FINANCIJSKI BILTEN OD 29. TRAVNJA DO 06. SVIBNJA

ZAGREB, 7. svibnja 2004. (Hina) - FINANCIJSKI BILTEN OD 29. TRAVNJA DO 06. SVIBNJA#L# SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće Mirex indeksa 5. Tjedno izvješće otvorenih investicijskih fondova 6. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 7. Tjedno izvješće sa svjetskih deviznih tržišta 8. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 10. Sa sjednice Vlade 11. Pogrešno prenesena izjava potpredsjednika Hebranga o mogućem projektu osnivanja jake državne banke 12. Ispunjeni svi zakonski uvjeti za pripajanje Varaždinske banke 13. Konverzija dionica ADRIS grupe d.d. Rovinj 14. Dalmatien Beteiligungs vlasnik 91,79 posto dionica Maraske 15. Statistika ooooooooooooooooooo 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Datum Potražnja u kunama Ponuda u kunama Promet u kunama Prosječna kamata (%) 30. IV. 18.500.000 550.000.000 18.500.000 0,91 03. V. 100.000.000 500.000.000 74.000.000 1,65 04. V. 54.807.250 500.000.000 54.807.250 2,24 05. V. 88.000.000 500.000.000 88.000.000 1,70 06. V. 44.100.000 500.000.000 44.100.000 2,48 Prosječno 61.081.450 510.000.000 55.881.450 1,79 I ovoga je tjedna na Tržištu novca nastavljen trend visoke likvidnosti sudionika. To se posebice odrazilo na prosječnu cijenu novca koja je nastavila padati. Naime, i ovoga je tjedna ponuda novca bila vrlo dobra te se uglavnom kretala na prošlotjednoj razini. Pritom je ukupno prijavljena potražnja bila za oko 1,5 puta veća o prošlotjedne, dok je ovoga tjedna podmireno gotovo 91,5 posto ukupno prijavljene potražnje. Za nepodmireni dio potražnje ovoga je tjedna, u ponedjeljak, "krivicu" snosila nemogućnost usklađivanja uvjeta kreditiranja sudionika. Kako bilo, ovoga je tjedna nepodmireno ostalo tek oko 8,5 posto ukupno prijavljene potražnje, dok je neplasirano ostalo gotovo 90 posto sredstava iz ponude. Cijena je pak novca i ovoga tjedna značajnije pala. Naime, u odnosu na tjedan ranije bila je u prosjeku 0,83 postotna boda ili više od 31,5 posto niža te je u prosjeku iznosila 1,79 posto. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 30. travnja do 06. svibnja (cijene u kunama) Dionica Najniža Cijena Najviša Cijena Zadnja Cijena Ukupan Promet Croatia osiguranje-P 3.300 3.400 3.300 33.700 Croatia osiguranje-R 3.322 3.350 3.350 73.264 Pliva 480 520 495 8.630.732 Podravka 168 173 173 676.020 Arenaturist 71 75 71 25.888 Atlas 17 17,10 17,10 14.427 Atlatnska plovidba 65 65 65 144.168 Badel 1862 70 71,52 71,52 50.343 Brodomerkur 550 600 600 15.850 Belišće 160 161 160 71.305 Nova banka 230,51 230,51 230,51 184.869 Dalekovod 147 150 147 31.215 Elka 99 103 101,20 301.940 Ericsson Nikola Tesla 589 590 590 184.615 Franck 890 930 900 431.808 Hoteli Makarska 60 60 60 3.840 Hrvatski Duhani 76,51 82 82 149.293 Istraturist 102 103 103 123.809 Jadranska banka 1.057 1.100 1.070 8.527 Jadroplov 24,90 27 27 23.691 Jadran-turist 118 126 126 61.304 Jadranski naftovod 1.650 1.698 1.698 49.596 Jamnica 10.500 10.500 10.500 31.500 Karlovačka banka-R 80 80 80 24.400 Konzum 873,12 1.500 1.500 122.510 Končar 75 76,14 76 995.647 Kraš 275 276 275 266.876 Međimurska banka 352 352 352 11.968 Privredna banka 250 260 260 2.520.443 Plava laguna 1.300 1.360 1.318 315.120 Erste&Steiermarkishe b. 143 143 143 29.175 Adris grupa-P 2.790 2.810 2.790 6.933.418 Tehnika 600 650 600 163.584 Zagrebačka pivovara 4.100 4.250 4.150 399.959 Dom Holding 50,11 53 53 69.742 Proficio 41,51 42 41,61 34.239 Riviera 134 147 145 81.866 Slavonska banka 1.000 1.000 1.000 20.000 Sunčani Hvar 49,70 55 52 217.257 Varaždinska banka 270 315 270 478.055 Zlatni rat 37 37 37 9.028 BNAI-O-22CAinst*1 106,00 106,00 - 1.586.403 DAB-O-05CAinst*2 106,20 106,20 - 4.774.980 HYBA-O-086A*3 99,75 98,75 98,75 147.137 RHMF-O-049Ainst*4 100,00 100,25 - 14.959.935 RHMF-O-085A*5 99,90 100,40 100,40 170.790 RHMF-O-085Ainst*6 100,00 100,40 - 19.540.000 RHMF-O-08CA*7 108,70 108,70 108,70 18.708 RHMF-O-125Ainst*8 108,50 108,50 - 2.043.482 RHMF-O-142Arep/pri*9 99,47 99,47 - 14.860.390 RHMF-O-142Ainst*10 98,90 99,70 - 34.035.240 RHMF-A-A*11 64,00 65,00 65,00 709.687 RHMJ-A-A*12 64,00 64,00 64,00 186.501 117.048.275 *1Korporativne obveznice Bina-Istre d.d. EUR 210 milijuna s kamatnom stopom od 8,0% godišnje i dospijećem 15. prosinca 2022. godine. - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *2obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *3Bančine obveznice Hypo-Alpe-Adria banke d.d. HRK 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,5% fiksno godišnje i dospijećem 06. lipnja 2008. godine. - cijena u % nominale *4obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *5obveznice Republike Hrvatske milijardu HRK s kamatnom stopom od 6,125% godišnje fiksno i dospijećem 28. svibnja 2008. godine. *6obveznice Republike Hrvatske milijardu HRK s kamatnom stopom od 6,125% godišnje fiksno i dospijećem 28. svibnja 2008. godine., kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *7obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. godine - cijena u % nominale *8obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *9obveznice Republike Hrvatske EUR 350 milijuna s fiksnom kamatnom stopom od 5,50 % godišnje i polugodišnjom isplatom te dospijećem 10. veljače 2014. godine, kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze. *10obveznice Republike Hrvatske EUR 350 milijuna s fiksnom kamatnom stopom od 5,50 % godišnje i polugodišnjom isplatom te dospijećem 10. veljače 2014. godine, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *11Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija - cijena u % nominale *12Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet za više od dva puta manji od prošlotjednog - 117 milijuna kuna. Pritom je trgovinom obveznicama ostvareno gotovo 79 posto ovotjednog prometa. Uz obveznice aktivna je bila 41 dionica, a pritom ih je 21 dobila dok ih je 13 izgubilo na vrijednosti. Najveći pak promet ostvaren je izvanburzovnom trgovinom obveznicama RHMF142 (34 milijuna), RHMF085 (19,5 milijuna), RHMF049 (14,9 milijuna) i DAB05 (4,7 milijuna) te izvanburzovnom institucionalnom trgovinom obveznicama RHMF142 (14,8 milijuna kuna). Uz obveznice značajniji promet ostvaren je dionicama Plive (8,6 milijuna), Adris grupe-P (6,5 milijuna) te Privredne banke (2,5 milijuna kuna). Među dobitnicama najviše je ovoga tjedna, 500 kuna, profitirala dionica Jamnice. Slijedila ju je, s dobitkom od 100 kuna, dionica Konzuma. Cijena pak dionice Plave lagune porasla je 68, Zagrebačke pivovare 50, redovne dionice Croatia osiguranja 30, Slavonske banke 20, Jadranske banke 13,2, a Ericsson Nikole Tesle i Privredne banke po deset kuna. Dionica Jadran-turista poskupila je šest, Sunčanog Hvara 2,43, Jadroplova 2,1, dok su dionice Hrvatskih Duhana, Međimurske banke i Dom Holdinga skuplje po dvije, Badela 1862 i Istraturista po jednu, a Nove banke i Zlatnog rata po pola kune. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom do 20 odnosno deset lipa, našle su se dionice Elke i Atlasa. Značajnije su na vrijednosti, sedam postotnih bodova ili više od 12 posto od nominalne cijene, dobila Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija. Vrijednost pak Bančinih obveznice Hypo-Alpe-Adria banke d.d. HRK 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,5% fiksno godišnje i dospijećem 06. lipnja 2008. godine porasla je 0,7 postotnih bodova od nominalne cijene. Među gubitnicama pak najveći je gubitak, 100 kuna, ovoga tjedna zabilježila povlaštena dionica Croatia osiguranja. Slijedila ju je, s padom cijene od 40 kuna, dionica Tehnike. Međutim, značajnije je na vrijednosti izgubila dionica Varaždinske banke. Naime, cijena joj je potonula 39 kuna ili više od 12,5 posto. Dionica pak Francka pojeftinila je 30, Plive 27,5, a povlaštena dionica Adris grupe deset kuna. Dionica Belišća jeftinija je četiri, Dalekovoda tri, Podravke i Jadranskog naftovoda po dvije, a Končara i Kraša po jednu kunu. Na začelju liste gubitnica, s gubitkom od pola kune, našla se dionica Proficioa. Na vrijednosti su, jedan postotni bod od nominalne cijene, izgubile obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. godine. Vrijednost pak obveznica Republike Hrvatske milijardu HRK s kamatnom stopom od 6,125% godišnje fiksno i dospijećem 28. svibnja 2008. godine pala je 0,2 postotna boda od nominalne cijene. Gubitak od pola postotna boda od nominalne cijene, zabilježila su i Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Ponajviše zahvaljujući padu cijena dionica Plive i Podravke, CROBEX indeks ovoga je tjedna oslabio šest bodova - na 1.192 boda. Vrijednost pak CROBIS indeksa i ovoga je tjedna iznosila - 98 bodova. 3. Tjedno izvješće s Varaždinske burze Varaždinska burza: Aktivne dionice od 30. travnja do 06. svibnja (cijene u kunama) Dionica Najniža Cijena Najviša Cijena Zadnja Cijena Prosječna Cijena Ukupan Promet Varteks 40 40,11 40,11 40 75.202 ACI Opatija 690 690 690 690 46.920 Bilokalnik 50 50,14 50,14 50,14 7.805 Chromos Samobor 500 500 500 500 187.000 Hoteli Baška Voda 94 94 94 95 9.400 Dubrovnik-Babin Kuk 180 181 181 180,45 32.842 Rabac 97 100 100 100 123.795 Hoteli Zadar 50 50 50 50 10.100 IPK Kandit 94,13 103 94,13 99,51 20.300 IPK Tvornica ulja 40 42 40 40 12.594 Jadroagent 200,10 200,10 200,10 200,10 24.212 Koka 150 150 150 150 31.800 Dom Holding 50,51 55 54,39 54,40 6.054.836 Lucidus 17,60 18 17,72 17,86 194.834 PIK Vinkovci 80 80 80 80 8.000 Podravska banka-P 301,22 301,23 301,23 301,23 1.204 Podravska banka-R 330 330 330 330 20.460 Proficio 41,52 42 42 42 366.908 Saponia 51,35 51,35 51,35 51,35 5.186 ZIF Slavonski 30 30,52 30,50 30,24 274.729 Slatinska banka-P 137,90 153 137,90 146 16.131 Slatinska banka-R 293 320 300 300 15.978 SN Holding 46,50 50 49 49,51 839.758 Tekstilpromet 258,11 260 258,11 258,22 13.685 Varaždinska banka 308 308 308 308 4.312 ZIF Velebit 5,99 7,20 7 7,07 211.128 PPK Valpovo 200 200 200 200 26.600 Zvijezda 1.051 1.100,89 1.051 1.062,49 13.812 Anita 2.480 2.500 2.480 2.480 74.620 Belišće 160 160 160 160 59.043 Centropromet 550 550 550 550 4.950 Chromos -boje i lakovi 120 120 120 120 8.040 Elka 102 102 102 102 131.478 Elektropromet 110 110 110 110 37.180 Ericsson Nikola Tesla 570 593,48 590 587,83 10.388.462 Exportdrvo 321 321 321 321 26.322 Hoteli Makarska 61,11 62 62 62 83.033 IPK MIA Osijek 61,50 61,50 61,50 61,50 10.516 Industrogradnja 285 290 290 290 10.371 Jadroplv 25 25 25 25 1.349 Jadranski nftovod 1.650 1.650 1.650 1.650 94.050 Konzum 1.110 1.110 1.110 1.110 44.300 Končar 75,50 75,50 75,50 75,50 12.382 Ledo 640 640 640 640 16.640 Liburnia riviera hoteli 451 451 451 451 451 Međimurska banka 350 350 350 350 8.050 Plava laguna 1.350 1.350 1.350 1.350 40.500 Pivovara Osijek 1.150 1.200 1.200 1.187 32.050 Razvitak 135 135 135 135 6.750 Slavijatrans 40 40 40 40 26.960 Silax 12 12 12 12 2.088 Banka Sonic-P 181 230 181 186,32 22.875 Validus 29 31 30 30 126.584 RHMF-A-A*1 62,55 65,00 64,00 64,55 1.365.938 21.284.545 *1Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija - cijena u % nominale Na Varaždinskoj je burzi ovoga tjedna ostvaren gotovo tri puta veći promet od prošlotjednog - 21,2 milijuna kuna. To se ponajviše može zahvaliti trgovini dionicama Ericsson Nikole Tesle (10,3 milijuna) i Dom Holdinga (više od šest milijuna) te Pravima RHMF (1,3 milijuna kuna). Aktivne su bile čak 53 dionice, a pritom je njih 20 dobilo, dok ih je 16 izgubilo na vrijednosti. Među dobitnicama rast cijene od 87 kuna ovoga je tjedna zabilježila dionica Pivovare iz Osijeka. Cijena pak dionice Leda porasla je 40, Plave lagune 37,34, Anite 30, Ericsson Nikole Tesle 16,83, a redovne dionice Slatinkse banke 9,59 kuna. Dionica Hotela Baška voda poskupila je pet, Elektroprometa četiri, Dom Holdinga 3,79, SN Holdinga tri, Elke dvije, IPK Tvornice ulja 1,66, Saponie iz Osijeka 1,35, a Hotela Makarska 1,76 kuna. Značajnije je na vrijednosti dobila dionica ZIF-a Velebit. Naime, cijena joj je porasla 1,1 kunu ili više od 18 posto. Cijena dionice Exportdrva viša je pak jednu kunu, dok je dionica Dubrovnik-Babinog Kuka skuplja 45, IPK MIA-e iz Osijeka 40, a Lucidusa 26 lipa. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od tek deset lipa, našla se dionica Jadroagenta. Na vrijednosti su, 2,55 postotnih bodova od nominalne cijene, dobila Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija. Među gubitnicama najviše je, 90 kuna, pala cijena dionice Konzuma. Međutim čak četiri dionice ovoga su tjedna značajnije izgubile na vrijednosti. Tako je cijena povlaštene dionice Banke Sonic potonula 43 kune ili gotovo 19 posto, Tekstilprometa iz Zagreba 41,78 kuna ili gotovo 14 posto, Varaždinske banke 39 kuna ili više od 11 posto te Silax-a iz Siska 38 kuna ili čak 76 posto. Cijena pak dionice Zvijezde niža je 38,4, Industrogradnje deset, Liburnia riviera hotela devet, IPK Kandita 6,49, a povlaštene dionice Slatinske banke 4,7 kuna. Dionica Bilokalnika pojeftinila je tri, Končara 1,5, a Validusa jednu kunu, dok je dionica ZIF-a Slavonski jeftinija 28 lipa. Na začelju liste gubitnica, s gubitkom od po deset lipa, našle su se dionice Varteksa i Proficioa. Ponajviše zahvaljujući rastu cijena dionica Dom Holdinga i Ericsson Nikole Tesle, VIN indeks porastao je ovoga tjedna 16 bodova - na 688 bodova. 4. Tjedno izvješće Mirex indeksa Obvezni mirovinski fondovi Mirovinski fond vrijednost na dan 28.04. 2004. vrijednost na dan 05.05. 2004. promjena % Mirex 117,52 116,09 -1,21 AZ OMF 117,62 116,11 -1,28 Erste Plavi OMF 116,74 115,51 -1,05 PBZ Croatia osig.OMF 118,36 116,90 -1,23 Raiffeisen OMF 117,17 115,79 -1,17 Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiri obvezna mirovinska fonda, ovoga je tjedna značajnije pala. Naime, vrijednost Mirex-a pala je u proteklih sedam dana čak 1,43 boda ili 1,21 posto, spustivši se tako ispod psihološke razine od 117 bodova - na 116,09 bodova. Posljedica je to pada vrijednosti svih obveznih mirovinskih fondova. Tako je u proteklih tjedan dana vrijednost AZ fonda potonula 1,28, fonda PBZ Croatia osiguranja 1,23, Raiffeisen fonda 1,17 te Erste Plavog fonda 1,05 posto. 5. Tjedno izvješće otvorenih investicijskih fondova OTVORENI FOND Kupnja Prodaja CAIB Select eurobond 11,18 - CAIB Select Eurrope 8,96 - Erste Bond 101,85 - Erste International 78,63 - Erste Money 103,60 - ICF Equity Income 109,47 109,75 ICF Fixed Income 111,99 112,27 PBZ Euro novčani 100,72 - PBZ Global 101,80 - PBZ Kunski novčani 101,38 - PBZ International Bond 102,83 - PBZ Novčani 100,51 - RBA Activ 109,40 - RBA Balance 119,90 - RBA Bonds 116,47 - RBA Cash 105,09 - *+ cijene su informativne jer na Burzi nije uvedena trgovina istima 6. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 29. travnja 06. svibnja Promjena u % New York/DJIA 10.272,27 10.241,26 -0,30 Tokyo/Nikkei 12.004,29 11.571,00 -3,60 London/FTSE-100 4.519,50 4.516,20 -0,07 Frankfurt/DAX 30 4.008,91 3.909,46 -2,48 Odluka američke središnje banke da još ne podigne kamatne stope s najniže razine od 1958. ovoga je tjedna na svjetskim tržištima dionica rezultirala nešto slabijim obujmom prometa te pritiskom na cijene dionica, kako su ulagači i nadalje u neizvjesnosti oko tajminga njihova podizanja. Cijene američkih blue-chip dionica gotovo se i nisu mijenjale, budući su na tržištu, uz kamatne stope, prisutne i zabrinutosti oko visokih cijena nafte i rastućih geopolitičkih tenzija, koje zasjenjuju odlične korporativne zarade za prvo ovogodišnje tromjesečje i dobre gospodarske pokazatelje. Njujorški Dow Jones indeks spustio se tako svega 0,3 posto, na 10.241 bod. Fed je u utorak odlučio ostaviti kamatne stope na najnižim razinama od 1958, no signalizirao je da je njihov postupni porast na horizontu. Ulagače sada muči neizvjesnost oko točnog tajminga njihova dizanja. "Ulagači ignoriraju dobre gospodarske pokazatelje i preokupirani su potencijalnim promjenama kamatnih stopa", ocijenio je čelnik Independence Investmentsa John Forelli. "Dobra je vijest da su korporativne zarade dobre, te da su premašile tržišna očekivanja". Sada tržište s nestrpljenjem iščekuje za petak najavljen podatak o zaposlenosti u SAD-u, u potrazi sa smjernicama kada bi Fed mogao podići kamatne stope. Tehnološke dionice ostvarile su solidne dobitke kako raste potražnja za njima nakon prošlotjednih oštrih korekcija njihovih cijena te optimističnih procjena poslovanja za ovo tromjesečje iz niza kompanija. Industrijski konglomerat Tyco International bio je također među ulagačkim zvijezdama, budući su mu dionice ojačale četiri posto po objavi veće od očekivanja zarade, te podizanja procjena poslovanja za cijelu godinu. Među najvećim pojedinačnim blue-chip dobitnicama bila je dionica financijske institucije Charter One Financial, ojačavši čak 22 posto nakon što je britanska Royal Bank of Scotland najavila da će je kupiti za 10,5 milijardi dolara u gotovini. Rastuće cijene nafte, međutim, nisu dale podršku cijenama dionica naftnih kompanija, koje su se spustile nakon što je Banc of America Securities snizila njihov investicijski rejting. U prosjeku je cijena naftnih dionica potonula za 1,8 posto. Neizvjesnost oko američkih kamatnih stopa pritiskala je i europske burze, iako je snažan rast korporativnih zarada poticao ulagače na kupovine dionica. Tako londonski Ftse indeks gotovo se i nije mijenjao, te iznosi na 4.516 bodova. Frankfurtski DAX istodobno je oslabio 2,5 posto, na 3.909 bodova. Nakon što je Fed u utorak dao naslutiti da je rast kamatnih stopa u SAD-u na vidiku s velikim nestrpljenjem čeka se za petak najavljen podatak o zaposlenosti u SAD-u, koji bi mogao utjecati na Fedovu odluku o tajmingu za podizanje kamatnih stopa. Snažan rast cijena nafte, na nove najviše razine u zadnjih 13 godina, pomogao je jačanju cijena dionica naftnih kompanija, na daleko većem su se udaru našle dionice automobilske, kemijske te zrakoplovne industrije. "Visoke cijene nafte i nervoza oko kamatnih stopa kočili su tržišta", kazao je Lex Werkheim iz Eureffect Asset Managementa u Amsterdamu. "No, strahovi vezani uz kamatne stope su pretjerani", dodao je. Značajniji rast cijene dionica ostvario je Allianz, i to za 4 posto, nakon objave tog vodećeg europskog osiguravatelja da je prvo tromjesečje 2004. zaključio s neto dobiti od 650 milijuna eura. Među dobitnicima se ističe i dionica Ericssona, ojačavši 3,4 posto, budući su brokeri pozdravili najavu tog švedskog proizvođača telekom opreme da će svoju profitabilnost održati kroz strogu kontrolu troškova. "Makroekonomske nesigurnosti još su prisutne i ulagači ih koriste kao izgovor za ostvarivanje profita, unatoč uvjerljivo dobrim dobitima. No, te će dobiti pomoći oporavku tržišta nakon što očekivani trenutak povećanja kamatnih stopa bude uračunat u cijene", ocjenjuje fond menadžer Yves Maillot iz ulagačke tvrtke Robeco. Na Tokijskom tržištu, koje je bilo zatvoreno do srijede zbog praznika, Nikkei indeks oslabio je 3,6 posto, na 11.571 bod. 7. Tjedno izvješće sa svjetskih deviznih tržišta 29. travnja 06. svibnja Promjena u % Euro/USD 1,1960 1,2078 0,99 Euro/JPY 131,44 132,57 0,85 USD/JPY 109,84 109,73 -0,10 Američki dolar na svjetskim tržištima deviza kreće se oko najnižih razina u zadnja četiri tjedna prema euru, uslijed dobitonosnih prodaja uoči podatka o zaposlenosti u SAD-u u travnju, najavljenome za petak. U takvim je okolnostima dolar potonuo gotovo jedan posto prema euru, koji trenutno stoji 1,208 dolara. Spustio se i blagih 0,1 posto prema jenu, dosegnuvši 109,7 jena. Američka središnja banka Fed ovoga je tjedna odlučila ključnu kamatnu stopu ostaviti na jedan posto, najnižoj razini od 1958. No, učinila je daljnji korak prema njihovom prvom podizanju u zadnje četiri godine, najavivši da će njihov rast biti odmjeren. "Izraz 'odmjereno' i činjenica da Fed nije podigao svoje procjene izgleda za gospodarstvo bili su važni", kazao je valutni analitičar u KBC-u u Bruxellesu, Peter Fontaine. "Tržište je to protumačilo kao da će kamatne stope rasti sporo, za 0,25 postotnih bodova. Važan podatak je izvješće o zaposlenosti". To pogađa dolar, koji je od veljače brzo jačao uslijed očekivanja povećanja kamatnih stopa u SAD-u. Sada je pozornost ulagača usmjerena na ključni podatak iz američkog gospodarstva - zaposlenost u travnju, koji bi trebao biti objavljen u petak. Bude li pokazao značajan porast zaposlenosti, očekuje se da će ojačati razloge za skorim zaoštravanjem Fedove politike. A porastom kamatnih stopa povećala bi se privlačnost američke valute. Istodobno, kamatne stope u eurozoni ostale su u visini dva posto, dok se na njihovo povećanje ovoga tjedna odlučila britanska središnja banka Bank of England. "Za ECB visina kamatnih stopa sada je odgovarajuća", kazao je Michael Klawitter, valutni strateg u WestLB u Londonu. c) iznos LIBOR-a na dan: Datum Tip 1 tjedanŠ%Ć 1 mjesecŠ%Ć 3 mjesecaŠ%Ć 6 mjeseciŠ%Ć 26.04.04 USLIB 1,08 1,10 1,17 1,17 26.04.04 EULIB 2,05 2,05 2,05 2,07 03.05.04 USLIB 1,08 1,10 1,18 1,18 03.05.04 EULIB 2,06 2,06 2,07 2,10 8. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 30. travnja do 07. svibnja Valuta Tečaj Tečaj Promjena I jedinica 30. travnja 07. svibnja u % Euro 1 7,5335 7,4576 -1,00 USD 1 6,3655 6,1456 -3,45 GBP 1 11,2491 11,0288 -1,95 JPY 100 5,7538 5,6233 -2,26 CHF 1 4,8723 4,8101 -1,27 SIT 100 3,1592 3,1257 -1,06 Prema tečajnici HNB-a kuna je ovoga tjedna ojačala u odnosu na sve promatrane valute. Tako je tečaj eura u odnosu na kunu, u proteklih 14 dana, oslabio 1,2 posto. Također je kuna u protekla dva tjedna ojačala u odnosu na američki dolar čak 3,6, japanski jen 3,42, britansku funtu 2,18 te slovenski tolar 1,37 posto. Nakon pet tjedna jačanja, 1,27 posto, u proteklih je sedam dana u odnosu na kunu oslabio i tečaj švicarskog franka. 9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija VRSTA EMISIJE 91 Dan 182 Dana 364 Dana Ostvareni iznos emisije 111.000.000 287.500.000 179.500.000 Ukupan iznos pristiglih ponuda 135.000.000 524.500.000 317.500.000 Najviša ponuđena cijena uz kamatnu stopu 98,988 4,10 % 97,567 5,00 % 94,577 5,75 % Najniža ponuđena cijena uz kamatnu stopu 98,793 4,90 % 97,260 5,65 % 94,354 6,00 % Vagana prosječna ponuđena cijena uz kamatnu stopu 98,881 4,54 % 97,342 5,48 % 94,418 5,93 % Ostvarena jedinstvena prodajna cijena uz kamatnu stopu 98,842 4,70 % 97,331 5,50 % 94,399 5,95 % Udio nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije % 19,82 46,09 49,86 Dospijeće 05. kolovoza 04. 04. studenoga 04. 05. svibnja 05. Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija održanoj u utorak, planirani je iznos izdanja iznosio 200 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije kasnije uvećan na čak 578 milijuna kuna. S rokom dospijeća od 91 dan na aukciji su ponuđeni zapisi u iznosu od 135 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 111 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena pritom bila 98,988 kuna za 100 kuna nominalnog zapisa, dok je kamatna stopa iznosila 4,10 posto. Najniža je pak ponuđena cijena iznosila 98,793 kune, a kamatna je stopa bila 4,90 posto. Sukladno tome jedinstvena je prodajna cijena iznosila 98,842 kune, a kamatna stopa 4,70 posto. Pritom je udio nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije iznosio 19,82 posto. Na aukciji su s rokom dospijeća od 182 dana na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu 524,5 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 287,5 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena bila 97,567 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 5,00 posto. Najniža pak cijena iznosila je 97,260 kuna uz kamatu od 5,65 posto. Ostvarena jedinstvena prodajna cijena pritom je iznosila 97,331 kunu, pa se sukladno tome izdaju zapisi uz kamatnu stopu od 5,50 posto. Pritom je udio nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije iznosio 46,09 posto. S rokom dospijeća od 364 dana na aukciji su ponuđeni zapisi u iznosu od 317,5 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 179,5 milijuna kuna. Najviša ponuđena cijena iznosila je 94,577 kuna, po kamatnoj stopi od 5,75 posto. Najniža je pak cijena iznosila 94,354 kune uz kamatu od 6,00 posto. Stoga je jedinstvena prodajna cijena iznosila 94,399 kuna pa se sukladno tome izdaju zapisi uz kamatu od 5,95 posto. Pritom je u ukupnom iznosu emisije udio nebankarskog sustava iznosio 49,86 posto. Ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo je 6,701 milijardu kuna. Od toga je 358,1 milijun kuna upisano na rok od 91 dan, na rok od 182 dana upisano je 2,416 milijardi, dok je na rok od 364 dana upisano 3,926 milijardi kuna. Sljedeća aukcija biti će održana 11. svibnja 2004. godine, kada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 250 milijuna kuna. 10. Sa sjednice Vlade Četverogodišnji Program poticanja malog i srednjeg poduzetništva sa 42 konkretna projekta, dobio je u četvrtak potporu hrvatske Vlade. Povećati broj malih i srednjih poduzeća i broj zaposlenih po obrtu, ukloniti administrativne zapreke, ojačati izvoz, tek su neki od ciljeva tog programa, istaknuo je ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić na sjednici Vlade. U zemljama EU malo i srednje poduzetništvo glavni je pokretač gospodarskog rasta i zapošljavanja. Hrvatska međutim ne može biti zadovoljna brojem malih i srednjih poduzeća, njihovom ekonomskom snagom, i djelatnostima kojima se bave. Naime, više od 60 posto takvih poduzeća bavi se trgovinom i uslužnim djelatnostima, a jedva 15 posto prerađivačkom djelatnošću. TEA index, koji mjeri broj novoosnovanih poduzeća u protekla 42 mjeseca, prema broju odraslih stanovnika, u RH je 3,6, a u Irskoj čak 9,1. Da bi promijenila te nepovoljne pokazatelje Vlada donosi program kojim do 2008. želi povećati broj malih i srednjih poduzeća, 'okrenuti' proizvodnji povezati malo i veliko gospodarstvo. Kroz taj program Vlada u poduzetništvo želi uključiti posebne skupine poput mladih žena, branitelja, osim toga, s lokalnim jedinicama nastojat će pokrenuti izgradnju poduzetničkih zona kao jezgri gospodarskog razvitka. Program privatizacije Sunčanog Hvara po modelu javno-privatnog partnerstva koji je Vladi uputila tvrtka Quaestus Private Equity Partneri, a kojega vodi bivši ministar financija Borislav Škegro, dobio je potporu hrvatske Vlade. Vlada je ujedno zadužila resorna ministarstva i Hrvatski fond za privatizaciju da u što kraćem roku dostave potrebne dokumente za realizaciju tog projekta. Ponudu Quaestusa, koji nudi dokapitalizaciju i ulaganje u Sunčani Hvar, potpredsjednik Vlade Andrija Hebrang drži dobrodošlom. Quaestus, kazao je, nudi investiciju od 185 milijuna kuna u idućih pet godina, te prvo ulaganje prije ovogodišnje turističke sezone. Investicijom se, istaknuo je Hebrang, nudi zadržavanje svih uposlenih (njih 365) i povećanje toga broja za još sto u idućih pet godina. Nudi se dulja turistička sezona, rast prihoda sa 8 na 30 milijuna eura godišnje, povećanje iskorištenosti kapaciteta sa 35 na 65 posto, te povećanje kvalitete (zvjezdica) za nekoliko hotela. Hebrang je podsjetio da Sunčani Hvar ima 14 milijuna eura duga, od čega 3,5 milijuna dospijeva ove godine i tvrtka to ne može sama platiti. Vlada je u četvrtak predložila da se druga faza privatizacije Ine, izlazak 15 posto dionica na burzu, odgodi za godinu dana. Izmjenom odluke o redoslijedu i dinamici privatizacije Ine Vlada predlaže i da se odmah po izmjeni Zakona o Fondu hrvatskih branitelja pristupi i dodjeli sedam posto dionica Ine braniteljima. Izmjene toga Zakona su pripremljene i pred Vladom bi se mogle naći već idući tjedan, najavila je ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor. Izmjene odluke o redoslijedu i dinamici privatizacije Ine stupit će na snagu kada se s njima suglasi Sabor. Bespravno sagrađeni objekti neće se moći priključiti na komunalnu infrastrukturu (vodu, struju, grijanje, kanalizaciju), prijedlog je izmjena u Zakonu o komunalnom gospodarstvu koje je Vlada uputila u hitnu saborsku proceduru. Vlada je upoznata i s mjerama koje se provode u reformi pravosuđa. U travnju je, tako, sa zagrebačkog Općinskog suda u manje opterećene sudove premješteno 16.000 predmeta, suci su rasterećeni od upravnih poslova, a izmjenama Ovršnog zakona, osim u spornim slučajevima, ovrhe će se sa sudova prenijeti na javne bilježnike, pripremljen je plan nadzora sudske i državnoodvjetničke uprave, nabrojala je ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt. Izvijestila je i o planovima za rješenje prostornih problema sudova u Zagrebu i Osijeku. Vlada je Hrvatskom saboru predložila da potvrdi okvirni ugovor o zajmu s Razvojnom bankom Vijeća Europe u iznosu 292,4 milijuna kuna namijenjen projektu povratka prognanika i izbjeglica. Ta će se sredstva uglavnom koristiti za stambeno zbrinjavanje i povrat imovine izbjeglica i prognanika. U tom bi projektu država ove godine sudjelovala s 121 milijun kuna koliko je predviđeno u proračunu. Ministri su se suglasili da se osnuju zajednička povjerenstva za nabavu medicinske opreme i uređaja, te sanitetskih vozila za ovu godinu i za sve županije. 11. Pogrešno prenesena izjava potpredsjednika Hebranga o mogućem projektu osnivanja jake državne banke Hrvatska Vlada reagirala je u četvrtak na "pogrešno prenesenu izjavu potpredsjednika Andrije Hebranga o mogućem projektu osnivanja jake državne razvojne banke", ističući da Hebrang "nikako nije govorio o tome da strane banke koče domaće investicije, kako prenosi jedan dnevni list". Govoreći o projektu osnivanja jake državne razvojne banke, potpredsjednik Vlade Andrija Hebrang nije izjavio da je to jedinstven stav Vlade već je rekao da Vlada o tome još nije raspravljala te da o tom pitanju iznosi svoj osobni stav. Hebrang nikako nije govorio o tome da strane banke koče domaće investicije, kako prenosi jedan dnevnik, navodi Vlada u demantiju. Govoreći o mogućnostima osnivanja državne razvojne banke Hebrang je rekao da bi svaka država, pa i Republika Hrvatska trebala imati jednu jaku nacionalnu banku. Sve druge interpretacije izjave potpredsjednika Hebranga koje su objavljene u jednim dnevnim novinama, ne odgovaraju istini niti kontekstu spomenute izjave, stoji u demantiju Vlade. U broju od četvrtka jedan hrvatski dnevnik donosi tekst pod naslovom "Strane banke koče domaće investicije" u kojem navodi da je potpredsjednik vlade Andrija Hebrang u razgovoru za Plavi radio oštro napao banke u Hrvatskoj, kojih je više od 95 posto u stranom vlasništvu. Hebrang je, prenosi taj list, izjavio da su strane banke kočile investicije u Hrvatskoj , "jer nisu bile zainteresirane za razvojne projekte hrvatskoga gospodarstva, jer oni konkuriraju segmentu gdje one najviše zarađuju, a to je uvoz". U tekstu također piše da je Hebrang, a to je i jedinstven stav Vlade, za skoro osnivanje jake državne razvojne banke, pri čemu su sve opcije još otvorene od transformiranja Fine u banku, pa do njezina ujedinjavanja s HBOR-om, Poštanskom i Croatia bankom. 12. Ispunjeni svi zakonski uvjeti za pripajanje Varaždinske banke Ispunjene su sve regulatorne pretpostavke za zakonitu provedbu pripajanja Varaždinske banke Zagrebačkoj banci, objavljeno je u četvrtak iz ZABA-e. Hrvatska narodna banka (HNB) Zagrebačkoj je banci dala (14. travnja) prethodnu suglasnost za pripajanje Varaždinske banke, čime je odobren Ugovor o pripajanju temeljem kojega će dioničari Varaždinske banke za svakih 8 redovnih dionica steći jednu dionicu Zagrebačke banke. Također HNB je (19. travnja) koncentraciju koja će nastati tim pripajanjem ocijenila dopuštenom. U skladu s Ugovorom, koji povjerenikom za preuzimanje dionica i doplata u novcu određuje Središnju depozitarnu agenciju (SDA), sa SDA je u četvrtak sklopljen i ugovor o povjereništvu. Glavna skupština Varaždinske banke, na čijem je dnevnom redu odobrenje Ugovora o pripajanju sazvana je za 17. svibnja, a prema Zakonu o trgovačkim društvima pravo na sudjelovanje u toj glavnoj skupštini imat će dioničari koji će biti upisani na računima otvorenim kod Središnje depozitarne agencije na dan 10. svibnja ove godine. Tako će stanje računa dioničara na taj dan ujedno biti i relevantno stanje za ostvarivanje prava dioničara na isplatu dividende. Također, na temelju tog stanja računa će i SDA u realizaciji Ugovora o pripajanju prenijeti preuzete dionice Zagrebačke banke i obaviti doplate u novcu. Zamjena dionica i obavljanje doplata u novcu obavit će se u skladu s Ugovorom o pripajanju nakon upisa pripajanja u sudski registar u koji je upisana Zagrebačka banka. 13. Konverzija dionica ADRIS grupe d.d. Rovinj Kako su u četvrtak obavijestili sa Zagrebačke burze od ponedjeljka se uvodi promjena tickera i ISN oznake Adris grupe. Naime, zbog razdvajanja osnovnih djelatnosti dioničkog društva ADRIS grupe, na način da je osnovna djelatnost proizvodnje i prodaje duhanskih proizvoda prenesena na novo-osnovano društvo T.D.R. d.o.o. kao i zbog Odluke Glavne skupštine i Uprave ADRIS grupe o zamjeni postojećih redovnih i povlaštenih dionica ADRIS grupe novim redovnim i povlaštenim dionicama u omjeru 1:1 Odbor za suradnju Zagrebačke burze d.d. i Središnje depozitarne agencije d.d. dogovorio promjenu i tickera i ISIN-a za ADRIS grupu. To znači da se zadnji dan trgovanja pod tickerom: TDR-R-A i TDR-P-A biti 7. svibnja 2004. godine, a od 10. svibnja trgovanje predmetnim dionicama biti će korištenjem novih oznaka: ADRS-R-A i ADRS-P-A. 14. Dalmatien Beteiligungs vlasnik 91,79 posto dionica Maraske Tvrtka Dalmatien Beteiligungs GmbH iz Klagenfurta, zastupana od Hypo Alpe-Adria-Banke iz Zagreba raspolaže s ukupno 91,79 posto temeljnog kapitala zadarske tvornice bezalkoholnih i alkoholnih pića Maraska, podaci su koje je ta tvrtka dostavila Varaždinskoj burzi. Kako stoji u izvješću o preuzimanju Maraske, ponuda za preuzimanje objavljena je početkom ožujka. Na objavljenu ponudu kod depozitara Središnje depozitarne agencije pohranjeno je ukupno 23.995 dionica ukupne nominalne vrijednosti 7.198.500 kuna, što predstavlja 7,53 posto temeljnog kapitala Maraske. Ponuditelj (Dalmatien Beteiligungs) je u roku određenom ponudom za preuzimanje preuzeo i isplatio svih 23.995 dionica, te nakon preuzimanja pohranjenih dionica raspolaže s ukupno 292.627 glasova na glavnoj skupštini Maraske, što predstavlja 91,79 posto temeljnog kapitala društva i 91,79 posto glasova od ukupnog broja glasova koje daju dionice sa pravom glasa. 15. Statistika Zaposlenost u ožujku povećana za 0,2 posto - Ukupan broj zaposlenih u Hrvatskoj je u ožujku zabilježio blago povećanje, za 0,2 posto, u odnosu na prethodni mjesec, nakon smanjivanja u zadnjih nekoliko mjeseci. Ukupno zaposlenih u ožujku je bilo 1.377.309, što je za 2.816 osoba više nego u mjesecu prije. Broj zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj u ožujku 2004. iznosio je 1.076 553. U odnosu na veljaču to također predstavlja povećanje za 0,2 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Podaci o kretanju zaposlenih po pojedinim djelatnostima upućuju pak da je do blagog povećanja zaposlenosti došlo uglavnom pod utjecajem sezonskih kretanja. Tako je u ožujku u odnosu na mjesec prije broj zaposlenih u poljoprivredi povećan za 1,8 posto, a u hotelima i restoranima za 1,4 posto. Zaposleni u obrtu i slobodnim profesijama bilježe porast za 0,7 posto, te ih je u ožujku bilo 244.675. Pad se pak bilježi kod osiguranih poljoprivrednika kojih je, po podacima preuzetim iz evidencije aktivnih osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u ožujku je bilo 56.081, što je za 1,1 posto manje nego u veljači. Broj nezaposlenih u ožujku ove godine pao je za 0,2 posto u odnosu na veljaču. Po podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u ožujku je u Hrvatskoj bilo evidentirano ukupno 325.238 nezaposlenih osoba. Udio žena u ukupnoj nezaposlenosti iznosio je 58,1 posto. Stopa registrirane nezaposlenosti u ožujku iznosi 19,1 posto, a za žene 23,4 posto. Prosječna neto plaća za veljaču 4.003 kune - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za veljaču ove godine iznosila je 4.003 kune, što pokazuje nominalni pad za 67 kuna ili za 1,6 posto, a realni za 1,5 posto u odnosu na siječanj. U odnosu pak na isti mjesec prošle godine prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za ovogodišnju veljaču nominalno je viša za 5,7 posto, a realno za 3,9 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Za razdoblje od siječnja do veljače prosječna mjesečna isplaćena neto plaća iznosila je 4.036 kuna, što je u odnosu na isto razdoblje 2003. nominalno više za 5,2 posto, a realno za 3,1 posto. U veljači je bilo 163 plaćenih sati, što je za 7,4 posto manje nego u prethodnom mjesecu. Najveći broj plaćenih sati bio je u djelatnosti vodeni prijevoz (184 sati), a najmanji u djelatnosti obrazovanje (152). Prosječna mjesečna neto plaća po satu iznosila je 24,33 kune, što je u odnosu na siječanj više za 6,1 posto, a u odnosu na isti mjesec prošle godine za 4,4 posto. Najviša prosječna neto plaća za veljaču među pojedinim djelatnostima isplaćena je u proizvodnji radiotelevizijskih i komunikacijskih aparata i opreme, u iznosu od 7.271 kune, te potom u zračnom prijevozu 6.525 kuna. Najnižu prosječnu neto plaću za veljaču imali su zaposleni u štavljanju i obradi kože 2.037 kuna, proizvodnji odjeće 2.146 kuna itd. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama za veljaču ove godine iznosila je 5.714 kuna, što predstavlja nominalni pad za 1,7 posto, a realni za 1,6 posto u odnosu na siječanj. Prosječna mjesečna bruto plaća po satu za veljaču iznosila je 34,60 kuna, što je za 5,8 posto više nego u siječnju, a u odnosu na isti mjesec prošle godine za 5 posto. Pad broja zaposlenih u industriji na godišnjoj razini 2,6 posto - Ukupan broj zaposlenika u hrvatskoj industriji ožujku ove godine bio za 2,6 posto manji u usporedbi s ožujkom 2003, dok je u odnosu na mjesec prije veći za 0,2 posto. U odnosu pak na prosječni mjesečni broj zaposlenika u 2003. u ožujku ove godine zaposlenih u industriji u Hrvatskoj bilo je manje za 2 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Istodobno je proizvodnost rada u hrvatskoj industriji u razdoblju od siječnja do ožujka ove godine u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem povećana za 8,6 posto. Pritom je najveći rast proizvodnosti rada za to razdoblje zabilježen u prerađivačkoj industriji, za 10,2 posto. U rudarstvu i vađenju proizvodnost je veća za 1,8 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom manja za 1 posto. Što se tiče broja zaposlenih gledano po pojednim područjima (djelatnosti NKD) u ožujku ove u usporedbi s ožujkom 2003. godine iznadprosječni pad broja zaposlenika bilježi se u prerađivačkoj industriji, za 3 posto. Blago smanjenje, za 0,2 posto, ostvareno je u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom, dok je rast, za 0,6 posto, zabilježen u rudarstvu i vađenju. Ako se usporedi broj zaposlenika u ožujku 2004. s veljačom ove godine prema područjima djelatnosti NKD-a, broj zaposlenika u rudarstvu i vađenju veći je za 0,5 posto, a u prerađivačkoj industriji i opskrbi električnom energijom, plinom i vodom za po 0,2 posto. Industrijska proizvodnja u ožujku 0,9 posto veća nego u veljači - Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u ožujku ove godine bila je za 0,9 posto veća od industrijske proizvodnje iz veljače, desezonirani je podatak koji je objavio Državni zavod za statistiku (DZS). Nakon stagnacije tijekom zadnja dva mjeseca prošle godine, u prva tri mjeseca ove godine mjesečna industrijska proizvodnja na mjesečnoj razini (u odnosu na prethodni mjesec) bilježi zamjetan rast. Po desezoniranim podacima industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u ožujku 2004. u usporedbi s industrijskom proizvodnjom u istom mjesecu prošle godine bilježi porast za 4,1 posto. Ukupna industrijska proizvodnja u razdoblju od travnja 2003. do ožujka 2004. u usporedbi s istim razdobljem godine prije, po desezoniranim podacima, veća je za 3,8 posto. Riječ je o podacima izračunatim iz indeksa trenda-ciklus koji je serija desezoniranih indeksa iz koje je isključen utjecaj slučajne sastavnice. U odnosu na veljaču, u ožujku je mjesečna industrijska proizvodnja kapitalnih proizvoda povećana za 1,5 posto, proizvodnja intermedijarnih proizvoda osim energije bila je veća za 1,3 posto, a netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 1,2 posto. Proizvodnja energije povećana je istodobno za 1,1 posto, dok se kod trajnih proizvoda za široku potrošnju bilježi pad od 0,3 posto. Istovremeno, proizvodnja u prerađivačkoj industriji povećana je za 1,1 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom za 1 posto, dok se u rudarstvu i vađenju bilježi pad proizvodnje za 1 posto. Na međugodišnjoj razini, odnosno u odnosu na treći mjesec 2003. godine, u ožujku ove godine proizvodnja kapitalnih proizvoda povećana je za 7,1 posto, intermedijarnih proizvoda osim energije za 6,1 posto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 5,1 posto, a trajnih proizvoda za široku potrošnju za 1,9 posto. Istodobno je proizvodnja energije bila manja za 0,3 posto. Promatrano prema glavnim područjima klasifikacije djelatnosti, pak, industrijska je proizvodnja u prerađivačkoj industriji u ožujku ove godine u odnosu na ožujak lani bila veća za 5,1 posto, dok je u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom povećana za 0,8 posto. U rudarstvu i vađenju se pak bilježi pad od 0,5 posto. Copyright ? Hina Financijski servis HINA Marulićev trg 16 Zagreb Tel. uredništva: 01/4808-685 Telefaks: 01/4808-821 Urednik: Zoran Popijač (Hina)