ZAGREB, 14. svibnja 2004. (Hina) - Reforme koje poduzimaju kandidati za članstvo u Europskoj uniji podrazumijevaju isprva znatna državna ulaganja, ali dugoročno će koristiti svim građanima, rekla je u petak u Zagrebu zamjenica
ministrice za europske integracije Tamara Obradović.
ZAGREB, 14. svibnja 2004. (Hina) - Reforme koje poduzimaju kandidati za
članstvo u Europskoj uniji podrazumijevaju isprva znatna državna
ulaganja, ali dugoročno će koristiti svim građanima, rekla je u petak
u Zagrebu zamjenica ministrice za europske integracije Tamara
Obradović.#L#
"Sve te reforme inicijalno su znatna investicija države, ali s
dugoročnim pozitivnim učinkom za hrvatske građane", rekla je Tamara
Obradović u uvodnom govoru na početku seminara "Utjecaj pridruživanja
Europskoj uniji na pravni poredak države kandidatkinje".
Seminar održavaju Pravni fakultet u Zagrebu i Institut Asser iz Den
Haaga, a riječ je o drugom seminaru u sklopu projekta nizozemskoga
ministarstva vanjskih poslova MATRA s ciljem da se kroz razmjenu
iskustava pomaže državama koje teže članstvu u EU-u da se pripreme za
provedbu prava Unije. Projektom su obuhvaćene Hrvatska, Bugarska,
Rumunjska, Turska te Srbija i Crna Gora, te Slovenija koja je od 1.
svibnja postala stalna članica Europske unije.
Hrvatski pravnici ovakvim se seminarima pripremaju za ulazak Hrvatske
u EU, rekao je Marko Petrak, prodekan zagrebačkoga pravnog fakulteta.
"Kad Hrvatska jednom uđe u Uniju, bit će to šok za sve pravnike. Ne
treba imati iluzija da će oni za to biti spremni", rekao je Petrak i
dodao kako su ovakvi seminari prilika za povećanje pravne kulture u
Hrvatskoj.
Hrvatska bi željela ući u Uniju u drugome krugu proširenja 2007., s
Bugarskom i Rumunjskom koje već imaju status kandidata.
"Zemlje koje teže ulasku u Europsku uniju moraju se oslanjati na
susjedne zemlje, s kojima dijele povijest, kulturu i interese", rekao
je Jeno Czuczai, potpredsjednik akademije za europsko pravo iz
Budimpešte govoreći o potrebi dopunjavanja nacionalnih ustava u skladu
s europskim odredbama.
Rumunjska i Bugarska, kao i Turska koja je kandidat bez točno
određenoga roka za početak pregovora, svjesne su potrebe da u ustave
unesu promjene u skladu s europskim zakonodavstvom, rekao je Czuczai.
"Rumunjska je već počela unositi izmjene u svoj ustav, Turska o tome
razmišlja, a s procesom je počela čak i Bugarska u kojoj je mijenjanje
ustava među najtežima u Europi", rekao je Czuczai.
(Hina) xvm yrt