ZAGREB, 10. svibnja 2004. (Hina) - U Hrvatskoj je registrirano 227 seoskih domaćinstava koja se bave pružanjem turističko-ugostiteljskih usluga, što čini svega jedan posto u ukupnom hrvatskom turizmu, a kako u zemlji, posebno u
unutrašnjosti, postoji veliki i neiskorišteni potencijal ruralnog područja potrebno je posebnim zakonskim mjerama te sustavom poticaja omogućiti razvoj seoskog turizma, što bi pridonijelo i poboljšanju ukupne hrvatske turističke ponude.
iteljstvo
ZAGREB, 10. svibnja 2004. (Hina) - U Hrvatskoj je registrirano 227
seoskih domaćinstava koja se bave pružanjem turističko-ugostiteljskih
usluga, što čini svega jedan posto u ukupnom hrvatskom turizmu, a kako
u zemlji, posebno u unutrašnjosti, postoji veliki i neiskorišteni
potencijal ruralnog područja potrebno je posebnim zakonskim mjerama te
sustavom poticaja omogućiti razvoj seoskog turizma, što bi pridonijelo
i poboljšanju ukupne hrvatske turističke ponude.#L#
Osnova je to projekta kojega razrađuju u Ministarstvu mora, turizma,
prometa i razvitka, a kojim se želi potaknuti razvoj seoskog turizma u
Hrvatskoj.
Iako još nisu razrađene konkretne mjere niti zakonski prijedlozi
pomoćnik ministra za sustav turističkih zajednica i selektivne oblike
turizma Robert Baćac napominje da najprije treba razraditi
standardizaciju i kategorizaciju seoskih domaćinstava, poseban sustav
poticaja kroz kreditne linije za takva domaćinstva te poboljšati
pravnu regulativu. Uz to važno je i educirati ljudi za tzv. trenere za
ruralni turizam, što postoji i u zemljama EU, te dobro osmisliti
marketinške aktivnosti.
Time bi se, kaže Baćac, mogle izbjeći sadašnje prepreke i poteškoće u
razvoju tog oblika turizma. Pritom upozorava da čak 10 različitih
zakona i pravilnika reguliraju aktivnosti na agroturističkim
domaćinstvima, kao i da se ona često tretiraju kao ugostiteljski
objekti. Uz to, nema još ni zajedničkih poljoprivrednih i turističkih
poticaja agroturističkoj djelatnosti, a problem je i kaos koji vlada u
prostornom planiranju u ruralnim područjima, jer neambijentalna
arhitektura i neuređeni okoliš sve više dominiraju nad tradicionalnim
graditeljstvom, kaže Baćac.
Od ukupnih 227 registriranih domaćinstava koja se bave agroturizmom u
Hrvatskoj najviše ih se, 86, nalazi u Istarskoj županiji, u kojoj je u
razvoju toga oblika turizma najviše i napravljeno.
Prosječna popunjenonost svih tipova seoskih domaćinstava u Istri
prošle je godine bila 110 dana, pri čemu su najviše, 180 dana, bile
popunjene ruralne vile te sa 130 dana ruralne kuće. Po 70 dana
popunjenosti zabilježila su seoska domaćinstva i ruralni obiteljski
hoteli. Više od 60 dana popunjenosti zabilježili su i objekti koji
nude noćenje i doručak (tzv. B&B-bed&breakfast ponuda), dok je u
seoskim sobama i apartmanima popunjenost bila 35 dana.
Od ostalih županija u Dubrovačko-neretvanskoj županiji je
registrirano 65 takvih domaćinstava, u Splitsko-dalmatinskoj županiji
19, u Osječko-baranjskoj 16, Šibensko-kninskoj 12, Krapinsko-zagorskoj
8, Koprivničko-križevačkoj 5, Međimurskoj 3, Sisačko-moslavačkoj 2 te
jedno u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.
(Hina) xtam ybn