BATINA, 9. svibnja 2004. (Hina) - Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća pred spomenikom Batinske bitke u baranjskom mjestu Batini danas je obilježen 9. svibnja, Dan pobjede antifašističke koalicije u 2. svjetskom ratu.
BATINA, 9. svibnja 2004. (Hina) - Polaganjem vijenaca i paljenjem
svijeća pred spomenikom Batinske bitke u baranjskom mjestu Batini
danas je obilježen 9. svibnja, Dan pobjede antifašističke koalicije u
2. svjetskom ratu. #L#
Vijence su položila izaslanstva Ureda Predsjednika, Hrvatskog sabora
i Vlade, veleposlanstava Rusije, Ukrajine, Srbije i Crne Gore te
Udruga antifašističkih boraca.
U borbama kod Batine tijekom studenoga 1944. pri prelasku Dunava
poginulo je oko dvije tisuće pripadnika Crvene armije i partizanskih
postrojba, a pobjedom u toj bitki stvoreni su preduvjeti za
oslobođenje Baranje od njemačke okupacije.
Zamoljen da komentira najave po kojima Hrvatska na Istanbulskom
summitu NATO-a neće biti pozvana na prijem u članstvo, ministar obrane
Berislav Rončević rekao je novinarima kako Istanbulski skup nije ni
predviđao takvu mogućnost, te da je Hrvatskoj to već dugo poznato.
Dodao je da, međutim, Hrvatska ide ka istinskim reformama, odnosno
stvaranju učinkovite vojske, koju će državni proračun moći plaćati.
"To znači da više nećemo razvijati one elemente kao da smo u sustavu
individualne obrane jer će svaka zemlja koja će biti u NATO savezu, a
Hrvatska će to biti, dati svoj doprinos kolektivnoj obrani i koristiti
vojne elemente drugih zemalja u Savezu," rekao je Rončević.
Pojasnio je kako to ne znači ukidanje Ratne mornarice i Ratnog
zrakoplovstva, kako neki špekuliraju, već njihovo svođenje na onaj
obim zadaća koji će biti potreban s obzirom na geostrateški položaj i
okruženje. Dodao je kako bi do kraja godine trebao biti završen
strategijski pregled obrane, a nakon toga i dugoročni plan razvoja
Oružanih snaga.
Na novinarski upit hoće li u Hrvatskoj uskoro postojati samo
profesionalna vojska, bez ročnoga sastava, ministar Rončević je kazao
kako je još rano za konačnu ocjenu, da se izrađuje studija o mogućoj
profesionalizaciji HV-a te da bi 2005. Hrvatska trebala imati 18
tisuća djelatnih vojnih osoba umjesto današnje 21 tisuće.
"Nakon toga ćemo moći reći treba li nam obvezni vojni rok ili ne.
Njegova današnja koncepcija je najskuplja, a vojni rok se sveo na
pribavu radne snage, što mu sigurno nije funkcija," ocijenio je
Rončević, napominjući kako će se o služenju obveznog vojnog roka
odlučivati na temelju studiozne analize, a ne dnevnih potreba.
(Hina) xivuč yjn