ZAGREB, 14. svibnja 2004. (Hina) - Vrhovni sud ukinuo je prvostupanjsku oslobađajuću presudu trojici bivših i jednom aktivnom bjelovarskom policajcu, optuženima za ubojstvo šest ratnih zarobljenika - rezervista JNA, 1991. kraj
Bjelovara, i odredio ponovno suđenje pred potpuno izmijenjenim sudskim vijećem bjelovarskog Županijskog suda.
ZAGREB, 14. svibnja 2004. (Hina) - Vrhovni sud ukinuo je prvostupanjsku
oslobađajuću presudu trojici bivših i jednom aktivnom bjelovarskom
policajcu, optuženima za ubojstvo šest ratnih zarobljenika -
rezervista JNA, 1991. kraj Bjelovara, i odredio ponovno suđenje pred
potpuno izmijenjenim sudskim vijećem bjelovarskog Županijskog suda.#L#
Bivši policajci Luka Markešić, Zdenko Radić i Ivan Orlović, te
aktivni policajac Zoran Maras prvostupanjskom su presudom, u prosincu
2001., nakon sedmodnevnog suđenja, oslobođeni optužbe za ratne zločine
nad ratnim zarobljenicima i civilnim stanovništvom, no Vrhovni je sud
prihvatio žalbu bjelovarskog Županijskog državnog odvjetništva i
presudu ukinuo.
Četvorici optuženika tako će se ponovno suditi za strijeljanje
šestorice ratnih zarobljenika, u listopadu 1991., u šumi kraj
Bjelovara. Oni su u noći izvedeni iz PU Bjelovar, a strijeljanje je
preživio jedino civil Savo Kovač iz Bjelovara koji je bio teško
ranjen.
U obrazloženju odluke, koju je Vrhovni sud danas objavio na svojoj
web stranici, a jučer uputio bjelovarskom sudu, navodi da se bez
ponovnog suđenja i ocjene svih dokaza ne može zaključiti da
optuženicima nije dokazana krivnja, kao što je to učinio
prvostupanjski sud.
Tužiteljstvo je svoju žalbu temeljilo na svjedočenjima Tihomira
Wagnera, bivšeg voditelj Službe operativnog dežurstva PU Bjelovar,
koji je prema svom prvom iskazu trojici tadašnjih specijalaca -
Radiću, Orloviću i Marasu, na Markešićev zahtjev predao ključeve od
prostorije u kojoj su bili zatočeni ratni zarobljenici. Wagner je na
sudu promijenio iskaz, tvrdeći da je spornog dana kroz policijsku
postaju prošlo puno ljudi, te da nije siguran tko je došao po
zarobljenike. Razliku u iskazima obrazložio je navodnim prijetnjama
MUP-ovog istražitelja. Tužiteljstvo je tražilo da se na temelju prvog
Wagnerovog iskaza presuda poništi.
Vrhovni sud je to i prihvati, ustvrdivši da je za "pravilnu ocjenu
odgovornosti optuženika bilo potrebno pažljivije i s više kritičnosti
analizirati" Wagnerove iskaze, te da je bjelovarski sud pogriješio
kada je njegov iskaz ocijenio neuvjerljivim i nevjerodostojnim.
Vrhovni je sud nadalje ustvrdio kako "nema nikakvog opravdanja" za
stajalište prvostupanjskog suda da su MUP-ovi istražitelji od Wagner
iznudili iskaz kojim je teretio optuženike. Vrhovni sud smatra da iz
svjedočenja Josipa Hajdinjaka i Branka Gregurovića proizlazi upravo
suprotno, odnosno da se svjedocima prijetilo kako ne bi teretili
optuženike.
Hajdinjak je u vrijeme ubojstva rezervista JNA bio načelnik PU
Bjelovara, a na sudu je izjavio je istraga o ubojstvu rezervista JNA
prepuštena drugoj policijskoj upravi jer su u bjelovarskoj policiji
bila moguća razna podmetanja, ali i radi sigurnosti osoba koje će
raditi na istrazi. Njemu je, kako je rekao, od strane načelnika PU
Koprivničko-križevačke Krešimira Papca skrenuta pozornost da "može
dobiti metak u glavi za neke stvari koje zna".
Svjedok Gregurović je bio pomoćnik zapovjednika za poslove
kriminalističke policije u PU Koprivničko-križevačkoj koji je, uz još
dvojicu kolega, radio na istrazi ubojstva. On je na sudu rekao da ga
je nakon izvješća o kriminalističkoj obradi telefonom nazvala
nepoznata osoba i zaprijetila mu da "ako želi živjeti zaboravi četnike
iz Bjelovara, a neka ne zaboravi suprugu i kćerku".
Vrhovni sud odredio je da se na ponovljenom suđenju moraju saslušati
još neki svjedoci. Na prvom suđenju saslušano ih je 27.
U zločinu u šumi "Česma" kod Malog Korenova kraj Bjelovara ubijeni su
Radovan Barberić, Zdravko Dokman, Radovan Gredeljević, Mirko Ostojić,
Ivan Hojsak i Boško Radonjić.
(Hina) xso yso