kojima i devetgodišnje dijete, dodaje upravitelj te pokrajine Oleg Bogomolov, kako navodi agencija Interfaks. Dvanaest žarišta utvrđeno je u tome dijelu zapadnog Sibira, gdje je od petka izgorjelo više od 5.000 hektara šume, tvrdi isti izvor. Gotovo 400 kuća pretvoreno je u prah i pepeo, a više od 1.000 ljudi ostalo je bez krova nad glavom. U nedjelju se više od 1.500 vatrogasaca i dalje borilo s vatrom. Vlasti smatraju da su požari podmetnuti. ZAGREB/LOURDES Drugoga dana međunarodnog vojnog hodočašća u Lourdesu, izaslanstvo hrvatske vlade susrelo se s francuskom ministricom obrane Michele Alliot-Marie priopćilo je u nedjelju Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti koje dodaje da izaslanstvo predvodi potpredsjednica vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor. Hrvatsko izaslanstvo nazočilo je svetoj misi za sve sudionike hodočašća u Bazilici sv. Pia X.. Na 46. po redu hodočašću u tome francuskom svetištu, sudjeluju i ministar obrane Berislav Rončević, ministar unutarnjih poslova Marijan Mlinarići. Kosor se u Lourdesu sastala i s predstavnicima braniteljskih udruga, koji u hodočašću sudjeluju u organizaciji Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. ZAGREB Predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks sudjelovat će na konferenciji predsjednika europskih parlamentarnih skupština, koja će se održati od 17. do 19. svibnja 2004. u Strasbourgu. Tema konferencije je "Europa građana: parlamenti i sudjelovanje građana", a na njoj će sudjelovati više od 50 predsjednika parlamenata zemalja članica vijeća Europe, Parlamentarne skupštine Vijeća Europe (VE), Europskog parlamenta i Skupštine Zapadnoeuropske unije. Prva konferencija predsjednika europskih parlamenata održana je 1975. godine, a od tada se održava svake dvije godine, i to naizmjenično u Strasbourgu i glavnom gradu države članice VE. Budući da je prošla konferencija održana u Zagrebu u svibnju 2002. godine, predsjednik Hrvatskoga sabora će biti supredsjedatelj konferencije u Strasbourgu, a sudjelovat će na skupu izlaganjem na podtemu: "Koliko je demokratska naša demokracija". Hrvatska je postala članicom Vijeća Europe u studenome 1996. godine. No, Odbor za monitoring Vijeća Europe je nakon toga još neko vrijeme pratio poštivanje prava čovjeka u Hrvatskoj. SARAJEVO Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Adnan Trezić najavio je u nedjelju da bi njegova vlada mogla nametnuti oštrija pravila nadzora nad građanima Hrvatske koji ulaze u BiH kao odgovor na nedavnu odluku hrvatskih vlasti o obaveznom posjedovanju po 100 eura za svaki dan planiranog turističkog boravka. Pod naslovom "Protumjere na granici s Hrvatskom" sarajevski "Dnevni avaz" u nedjelju na prvoj stranici najavljuje članak u kojemu Terzić kaže da i Vijeće ministara BiH sada može donijeti odluku po kojoj će hrvatski građani pri ulasku u BiH ubuduće morati posjedovati po 500 eura za svaki dan boravka. Istaknuvši da vlasti u Sarajevu zapravo nemaju još nikakve službene obavijesti hrvatske strane o sadržini i odredbama nove uredbe, Terzić je rekao bi se tek nakon dobivanja službenih informacija moglo razmišljati o budućim koracima. "Ono što vam mogu u ovom trenutku kazati jest da i mi možemo uvesti protumjere odnosno uredbu po kojoj će građani Hrvatske prilikom ulaska u BiH morati predočiti po 500 eura", izjavio je Terzić. On je ujedno najavio kako će na prvom narednom susretu sa hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom zatražiti konkretno pojašnjenje sadržaje te uredbe. BEOGRAD Sestru ubijenog srbijanskog premijera Zorana Đinđića, Gordanu Đinđić Filipović napali su u subotu navečer nepoznati muškarci koji su provalili u obiteljsku vikendicu u okolini Valjeva, te je tijekom noći prebačena u Vojno-medicinsku akademiju u Beogradu, javili su u nedjelju beogradski elektronski mediji. Napadači su zaprijetili njoj i njezinoj obitelji, upozorivši da se ovoga puta radi samo o opomeni, ali da će u slučaju da Milorad Ulemek Legija, prvooptuženi za ubojstvo premijera, bude osuđen, pobiti cijelu obitelj. Gordana Đinđić Filipović, koju je suprug pronašao bez svijesti, na toksikološkim je ispitivanjima u bolnici, s obzirom da je rekla da su joj napadači ubrizgali nekakvu injekciju. Prije nekoliko dana odvjetnik majke ubijenog premijera Mile Đinđić, prijavio je policiji prijetnje koje su nepoznate osobe uputile premijerovoj majci i sestri, nakon čega su im premijer Vojislav Koštunica i ministar policije Dragan Jočić obećali "svu zaštitu". BEOGRAD Dejan Milenković Bagzi, član "zemunskog klana" optužen za sudjelovanje u ubojstvu premijera Zorana Đinđića nije se predao policiji, kako su to u subotu neslužbeno javili beogradski elektronski mediji, izjavila je u nedjelju glasnogovornica MUP-a Srbije Ljiljana Trišović Felbab. "Bagzi se nije predao MUP-u, niti imamo bilo kakve informacije u vezi s tim", rekla je glasnogovornica MUP-a. Biljana Kajganić, odvjetnica optuženog Milenkovića, izjavila je agenciji Beta da ni u beogradskoj policiji niti u MUP-u Srbije nije mogla dobiti informaciju je li se njezin branjenik predao ili ne. MOSTAR Za izbore u 142 općine u Bosni i Hercegovini, koji će se održati 2. listopada, prijavila se čak 71. stranka te 179 nezavisnih kandidata, objavilo je Izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine u nedjelju na svojoj Internet stranici nakon što je u ponoć istekao rok za prijavu. U 113 općina svoju kandidaturu prijavila je najsnažnija stranka u BiH Stranka demokratske akcije dok će SDP BiH svoje biračke liste imati u 111 općina. Hrvatska demokratska zajednica BiH kandidirala se u 68 općina, 54 u Federaciji i 13 u Republici Srpskoj te u Distriktu Brčkom. Birači se za glasovanje moraju najkasnije prijaviti do 17. lipnja, precizira Izborno povjerenstvo BiH dok stranke potpune kandidacijske liste moraju dostaviti općinskim izbornim tijelima do 29 lipnja. Na ovim izborima jedino se u Mostaru neće izravno birati načelnik općine zbog odredbi Statuta kojega je početkom godine nametnuo Visoki predstavnik Paddy Ashdown. Za Gradsko vijeće Mostara prijavilo se 26 stranaka pa bi zajedno s neovisnim kandidatima Mostarci 2. listopada mogli birati između čak 32 razne liste. Na izborima ove godine pojavila se i stranka koja veliča haaškog optuženika - Srpski radikalni naziv dr. Vojislav Šešelj. (Hina) xrt yrt