LJUBLJANA,30. travnja(Hina) - Nisu svi Slovenci uvjereni da će u Europskoj uniji bolje živjeti, a najviše je strahova pred nezaposlenošću u klasičnoj industriji koja padom carinskih barijera gubi konkurentnost.
LJUBLJANA,30. travnja(Hina) - Nisu svi Slovenci uvjereni da će u
Europskoj uniji bolje živjeti, a najviše je strahova pred
nezaposlenošću u klasičnoj industriji koja padom carinskih barijera
gubi konkurentnost.#L#
"Neki će radnici kroz godinu dana u EU sigurno živjeti slabije",
izjavio je u petak, nekoliko sati pred "veliki prasak" i formalno
pristupanje novih članica s 1. svibnja, jedan od sindikalnih čelnika
Boris Mazalin.
On tvrdi da je lani u Sloveniji ionako oko 50.000 zaposlenih radilo u
problematičnim poduzećima na rubu zatvaranja i da skoro polovica od
tog broja može računati na otkaz u idućih godinu dana. Sindikati
slovensku vladu optužuju da sve aspekte uključenja u elitni klub nije
predstavila javnosti, dodajući da neće dopustiti da se nova situacija
iskoristi za snižavanje plaća.
U sličnom tonu govori i Dušan Semolič, predsjednik najveće sindikalne
centrale.
"Želimo biti ravnopravan partner, a od uključenja u Europu ne smiju
profitirati samo menadžeri, bankari i političari, nešto mora dobiti i
radnik", kaže Semolič koji već 15 godina vodi Savez samostalnih
sindikata (ZSSS).
Ako je vjerovati televotingu koji je dan pred uključenje Slovenije u
EU objavila televizijska postaja POP-TV, većina Slovenaca nije nimalo
uvjerena da će im u Europskoj uniji teći "med i mlijeko". Naprotiv, 79
posto drži da će živjeti "slabije nego do sada", 15 posto da će im
biti bolje, a ostali da im se standard neće promijeniti.
"Europa - Ropa!" - šali se krepki 60-godišnjak koji na pošti čeka da
preda uplatnice. Šala je u igri riječi jer se njegova "parola" može
shvatiti dvosmisleno - kao optuživanje vlade (premijera) Ropa da je
kriva za poskupljenja, iako doslovce znači: "Europa (nas) pljačka".
Kaže da mu nije jasno zašto već nekoliko mjeseci ima za petinu veće
troškove telefona i struje iako je vlada rekla da te usluge smiju
poskupiti za pet posto. Kvaka-22 sastoji se u posebnim pristojbama
koje se zovu "priključnina" i "omrežnina", pa je vuk sit, a koza
cijela jer službena inflacija tako i dalje pada u skladu s
projekcijama vlade, koja što prije želi uvesti euro.
I slovenska politička klasa pomalo se boji da bi u društvu 25 država
u proširenoj Europskoj uniji Slovenija mogla izgubiti od svoje
dosadašnje važnosti, ali nije sigurna je li za to kriv "Bruselj" ili
Ljubljana. Istodobno, njenu samosvijest podiže činjenica da se u EU
uključuju prije Bugarske, te da će "pokazivati pravi put" Hrvatima s
kojima su zajedno živjeli u Austro-Ugarskoj i dvije Jugoslavije više
stotina godina. Time se na poseban način miješaju kompleks više i
manje vrijednosti koji je za Slovence karakteristična osobina.
"Slovenci vjeruju da su kulturna velesila i tu su vrlo osjetljivi.
No, najpoznatiji slovenski živući filozof (koji objavljuje na
engleskom) Slavoj Žižek kaže da na pitanje novinara koji ga ovih dana
pitaju što Slovenija može ponuditi Europi bez razmišljanja odgovara:
Ništa!", piše u uvodniku svečarskog izdanja "Dela" pred ulazak u EU
vanjskopolitička komentatorica lista Saša Vidmajer.
No, dodaje, Slovenci su dosanjali svoj europski san, a najviše
samosvijesti mogu vući iz činjenice da je iza njih "duga kolona
aspiranata" u kojoj su "Bugarska, Rumunjska, te Hrvatska s preostalim
zapadnim Balkanom".
"Što brže uključenje Hrvatske u Europsku uniju bilo bi jamstvo za
stabilnost našeg susjednog okruženja i cijelog Balkana", izjavio je za
mariborski list "Večer" od petka Janez Potočnik, dodajući da
Slovenija u tom procesu Hrvatskoj ne bi smjela "podmetati klipove".
Potočnik, dosadašnji ministar europskih poslova u Ropovoj vladi, od
ponedjeljka će u uredu Guentera Verheugena predstavljati svojevrsni
"most" proširene Unije sa zapadnim Balkanom, ocjenjuje njegovu novu
ulogu u Bruxellesu slovensko novinstvo. On će idućih mjeseci politički
korektnim izjavama upozoravati hrvatsku vladu da se mora dobro
pripremati za članstvo u Uniji, ali pri tom ne širiti previše
optimističkog ozračja oko datuma početka pregovora, jer bi to potrebnu
predpristupnu energiju moglo usmjeriti u krive ciljeve i djelovati
previše euforično.
Potočnik će kao Slovenac koji u Bruxellesu preuzima mjesto
povjerenika, najviši položaj u EU-administraciji, s dodacima za dvoje
djece imati neto mjesečnu plaću od 20 tisuća eura, izazivajući možda
zavist ministarskih kolega koji ostaju u Ljubljani u očekivanju
jesenskih redovnih izbora. U Bruxellesu i Strasbourgu moglo bi se
Potočniku uskoro pridružiti još oko dvjesto najosposobljenijih
političara i službenika javne uprave. Među ostalima i predsjednik
parlamenta Borut Pahor, koji je proteklog tjedna na opće iznenađenje
najavio svoju kandidaturu na izborima za europski parlament iako je
ranije izjavljivao da će na sadašnjem mjestu svakako ostati do kraja
redovnog mandata.
(Hina) xfl ybr