LONDON, 10. svibnja 2004. (Hina/AFP) - S cijenama nafte koje su oko najviših razina u zadnjih 13 godina uslijed straha od terorističkih napada na Bliskom istoku koji bi mogli ugroziti isporuke nafte, rastu zabrinutosti od novog
"naftnog šoka" koji bi mogao pogoditi svjetsko gospodarstvo.
LONDON, 10. svibnja 2004. (Hina/AFP) - S cijenama nafte koje su oko
najviših razina u zadnjih 13 godina uslijed straha od terorističkih
napada na Bliskom istoku koji bi mogli ugroziti isporuke nafte, rastu
zabrinutosti od novog "naftnog šoka" koji bi mogao pogoditi svjetsko
gospodarstvo.#L#
Cijena barela nafte dosegnula je razine koje nisu viđene od listopada
1990. nakon što je Irak okupirao Kuvajt. U petak su na njujorškom
tržištu nakratko dosegnule 40 dolara za barel, te kreću prema
povijesno rekordnih 41,15 dolara.
Osim zbog terorističkih prijetnji, trgovci naftom nervozni su i zbog
rizika od nedostatne ponude benzina u SAD-u ovoga ljeta. "Cijene bi
mogle dalje rasti i dosegnuti i 50 dolara po barelu ako će s Bliskog
istoka stizati loše vijesti", ocijenio je naftni analitičar pri
Barclays Capitalu, Kevin Norrish.
Rast cijena energenata izazvao je zabrinute izjave političara i
zakonodavaca u zemljama uvoznicama nafte. Čelnik Međunarodne agencije
za energetiku (IEA) Claude Mandil upozorio je da je "moguć novi naftni
šok, odnosno cijene nafte bi mogle u idućih nekoliko tjedana dosegnuti
točku na kojoj bi mogle ugroziti globalni gospodarski oporavak".
No, koliko je negativan njihov utjecaj na svjetsko gospodarstvo bit
će stvar za raspravu. Neki ekonomisti tvrde da je svjetsko
gospodarstvo sada više imuno na visoke cijene energenata nego prije.
Drugi, međutim, upozoravaju da rast cijena nafte još predstavlja rizik
za gospodarstva SAD-a, Europe i Azije. Kina, sada motor pokretač
svjetskog gospodarstva, sve je više ovisna o uvozu nafte kako bi
pokretala svoje sve brojnije tvornice.
"O cijenama nafte puno ovisi, naftni šokovi i nadalje ostaju glavnom
prijetnjom prosperitetu zapadnih gospodarstava", izjavio je profesor
Andrew Oswald pri Warwick University u Britaniji. Važan faktor pritom
je i da je transport u većini zapadnih država sve ovisniji o nafti.
"Znamo da kad cijene naftnih proizvoda skaču, to zaista pogađa
proizvodnju i povećava nezaposlenost", dodao je. Skok cijena nafte
može potaknuti i rast inflacije, povećavajući troškove za većinu
kompanija, posebno u industriji i zračnom prijevozu.
Predsjednik Europske središnje banke (ECB) Jean-Claude Trichet kazao
je ovih dana da rastuće cijene nafte "mogu predstavljati rizik za
cjenovnu stabilnost". A iz Bank of England naveli su rastuće cijene
roba kao jedan od razloga za svoju odluku o podizanju kamatnih stopa
prošloga četvrtka.
Ipak, stručnjaci kažu da cijene nafte još dugo moraju rasti da bi
dosegnule razine ekvivalentne u današnjem novcu onima zabilježenima u
1970-ima. Zapadne zemlje pogodila su dva naftna šoka u tome razdoblju,
prvo kada su arapske zemlje proizvođači nafte pribjegle nafti kao
političkom instrumentu tijekom arapsko-izraelskog rata u 1973,
srezavši ponudu. Drugi šok uslijedio je izbijanjem iranske revolucije,
što je prekinulo izvoz iz te zemlje 1979.
"Cijene nafte trebale bi se udvostručiti sa sadašnje razine kako bi u
realnom izrazu dosegnule one iz 1979", kazao je Oswald. "S druge
strane, sada smo u crvenom signalnom području, i svaki daljnji rast
cijene barela prema 50 dolara imat će ozbiljne posljedice na zapadne
zemlje", upozorio je.
(Hina)xsbo yvmo