KINA - 4. AUTOMOBILSKA SILA SVIJETA

PEKING/ZAGREB, 15. svibnja 2004. (Hina) - Sa 120 tvornica automobila i ušesterostručenim brojem privatnih vozila u posljednjih deset godina Kina zauzima 4. mjesto u svijetu po automobilskoj industriji i po broju prodanih vozila, odmah nakon SAD-a, Japana i Njemačke, ali i jednako visoko mjesto po prometnim problemima i broju stradalih u prometnim nezgodama.#L# Prošle godine u Kini se prodalo 4.4 milijuna novih vozila, od čega oko dva milijuna osobnih, a najveći udio na tržištu i dalje drži Volkswagen (37 posto), koji je u Kinu ušao prvi još prije 18 godina i prošle je godine proizveo oko 800 tisuća vozila. Proizvođači kineskih marki vozila drže vrlo mali dio tržišta, oko 10 posto. Proizvođači bilježe velike profite jer su prodajne cijene vozila veće nego na drugim tržištima u svijetu, dok je cijena rada oko 20 posto od svjetskog prosjeka. Procjenjuje se da će Kina do 2013. izbiti na drugo mjesto po proizvodnji automobila, ali i prodaji. Samo u Pekingu se posljednjih godina broj vozila povećava po stopi od 15 posto godišnje i danas ih je oko dva milijuna od čega je 65 posto u privatnom vlasništvu, što znači da 30 posto pekinških obitelji posjeduje jedan automobil. U Kini je oko 12 milijuna privatnih vozila i oni čine oko 50 posto ukupnog broja vozila u zemlji. Kina postaje i sve atraktivnije tržište za proizvođače najluksuznijih automobila. Tako je britanski Bentley u prvim danima nakon otvaranja salona u Pekingu prodao šest vozila čija se vrijednost u Kini kreće do milijun dolara, a ukupno više od 50 u prošloj godini. Sljedećeg mjeseca kineskom će se tržištu prestaviti i njemački proizvođač DaimlerChrysler s modelom Maybach. Kinezi su još uvijek skloni konzervativnim metodama plaćanja i tek oko 15 do 20 posto plaća automobile kreditima. Nagli porast automobilizma u Kini donosi i prometne nevolje, mnogo veće od onih u najvećim gradovima razvijenog Zapada, jer u Kini znatno zaostaje razvoj drugih načina transporta poput razvoja mreže podzemnih željeznica u najvećim gradovima. Osim nebrojenih osobnih automobila, koji godišnje naprave prosječno trostruko više kilometara nego primjerice u SAD-u, samo po ulicama glavnog kineskog grada kruži više od sto tisuća taksija čime se neopisiva gužva dodatno otežava. Pekinški taksisti po posljednjim mjerenjima pola radnog vremena provode zaglavljeni u prometnim čepovima. Prosječna brzina vožnje kroz grad, koja je prije deset godina iznosila oko 45 kilometara na sat danas je pala na oko 20, dok je u najprometnijim križanjima prosjek samo sedam kilometara na sat. Kinezima je vožnja dostupna jer je cijena litre benzina tek nešto više od 2 kune. Lokalne kineske vlasti isprobavaju razne načine rješavanja prometnih čepova pa tako u višemilijunskom Sianu uglavnom nema semafora, dok su u Nankingu uz semafore postavljeni satovi na kojima otkucavaju sekunde do promjene svjetla. U Pekingu, gradu u kojem je po ocjeni Kineza promet najgori, snalazi se kako tko zna. Semafori se baš i ne poštuju, a taksiji i diplomatska vozila problem često rješavaju vožnjom po bicilkističkim stazama i to po mogućnosti još u suprotnom smjeru uz uzaludne prosvjede slabijih sudionika u prometu, poput biciklista i pješaka. Diplomatska vozila nerijetko voze u suprotnom smjeru i po glavnim gradskim prometnicama. Po najvećim kineskim gradovima i dalje kruže deseci milijuna bicikala i nerijetko se vide oboreni biciklisti. Najlošije ipak prolaze pješaci koji pretrčavaju čak i pješačke prijelaze pred vozačima koji nervozno trube ne poštujući elementarna prava pješaka. Samo u Pekingu dnevno se zabilježi više od tisuću prometnih nezgoda. Prošle godine broj poginulih u prometnim nesrećama u zemlji premašio je sto tisuća ljudi, a broj ozlijeđenih u ukupno 667.500 prometnih nesreća gotovo je dostigao pola milijuna ljudi. S ulica većih kineskih gradova, kojima su donedavno carevali bicikli, gotovo su potpuno nestali nekad uobičajeni načini prijevoza poput rikši, a tek se ponegdje može vidjeti pokoja trokolica preuređena za transport robe čiji volumen nerijetko dostiže zapreminu osrednjeg kombija. piše: Sanja Pucak (Hina) xps ysb