ZAGREB, 4. svibnja 2004. (Hina) - Nuklearna opcija u hrvatskim je dokumentima de facto odbačena do 2015. godine, ali tu opciju ne treba odbaciti, istaknuo je danas predsjednik Hrvatskog nuklearnog društva (HED) Nikola Čavlina
najavljujući petu međunarodnu konferenciju "Nuklearna opcija u zemljama s malim i srednjim elektroenergetskim sustavima".
ZAGREB, 4. svibnja 2004. (Hina) - Nuklearna opcija u hrvatskim je
dokumentima de facto odbačena do 2015. godine, ali tu opciju ne treba
odbaciti, istaknuo je danas predsjednik Hrvatskog nuklearnog društva
(HED) Nikola Čavlina najavljujući petu međunarodnu konferenciju
"Nuklearna opcija u zemljama s malim i srednjim elektroenergetskim
sustavima". #L#
Konferencija će se održati od 16. do 20. svibnja u Dubrovniku,
prijavljeno je 111 referata, a očekuju se znanstvenici i stručnjaci iz
24 zemlje Europe i svijeta.
Tijekom konferencije razgovarat će se o planiranju u energetici i
nuklearnoj opciji, odgovornosti i osiguranju od nuklearne štete i
pokrivanju rizika od terorizma, sigurnosnim analizama nuklearnih
rekatora, zbrinjavanju i odlaganju radioakativnog otpada i dekomisiji,
a bit će predstavljen i razvoj novog nuklearnog reaktora IRIS, u
razvoju kojeg, uz vodeća svjetska sveučilišta, sudjeluje i zagrebački
Fakultet elektrotehnike i računarstva.
Razgovarat će se i o primjeni i perspektivama nuklearne energetike u
svijetu, kao i u Hrvatskoj.
Čavlina podsjeća da je Hrvatska u svojim dokumentima zabranila
nuklernu opciju do 2015. godine. Čelnici HED-a za sada nemaju
informacije da se radi na promjeni statusa nuklearne opcije u
Hrvatskoj, ali smatraju da će do toga doći navodeći da nema održivog
razvoja i bez nuklearne opcije.
Kao primjer promjene odnosa javnosti prema nuklearnoj opciji
predsjednik HED-a navodi Finsku, zemlju koja na dvije lokacije ima
četiri nuklearke, a odlučila se i za gradnju pete nuklearke na jednoj
od te dvije lokacije.
Ta bi nuklearka trebala biti u pogonu za četiri godine, a Finska se
na njenu gradnju odlučila zbog povećane potrošnje, zbog toga što neki
stari objekti izlaze iz pogona, te zbog smanjenja ovisnosti o uvozu,
zadovoljavanja obveza iz Kyoto protokola. Nova nuklearka znači i
konkurentnu, stabilnu i predvidivu cijenu struje, kazao je Čavlina.
Prema iznijetim podatcima, u svijetu ima ukupno 433 nuklearnih
jedinica koje zadovoljavaju oko 17 posto potreba za električnom
energijom. U Europi je, na 89 lokacija, u pogonu 210 nuklearki,
najviše u Francuskoj (59).
(Hina) xbn yds