ZAGREB, 3. svibnja 2004. (Hina) - Međunarodna organizacija "Reporteri bez granica" u ponedjeljak je objavila redovito godišnje izvješće o stanju slobode medija u svijetu, a u dijelu posvećenom Hrvatskoj nema općih ocjena, već se
nabrajaju zakonske promjene poduzete tijekom 2003.
ZAGREB, 3. svibnja 2004. (Hina) - Međunarodna organizacija "Reporteri
bez granica" u ponedjeljak je objavila redovito godišnje izvješće o
stanju slobode medija u svijetu, a u dijelu posvećenom Hrvatskoj nema
općih ocjena, već se nabrajaju zakonske promjene poduzete tijekom
2003.#L#
U izvješću za 2003., objavljenom u povodu Svjetskog dana slobode
tiska, navodi se kako su prošle godine u svijetu ubijena 42 novinara,
većinom u Aziji i na Bliskom istoku (uključujući i rat u Iraku), što
je najviše od 1995. godine.
766 novinara uhićeno je tijekom 2003., najmanje 1460 bilo je žrtvom
tjelesnog napada ili prijetnji, a na udaru cenzure našao se 501
medij.
U izvješću se kaže da je sloboda tiska u zemljama EU prošle godine i
dalje ostala zadovoljavajuća, s manje fizičkih napada na novinare i
manje kršenja prava na zaštitu novinarskih izvora.
Poimence se spominju Italija, u kojoj nije riješen sukob interesa
Silvija Berlusconija kao predsjednika vlade i medijskog mogula,
Španjolska, u kojoj je država iz "preventivnih razloga" ugasila
dnevnik na baskijskom jeziku Euskaldunon Egunkaria i Francuska, u
kojoj je prijedlogom "Perbenovog zakona" u veliku opasnost došlo
istraživačko novinarstvo, odnosno pravo na neotkrivanje izvora, ali su
najrestriktivnije odredbe tog zakonskog prijedloga na kraju ipak
odbačene.
"No uvjeti rada novinara koji rade u zemljama bivšeg sovjetskog bloka
dodatno su se pogoršali, što se ogledalo u brojnim fizičkim napadima,
uhićenjima, cenzuri, državnom monopolu u tiskarama i nedostatku
raznolikosti u elektronskim medijima", naglašava se u izvješću.
Podsjeća se na smrti sedam novinara u nepoznatim okolnostima u
Ukrajini, Rusiji i Kirgistanu, na činjenicu da su ubojice dvojice
novinara u Ukrajini i dalje nekažnjeni i da u Bjelorusiji ništa nije
učinjeno na otkrivanju otmičara novinara Dmitrija Zavadskog.
U zemljama bivšeg SSSR-a osobito su na udaru novinari koji pišu o
političkoj ili financijskoj korupciji, a vrlo je opasno pratiti i
izbore, stoji u izvješću.
Ponovno se ističe kako je vrlo teško raditi i novinarima u Turskoj,
unatoč nekim zakonskim poboljšanjima koje je ta zemlja usvojila
pokušavajući si olakšati put u EU.
Turska Republika Sjeverni Cipar posebno je istaknuta kao područje u
kojem je došlo do velikog ograničenja novinarskih sloboda, budući da
su se na udaru vlasti našli novinari koji su kritizirali vladu Raufa
Denktasha. Također se navodi kako petorici novinara prijete zatvorske
kazne od 10 do 40 godina zbog "vrijeđanja vojske".
Što se zemalja jugoistoka Europe tiče, ocjenjuje se da su napretci u
slobodi tiska još uvijek "krhki".
Daljnji napredak, prema izvješću, zabilježen je u BiH i Hrvatskoj, ali
su snažne restrikcije medijskih sloboda nametnute u SiCG, osobito
nakon ubojstva srbijanskog premijera Zorana Đinđića.
U dijelu izvješća posvećenom Hrvatskoj podsjeća se na prijedlog zakona
iz srpnja 2003. za kažnjavanje novinara zatvorom do godinu dana za
uvredu iznesenu putem medija, koji je uzvitlao veliku prašinu i na
kraju bio odbačen.
Također se podsjeća na pokušaje promjene Članka 203 Kaznenog zakona.
Kaže se da je zakon o medijima iz listopada 2003. zajamčio slobodu
tiska i novinarska prava, ali i dodatno ograničio pristup podacima i
smanjio zaštitu novinarskih izvora.
Posebno je istaknut napad na suvlasnika EPH Ninoslava Pavića, pod čiji
je automobil u veljači 2003. bila postavljena bomba, uz opasku da
istraga nije otkrila ni motiv ni počinitelje napada, te policijsko
ispitivanje glavnog urednika tjednika Nacional Ive Pukanića u svezi
interviewa s odbjeglim generalom Antom Gotovinom, koji je taj tjednik
objavio prošlog lipnja.
(Hina) xdam ydv