SPLIT, 5. svibnja 2004. (Hina) - - Sutrašnje puštanje u rad crpne stanice Ravne Njive, jednog od najvažnijih vodoopskrbnih dijelova Eko projekta - Kaštelanski zaljev, trebalo bi označiti kraj vodoopskrbnim problemima stanovnika
Splita, Solina, Kaštela i Trogira.
SPLIT, 5. svibnja 2004. (Hina) - - Sutrašnje puštanje u rad crpne
stanice Ravne Njive, jednog od najvažnijih vodoopskrbnih dijelova Eko
projekta - Kaštelanski zaljev, trebalo bi označiti kraj vodoopskrbnim
problemima stanovnika Splita, Solina, Kaštela i Trogira.#L#
Nakon te, 5 milijuna eura vrijedne, crpne stanice, koju će svečano
uključiti premijer Ivo Sanader dan uoči blagdana Svetoga Dujma,
tijekom svibnja u rad će se postupno puštati i drugi objekti koji će
osigurati sigurnu opskrbu vodom za stanovnike tih gradova već ovoga
ljeta i za idućih najmanje 50 godina, izjavio je direktor Eko-agencije
Bogdan Ivančić - Aučina.
Vodoospskrbni sustav Split-Solin-Kaštela-Trogir dio je 143,2 milijuna
eura "teškog" projekta Eko - Kaštelanski zaljev koji obuhvaća još dva
projekta: kanalizacijski sustav Split-Solin i kanalizacijski sustav
Kaštela-Trogir.
Eko - Kaštelanski zaljev najveći je projekt takve vrste na
Sredozemlju koji je s ostvarenjem počeo 1998. godine s ciljem čistog
mora i sigurne vodoopskrbe. Osim četiri grada uz Kaštelanski zaljev u
njega su uključeni država, Splitsko-dalmatinska županija te Hrvatske
vode i splitski Vodovod i kanalizacija, kao osnivači Agencije Eko -
Kaštelanski zaljev. Od 143,2 milijuna eura 30,7 milijuna dolazi od
Europske banke za obnovu i razvoj, a od Svjetske banke 33,2 milijuna.
Republika Hrvatska sudjeluje sa 63,3 milijuna eura iz proračuna,
Hrvatske vode s 4,5 milijuna, a četiri će grada 11,5 milijuna eura
namaknuti povećanom cijenom vode.
Ivančić napominje kako je bilo planirano da sva tri projekta budu
dovršena istodobno. No, poteškoću je stvorilo najprije odbijanje
Općine Okrug na Ćiovu da kanalizacijski ispust bude na njezinu
području, pa je tek nakon tri godine, kada je Okrug napustio projekt,
pronađena druga lokacija na trogirskom području, također, s vanjske
strane Ćiova.
Poteškoće su stvarali i mještani Stobreča koji su se također bunili
protiv ispusta u njihovu zaljevu, zbog čega projekt i u tom dijelu
malo kasni. Ipak, zaključio je Ivančić, upravo se završavaju gotovo
dvije trećine Eko projekta - Kaštelanski zaljev, odnosno vodoopskrbni
sustav Split - Solin - Kaštela - Trogir i kanalizacijski sustav Split
- Solin na kojemu su glavni objekti gotovo u potpunosti dovršeni.
Jedan od najzahtjevnijih objekata, 2512 metara dug hidrotehnički tunel
Stupe kod Stobreča, s uređajem za pročišćavanje, ovih je dana pušten u
probni rad. Kada kanalizacijski sustav Split - Solin uistinu proradi
sve otpadne vode s tog područja sabirat će se kod hidrotehničkog
tunela Stupe gdje će se pročišćene podmorskim putem ispuštati u Brački
kanal.
Nova crpna stanica Ravne Njive koja će s izvora rijeke Jadro uzimati
do 2000 litara vode u sekundi, vodu će pomoću sofisticiranog sustava
"pametno" raspoređivati prema potrebama dijelova u sustavu, tako da se
izbjegnu nestašice, primjerice na višim dijelovima Trogira i Kaštela.
Ostali vodovodni objekti, pet novih vodosprema, pet crpnih stanica i
oko 25 kilometara cjevovoda, trebali bi biti pušteni u rad do lipnja.
Među njima je najvažnija crpna stanica Kunčeva Greda u Solinu koja je
u završnoj fazi izgradnje.
U lipnju će probno proraditi i kanalizacijski sustav Split - Solin, a
u listopadu će početi izgradnja tunela kroz otok Ćiovo, prvog objekta
kanalizacijskog sustava Kaštela - Trogir, koji bi trebao biti dovršen
do 2007. godine.
(Hina) xdstr yln