SKV: SVIJET U 4.30

ZAGREB, 6. svibnja 2004.(Hina) - #L# ZAGREB Donosimo pregled važnijih događaja objavljenih do 4.30. TBILISI Gruzijski predsjednik Mihail Saakašvili objavio je u četvrtak ujutro da je Aslan Abašidze, vođa autonomne gruzijske pokrajine Adžarije, koji se nije slagao sa središnjim vlastima u Tbilisiju, napustio zemlju. "Gruzijci: Aslan je pobjegao. Adžarija je slobodna", kazao je Saakašvili u izjavi iz svoga ureda za televiziju, javlja agencija Reuters. " Gruzija će biti ujedinjena. Nitko se ne može suprotstaviti volji naroda danas, a nitko neće ni u buduće", rekao je Saakašvili koji je na vlast došao u siječnju, nakon što je vodio prosvjede kojima se tražila ostavka dugogodišnjeg vođe Gruzije Eduarda Ševardnadzea. Abašidze je podnio ostavku nakon razgovora s bivšim ruskim ministrom vanjskih poslova Igorom Ivanovim, koji je stigao u Batumi, na poziv gruzijskih vlasti, kako bi posredovao u sukobu Tbilisija i Abašidzea što je prijetio da preraste u nasilje. Abašidze i Ivanov su mirno napustiti rezidenciju adžarijskog vođe u Batumiju i zrakoplovom napustili zemlju u nepoznatom smjeru, javlja France presse. Objava Abašidzeove ostavke primljena je s radošću na ulicama Batumija, javljaju agencije. Saakašvili je ranije u srijedu najavio da će Adžariju staviti pod izravnu predsjedničku upravu te da je spreman, "kako bi se izbjeglo prolijevanje krvi, jamčiti potpuni imunitet Aslanu Abašidzeu i njegovoj obitelji". WASHINGTON Udruga američkih Hrvata CAA nastoji u srijedu i četvrtak u američkom Kongresu potaknuti osnivanje "hrvatskog kluba" koji bi podržao ulazak Hrvatske u NATO i povratak hrvatskih izbjeglica u Bosnu i Hercegovinu. Hrvatsko američka udruga (CAA) okupila je svoje pripadnike na redovitim godišnjim Hrvatskim danima na Capitol Hillu koji će od američkih kongresnika tražiti da postanu članovi eventualnog budućeg kluba koji bi okupio prijatelje Hrvatske. "Glavni cilj koji želimo postići je uspostaviti hrvatski klub zainteresiranih kongresnika... koji može promicati ulazak Hrvatske u NATO," rekao je za Hinu predsjednik CAA George Rudman. Drugi cilj je potpora povratku izbjeglih Hrvata u BiH, kazao je on. Članovi CAA sastali su se u srijedu s visokim dužnosnikom State Departmenta za kojega je Rudman zatražio da ostane neimenovan kako bi mogao otvorenije govoriti o sadržini razgovora. Susret se usredotočio na sporazum Članak 98 o neizručivanju Amerikanaca Međunarodnom kaznenom sudu (ICC) koji SAD nastoji potpisati s drugim zemljama i u razgovoru je ponovljeno da su sporazumi za američku vladu i dalje prioritet, kazao je Rudman. On je prenio riječi visokog dužnosnika da vlada predsjednika Busha i dalje inzistira da Hrvatska potpiše bilateralni sporazum Članak 98. DEN HAAG Branitelji hrvatskih generala Ivana Čermaka i Mladena Markača u srijedu su s Tužiteljstvom Haškog suda (ICTY) dogovorili da njihovi branjenici obave traženi intervju s tužiteljima, nakon čega će ponoviti zahtjev za njihovo privremeno puštanje na slobodu, izjavio je Markačev odvjetnik Miroslav Šeparović. On je u telefonskom razgovoru iz Den Haaga kazao kako su "u danim okolnostima branitelji zadovoljni s razgovorom" te naglasio kako je na sastanku dogovoreno da se detalji razgovora ne iznose u javnost, u interesu optuženih. Čermakov branitelj Čedomir Prodanović potvrdio je da je postignut dogovor s Tužiteljstvom o traženom razgovoru s generalima. Šeparović je kazao da će obrana, nakon obavljenog intervjua, ponovo podnijeti zahtjev za privremeno puštanje na slobodu Čermaka i Markača. DEN HAAG/ZAGREB Raspravno vijeće Haškog suda (ICTY) odgodilo je za dva tjedna početak izvođenja dokaza obrane na suđenju bivšem jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću zbog zdravstvenih problema optuženog, priopćio je u srijedu ICTY. "Vijeće je uzelo u obzir Miloševićevo loše zdravstveno stanje tijekom tri mjeseca koja su mu određena za pripremu obrane, njegovo trenutačno loše zdravlje i savjete liječnika da se mora odmarati", piše u priopćenju ICTY-a. Među razlozima za tu odluku Vijeće je navelo i potrebu da se prevede i prouči spisak s više od 1.600 svjedoka te popratni materijal, koje je Milošević predao 13. travnja. Rasprava o načinu izvođenja dokaza obrane, zakazana za 17. svibnja, također je odgođena i bit će održana 9. lipnja. Miloševiću, optuženom u 66 točaka za genocid u BiH i zločine protiv čovječnosti u Hrvatskoj i na Kosovu, sudi se pred ICTY-em od 12. veljače 2002. SKOPLJE U Skoplju se u srijedu navečer i dalje ne zna gdje je bivši makedonski ministar unutarnjih poslova Ljube Boškovski, koji je osumnjičen da je u ožujku 2002. godine zapovjedio ubojstvo šestorice Pakistanaca i jednog Indijca u mjestu Raštanska Lozja pokraj Skoplja. U srijedu se nisu oglasili ni njegovi odvjetnici, koji su u utorak tvrdili da je uhićen, niti policija koja tvrdi da je nestao. Makedonsko Sobranje potvrdilo je odluku imunitetno-mandatne komisije o oduzimanju zastupničkog imuniteta Boškovskom, bez glasova oporbene parlamentarne stranke VMRO-DPMNE. Oporba drži da je slučaj Boškovski iskonstruirala vlast odmah nakon izbora kako bi skrenula pozornost javnosti s neregularnosti predsjedničkih izbora i obračunala s braniteljima Makedonije u oružanim sukobima 2001., s pripadnicima Oslobodilačke narodne armije Albanaca (ONA), koja je kasnije raspuštena, a većina njezinih pripadnika rehabilitirana. Zbog slučaja ubojstva imigranata iz Pakistana i Indije već su pritvorena četvorica pripadnika makedonske specijalne postrojbe "Lavovi" i njihov zapovjednik. Boškovski, uz makedonsko ima i državljanstvo RH gdje je živio više od 20 godina i sudionik je Domovinskog rata. Državljanstvo RH bilo je motiv javnom tužiteljstvu da zatraži hitno oduzimanje zastupničkog imuniteta Boškovskom kako bi bio odmah pritvoren, da ne bi pobjegao u Hrvatsku koja bi, kako je rečeno, vjerojatno odbila njegovo izručenje Makedoniji. SARAJEVO Proceduralne pogreške posade zrakoplova pri slijetanju u zračnu luku Mostar neposredan su uzrok nesreće u kojoj je 26. veljače ove godine uz još osam osoba poginuo i predsjednik Makedonije Boris Trajkovski, izjavio je u srijedu u Sarajevu ministar komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine Branko Dokić. On je zajedno sa Salkom Begićem, koji je bio na čelu povjerenstva zaduženog za ispitivanje okolnosti pod kojima se srušio zrakoplov makedonske vlade, novinarima predstavio završno izvješće o uzrocima nesreće, koje nedvojbeno ukazuje da su dvojica pilota predsjedničkog zrakoplova nedovoljnom pripremljenošću za let prouzročila nesreću. Dokić je istaknuo kako je izvješće, prije javnog predstavljanja, dostavljeno vlastima Makedonije i američkoj agenciji zaduženoj za ispitivanje zrakoplovnih nesreća, te da oni nisu imali većih primjedaba na njegov sadržaj. U radu istražnog povjerenstva sve su vrijeme sudjelovali i makedonski te američki stručnjaci kao i predstavnici SFOR-a čiji su kontrolori leta tog kobnog dana nadzirali zračni promet. ATENA Grčki ministar javnog reda Georges Vulgarkis optužio je "lokalne ekstremističke elemente" za bombaške napade na policijsku postaju u Ateni u srijedu ujutro, objavilo je njegovo ministarstvo. Ti elementi "nemaju posebnog kapaciteta" da nanose štetu "ni u budućnosti", ocijenio je ministar. "Izolirani incidenti kao ovaj nisu povezani s Olimpijskim igrama i ne mogu ni na koji način djelovati na održavanje sigurnosti", dodao je Vulgarkis. Tri su bombe eksplodirale u srijedu ujutro u blizini policijske postaje u Ateni, i iako je počinjena velika materijalna šteta, nije bilo žrtava. WASHINGTON/BAGDAD Američki predsjednik George W. Bush pokušao je u srijedu popraviti sliku Sjedinjenih Država obećavši na arapskoj televiziji da će vojnici koji su ubijali i mučili iračke zarobljenike biti kažnjeni. "U demokraciji nije sve savršeno. Čine se pogreške. Ali će u demokraciji te pogreške biti istražene i odgovorni za njih će biti izvedeni pred lice pravde", rekao je Bush za televizijski kanal Alhurra koji financira SAD. Bush je također dao izjavu i za televizijsku postaju al-Arabiyju te je zlostavljanje zarobljenika nazvao "užasnim". "To su stvari koje se loše održavaju na moju zemlju. Moji sugrađani u Americi su užasnuti time što su vidjeli, jednako kao i ljudi na Bliskom istoku", rekao je američki predsjednik. WASHINGTON Američki predsjednik George W. Bush zatražio je u srijedu od američkog Kongresa dodatnih 25 milijardi dolara radi financiranja nastavka vojnih operacija u Iraku, priopćila je Bijela kuća. Taj bi se iznos trebao dodati proračunu koji je zatražen za financijsku godinu 2005. koja započinje 1. listopada, a tiče se i operacija u Afganistanu. Bijela kuća je u veljači predstavila proračun za 2005. od ukupno 2.400 milijardi dolara, u kojemu nisu bili predviđeni novi troškovi za irački rat povrh 87 milijardi dolara koje je Kongres već odobrio lani za financijsku godinu 2004. koja je u tijeku. "Tražim da Kongres stvori zalihu od 25 milijardi dolara za sljedeću financijsku godinu kako bi se zadovoljile sve potrebe naših vojnika i osigurala naša pobjeda na važnim bojišnicama rata protiv terorizma", kazao je Bush. WASHINGTON Američki ministar obrane Donald Rumsfeld i nekoliko drugih visokih dužnosnika Pentagona u petak će biti saslušani pred odborom za oružane snage američkog Senata, objavio je u srijedu republikanski senator John Warner. Rumsfeld i nekoliko drugih dužnosnika, među kojima zapovjednik združenih snaga general Richard Myers, svjedočit će pred odborom o aferi zlostavljanja iračkih zatvorenika na dvosatnoj sjednici, rekao je Warner, predsjednik tog odbora. Demokratski senator Joseph Biden, broj dva u odboru za vanjske poslove Senata, ocijenio je u srijedu da bi Rumsfeld trebao podnijeti ostavku ako istraga pokaže njegovu odgovornost. Republikanski senator Saxby Chambliss obećao je pak, u intervjuu za televiziju CNN, da će "Rusmfeld biti izložen baražnoj vatri pitanja" o tim incidentima o kojima je "kongres davno prije trebao biti obaviješten". LONDON Poljske snage "neće ostati u Iraku dulje nego bude potrebno", izjavio je poljski predsjednik Aleksander Kwasniewski u srijedu, prvog dana svog državnog posjeta Velikoj Britaniji. "Dovršit ćemo zadaću. Poljski se vojnici neće povući iz Iraka", opetovao je u govoru na londonskom University Collegeu, dodavši ipak da snage "neće ostati duže nego bude potrebno". Poljski je predsjednik izjavio da Poljska ostaje u Iraku, gdje ima 2.500 vojnika, potvrdivši da se nove postrojbe pripremaju da zamijene vojnike čija će se služba završiti na ljeto. Međutim, poljski ministar obrane Jerzy Szmajdzinski istaknuo je u četvrtak da Varšava želi "prilično" smanjiti svoje snage u Iraku nakon izbora koji bi se u toj zemlji trebali održati početkom 2005. BRUXELLES Prvog dana svog posjeta Bruxellesu, koji treba ojačati veze između Kine i Europske unije, kineski premijer Wen Jiabao pokazao je u srijedu optimizam, ali i odlučnost u svezi s ukidanjem europskog embarga na isporuku oružja Pekingu. "Potpuno sam siguran da će se taj problem riješiti", kazao je kineski premijer odgovarajući na pitanje nakon susreta s belgijskim kolegom Guyjom Verhofstadtom. Potonjem koji je, zagovarajući kineske težnje, ipak istaknuo "važnost" ljudskih prava, odgovorio je da "ukidanje embarga ne treba povezivati s ... drugim problemima". Predsjednik Europske komisije Romano Prodi i kineski premijer kojemu će se prirediti doček sa svim počastima, trebaju potpisati novi ugovor o carinskoj suradnji koji će, drži Bruxelles, "olakšati bilateralnu trgovinu i pridonijeti zajedničkoj borbi protiv krivotvorenja". (Hina) xrt yrt