ZAGREB, 5. svibnja 2004. (Hina) - Broj kaznenih djela krađe, krijumčarenja i krivotvorenja umjetničkih djela je u padu, no u porastu je broj predmeta tih kaznenih djela, rečeno je danas na prezentaciji MUP-ova Odjela za suzbijanje
organiziranog kriminala pod nazivom "Krađa u muzeju".
l-Policija-Umjetnost/kultura/zabava-Knjižnice/muzeji
ZAGREB, 5. svibnja 2004. (Hina) - Broj kaznenih djela krađe,
krijumčarenja i krivotvorenja umjetničkih djela je u padu, no u
porastu je broj predmeta tih kaznenih djela, rečeno je danas na
prezentaciji MUP-ova Odjela za suzbijanje organiziranog kriminala pod
nazivom "Krađa u muzeju".#L#
Podaci, kojima raspolaže Ministarstvo unutarnjih poslova, pokazuju da
je u razdoblju od 1991. do 2000. godine, zabilježeno oko 1500
različitih kaznenih djela (krađe, teške krađe, oštećenje, uništenje i
nedopušteni izvoz spomenika kulture, krijumčarenja, krivotvorenja
itd.), u kojima je oko 3.000 različitih umjetnina bilo predmetom
kaznenog djela. Većina tih predmeta (slike, ikone, sakralni predmeti,
amfore i dr.) ima obilježja kulturnog dobra, rekao je Josip Vrbić iz
MUP-ova Odjela za suzbijanje organiziranog kriminala.
U navedene pokazatelje nije ubrojeno oko 300 objekata koji su potpuno
uništeni tijekom agresije na Republiku Hrvatsku, iz kojih je sustavno
opljačkan veliki broj izuzetno vrijednih predmeta kulturne baštine.
Prema pokazateljima Ministarstva kulture otuđeno je oko 30.000
predmeta, dodao je Vrbić.
Naveo je da su najčešće otuđivani predmeti umjetničke slike (80%),
liturgijski predmeti (kaleži, raspela, kipovi, ornamenti s oltara),
drvene skulpture, stare knjige, rukopisi, arhivski dokumenti, staro
oružje, stari novac, stari nakit, stari namještaj, arheološki
predmeti, amfore, fragmenti kamene plastike i drugo.
Kod krađa umjetnina koje su građani prijavili policiji, u 85 %
slučajeva na udaru provalnika bili su privatni stanovi i obiteljske
kuće. Po Vrbićevim riječima gotovo da i nema galerije u kojoj nije
zabilježen makar i pokušaj otuđenja umjetničkog djela ili predmeta,
ali niti sigurnosnog sustava koji može jamčiti potpunu sigurnost.
Govoreći o mjerama koje poduzima hrvatska policija u prevenciji i
otkrivanju kaznenih djela i njihovih počinitelja naveo ja da surađuju
s ostalim državnim tijelima poglavito Ministarstvom kulture, aktivno
djeluju na kriminalni milje i na izmjenu zakonskih propisa, rade na
ustroju jedinstvene baze podataka o otuđenim umjetninama i kulturnim
dobrima, te surađuju s Interpolom i policijama drugih zemalja. Također
prate kretanja na tržištu umjetnina i potiču građane na poduzimanje
sigurnosnih mjera, rekao je Vrbić.
Pojasnio je da se ustroj i funkcioniranje "Nacionalne baze podataka o
otuđenim i izgubljenim umjetninama", temelji na
informatičko-programskim rješenjima, razvijenim u Glavnom Tajništvu
Interpola u Lyonu, koja omogućuju formiranje jedinstvene baze podataka
o svim vrstama umjetnina koje su bile predmetom različitih kaznenih
djela.
Vrbić je istaknuo da je policiji istodobno cilj i pomoći mnogim
posjednicima umjetničkih djela i predmeta kulturne baštine da iz
svojih kolekcija odstrane predmete za kojima se traga, kao i umjetnine
sumnjive atribucije kupljene u dobroj vjeri.
(Hina) xdm yaz