U PRVOM TROMJESEČJU IZVOZ, IZRAŽEN U USD, POVEĆAN 23,6 POSTO, A UVOZ 23,2 POSTO

rski pokazatelji ZAGREB, 7. svibnja 2004. (Hina) - Hrvatska je na inozemna tržišta u prvom ovogodišnjem tromjesečju izvezla roba u vrijednosti nešto većoj od 11 milijardi kuna ili 1,8 milijardi američkih dolara, dok je vrijednost uvoza bila dvostruko veća i iznosila je 22,15 milijardi kuna ili 3,6 milijardi dolara, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).#L# Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 49,7 posto, dok je vanjskotrgovinski deficit iznosio više od 11,14 milijardi kuna, odnosno 1,83 milijarde dolara. Izražen u kunama, hrvatski je izvoz u prva tri mjeseca ove godine u odnosu na isto razdoblje lani porastao za 6,5 posto, dok je uvoz povećan za nešto manjih 6,2 posto. Izražen u dolarima, pak, izvoz je bio veći za 23,6 posto, a uvoz za 23,2 posto. Takva razlika posljedica je pada tečaja američke valute prema kuni u tijekom prva tri mjeseca ove godine za gotovo 14 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Nešto manje od polovice ukupnog izvoza iz prva tri mjeseca ove godine, točnije 49,7 posto ili 899 milijuna USD ostvareno je izvozom nakon unutarnje proizvodnje (sustav odgode plaćanja carine), odnosno nakon doradnih ili tzv. lohn poslova. Istodobno je udio redovitog izvoza, čija je vrijednost iznosila 860,3 milijuna USD, bio 47,6 posto. Podaci DZS-a ipak pokazuju da je vrijednost redovnog izvoza u odnosu na prva tri mjeseca prošle godine, povećana za 34,9 posto, dok je izvoz nakon unutarnje proizvodnje (odgoda plaćanja carine) porastao po znatno manjoj stopi od 14,9 posto. U strukturi uvoza, pak, najveći se dio, 87,9 posto ili gotovo 3,2 milijarde USD odnosi na redoviti uvoz, koji je u odnosu na godinu prije povećan za 23,3 posto. Glavninu hrvatskog izvoza, ali i uvoza u promatranom je razdoblju ostvarila prerađivačka industrija, čiji je izvoz ukupno iznosio više od 1,7 milijardi USD. U odnosu na iste mjesece 2003., izvoz prerađivačke industrije povećan je za 25,5 posto, a uvoz je istodobno porastao za 21,9 posto, na gotovo 3,16 milijardi USD. U okviru prerađivačke industrije vrijednosno najveći izvoz u prva tri mjeseca ove godine je ostvarila brodogradnja, koja se statistički vodi kao djelatnost proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava, čiji je izvoz u odnosu na prvo lanjsko tromjesečje povećan za 55,2 posto, na više od 294,5 milijuna USD. Vrijednosno najveći uvoz, pak, u okviru prerađivačke je industrije je zabilježila proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda - od 409,75 milijuna USD. Promatrano prema Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji, najveći dio hrvatskog uvoza u promatranim se mjesecima odnosio na strojeve i transportne uređaje, kojih je uvezeno za 1,28 milijardi USD ili 16,5 posto više nego u isto vrijeme lani. Na strojeve i transportne uređaje odnosio se i najveći dio hrvatskog izvoza - 625,6 milijuna USD ili 49,9 posto više nego lani. Najznačajniji hrvatski vanjskotrgovinski partner i u prvom su ovogodišnjem tromjesečju bile zemlje Europske unije, na koje otpada polovica hrvatskog izvoza - više od 945,8 milijuna USD, kao i najveći dio uvoza - 2,03 milijarde USD. Pojedinačno predvodi Italija, u koju je izvezeno roba u vrijednosti 369,8 milijuna USD (pad od 2,5 posto). Uvoz iz te zemlje iznosio je 610,5 milijuna USD (rast od 23,6 posto). Slijedi Njemačka, u koju je izvezeno roba u vrijednosti 206,7 milijuna USD (19,2 posto više), a iz koje je uvoz iznosio 582,4 milijuna kuna ili 22,9 posto više nego u prva tri mjeseca lani. Po vrijednosti hrvatskog izvoza slijedi Bosna i Hercegovina, u koju je izvezeno roba za više od 211,5 milijun USD (rast od 17,9 posto). Uvoz iz BiH istodobno je porastao za čak 108,5 posto i iznosio je 74,36 milijuna USD, ali je BiH i na početku ove godine ostala jedna od rijetkih europskih zemalja s kojima Hrvatska bilježi značajniji suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni. (Hina) xrub yds