SKV: SVIJET U 21 SAT

ZAGREB, 29. travnja 2004.(Hina) - Donosimo pregled važnijih događaja do 21 sat.#L# ZAGREB/LISABON Hrvatska je spremna ispuniti sve uvjete za punopravno članstvo u Europskoj uniji i vjeruje da će biti moguće pregovore završiti u roku od dvije godine, rekla je u četvrtak u Lisabonu ministrica europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović. Ministrica je to izjavila tijekom razgovora s portugalskim državnim tajnikom za europske integracije Carlosom Costanevesom, na čiji poziv boravi u dvodnevnom posjetu Portugalu, rekla je u telefonskom razgovoru za Hinu glasnogovornica ministarstva europskih integracija Ivana Grgić. Hrvatska ministrica izrazila je veliko zadovoljstvo sadržajnim razgovorom s portugalskim kolegom koji je, prema riječima glasnogovornice, potvrdio kako između Hrvatske i Portugala nema otvorenih pitanja. "Ministar Costaneves tijekom razgovora izrazio je uvjerenje kako će se na sastanku Europskog vijeća u lipnju donijeti odluka o davanju Hrvatskoj statusa službenog kandidata za punopravno članstvo u uniji i odrediti datum za početak pregovora", kazala je Grgić. ZAGREB Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić uputio je u četvrtak Branku Crvenkovskom čestitku u povodu pobjede na predsjedničkim izborima u Makedoniji, priopćeno je iz Ureda predsjednika. Izražavajući uvjerenje kako će Makedonija i dalje odlučno nastaviti putem kojeg je zacrtao njegov prethodnik - put reformi koje osiguravaju dosizanje europskih standarda u svim segmentima društva- predsjednik Mesić je istaknuo kako "Hrvatska želi nastaviti surađivati s Makedonijom na tom putu, razmijenjivanjem stečenih iskustava i pružanjem uzajamne podrške". Izražavajući uvjerenje kako će dvije zemlje nastaviti svoju redovitu razmjenu mišljenja na najvišoj razini "o svim bilateralnim i regionalnim pitanjima, kao i o pitanjima od globalnog interesa", predsjednik Mesić je na kraju poruke još jednom uputio čestitke u svoje osobno ime i u ime svih građana Hrvatske. DEN HAAG/ZAGREB Na suđenju umirovljenom generalu JNA Pavlu Strugaru pred Haškim sudom (ICTY) u četvrtak je o granatiranju Dubrovnika 6. prosinca 1991., svjedočio tadašnji hrvatski ministar i pregovarač s JNA Davorin Rudolf. Svjedok optužbe prof. Rudolf u svome je iskazu opisao težak položaj u kojem je Dubrovnik bio u jesen i zimu 1991., nalazeći se pod opsadom i topničkim napadima snaga JNA s više od 20.000 vojnika. Tim snagama, koje su činile II. operativnu skupinu JNA, zapovijedao je general Strugar, optužen za kršenje ratnog prava i običaja. Rudolf je naglasio da je vlada RH tada ulagala velike napore da suzbije rat i spriječi razaranje velikih hrvatskih gradova. DEN HAAG/ZAGREB Na haškom suđenju generalu JNA Pavlu Strugaru u četvrtak je nastavljena rasprava o njegovu zdravstvenom stanju na kojoj su psihijatrijski vještaci obrane i optužbe iznijeli dijametralno suprotne ocjene o psihičkim tegobama 71-godišnjeg optuženika i njegovoj sposobnosti da prati suđenje. Prema vještaku obrane Dušici Lečić Taševski, profesorici psihijatrije s Medicinskog fakulteta u Beogradu, Strugar je "teško bolestan čovjek" koji zbog niza tegoba ne može pratiti suđenje. Predstavnik Tužiteljstva doveo je u pitanje njezinu nepristranost, ukazujući na činjenicu kako je to treći puta da vještači nekog od srpskih optuženika ICTY-a i da je sva tri puta dijagnosticirala PTSP, iako to drugi psihijatri nisu potvrdili. BEOGRAD Osmorica svjedoka optužbe koji su saslušani u četvrtak u Specijalnom sudu za ratne zločine u Beogradu, u nastavku suđenja šestorici optuženih za ratni zločin, ubojstvo najmanje 192 civila na Ovčari kod Vukovara 1991. godine, potvrdila su da poznaju optužene, te da su svi za zločin na Ovčari čuli tek mnogo kasnije. Suđenju su i u četvrtak, osim 17 članova obitelji žrtava s Ovčare, prisustvovali predstavnici Veleposlanstva RH u Beogradu, te promatrači Vlade Republike Hrvatske, odvjetnici Goran Mikuličić i Čedo Prodanović, kao i zastupnici oštećenih, dosad 53 obitelji čiji su najbliži ubijeni na Ovčari 1991. godine te predsjednica Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić. Predsjednik udruge "Vukovarske majke" Ivan Pšenica, čiji sin još nije nađen, kazao je novinarima nakon suđenja da 198 ubijenih, za koliko optužnica tereti optuženu šestoricu, nije konačan broj. Osam nađenih žrtava još nije identificirano, ali ta udruga traži još 68 žrtava koje su odvedene i koje se još vode kao nestale. "Ovo je apel onima koji imaju još neka saznanja da razriješe sudbinu svih nestalih, jer bez toga nitko od nas ne može očekivati bolje sutra, nećemo imati mira i tu ćemo hipoteku uvijek nositi", kazao je Pšenica. BEČ U Beču je u četvrtak na Općoj skupštini Hrvatsko-austrijske trgovinske komore izražena obostrana želja da se pojača ne samo bilateralna nego i multilateralna suradnja. "Austrija je podupirala Hrvatsku na putu neovisnosti, podupire je snažno i danas u nastojanjima da pristupi EU", rekao je predsjednik Hrvatsko-austrijske trgovinske komore Georg Dopelhofer. Pozdravivši pozitivno mišljenje Europske komisije, potpredsjednik Hrvatsko-austrijske trgovinske komore i potpredsjednik Austrijske gospodarske komore Richard Schenz kazao je da je bilo "krajnje vrijeme da EK pozove Hrvatsku na pregovore". Izrazio je nadu da će Hrvatska u sljedećem krugu, s Rumunjskom i Bugarskom, ući u EU jer "Hrvatska to zaslužuje". Savjetnik za gospodarstvo u hrvatskom veleposlanstvu u Beču Janko Deželić rekao je da Hrvatsko-austrijska trgovinska komora ima važnu ulogu u promicanju stranih, posebice austrijskih ulaganja u Hrvatskoj. Izrazio je očekivanja da će se Komora zauzeti za povećanje hrvatskog izvoza u Austriju i treće zemlje. LJUBLJANA Glasnogovornik slovenske vlade Gregor Krajc u četvrtak je zanijekao vijesti o povlačenju slovenske vojske sa Svete Gere. "Vlada o tome nije odlučivala, a ne postoji ni dokument koji bi omogućio povlačenje vojske sa Svete Gere", rekao je Krajc za Slovenski radio, osvrnuši se na članak koji je objavio zagrebački "Večernji list". Vijesti o tome da bi se slovenski vojnici mogli uskoro povući s točke koja katastarski pripada Hrvatskoj zanijekali su za Slovenski radio i u Uredu predsjednika Janeza Drnovšeka izjavom da je pisanje hrvatskih dnevnih novina "bez utemeljenja". SARAJEVO Savez samostalnih sindikata BiH u četvrtak je u Sarajevu organizirao prosvjedni skup više tisuća radnika, na kojem je zatražena smjena Vlade Federacije BiH zbog najave da se počinje primjenjivati Zakon o stečaju. Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Edhem Biber rekao je da bi primjenom Zakona o stečaju u Federaciji BiH bez posla ostalo više od 100.000 radnika. Po Biberovim riječima prije početka primjene Zakona o stečaju treba donijeti zakonske zaštitne mjere koje će ublažiti posljedice zakonske primjene. Biber tvrdi kako Vlada Federacije BiH podmeće javnosti ponuđenim socijalnim programom. Dan uoči prosvjednog skupa predsjednik Vlade Federacije BiH Ahmed Hadžipašić objavio je posve drukčije podatke, rekavši kako će primjenom Zakona o stečaju u Federaciji BiH u najgoroj varijanti ostati bez posla 10.500 radnika. BEOGRAD Srbijanska je vlada u četvrtak donijela Plan za političko rješenje stanja na Kosovu i Metohiji, koji predviđa teritorijalnu autonomiju za sve etničke zajednice i stvaranje pet autonomnih regija srpske zajednice na Kosovu. Ovlasti regija bi, po planu, bile osnivanje ustanova, provedba izbora, sigurnost, obrazovanje i zdravstvo. Regije bi nadzirao UNMIK, ali u suradnji s regionalnim institucijama, od kojih bi najviša bila skupština, a izvršni bi odbor bio najviše tijelo izvršne vlasti. Za regije je predviđeno i sudstvo koje bi surađivalo sa središnjim sudskim tijelima na Kosovu, a planirana je i financijska samostalnost regija. Srbijanski premijer Vojislav Koštunica kazao je za agenciju Betu da taj plan nije suprotan ideji o multietničkom društvu. O planu za Kosovo treba se očitovati i srbijanska Skupština. BRUXELLES Predsjednik Europske komisije Romano Prodi pozvao je u četvrtak "sve Europljane" da 1. svibnja proslave "iznenađujući uspjeh" proširenja EU na 25 zemalja članica, koje će "jednom zauvijek" označiti brisanje hladnoratovskih podjela. "Prvi svibnja 2004. bit će povijesni dan za Europu, jer u našu obitelj EU tog dana primamo deset novih zemalja članica i 75 milijuna novih građana", istaknuo je Prodi u izjavi objavljenoj u Bruxellesu manje od 48 sati prije "velikog praska" europske zajednice. "Pet desetljeća nakon pokretanja našeg velikog projekta europske integracije, podjele koje je stvorio hladni rat izbrisane su. Jednom zauvijek", zadovoljno je kazao te pozvao "sve Europljane da sudjeluju u događajima kojima će se proslaviti taj iznenađujući uspjeh". STRASBOURG Proširenje Europske unije (EU) na deset novih članica koje će se dogoditi u subotu je "dobra vijest za 800 milijuna Europljana", priopćilo je u četvrtak Vijeće Europe koje je ipak upozorilo na uspostavu nove "granice siromaštva" između novog EU-a i ostatka kontinenta. "Veća i snažnija Europska unija koja promiče i poštuje vrijednosti Vijeća Europe u svakodnevnom djelovanju dobra je vijest za 800 milijuna Europljana", kazao je u priopćenju predsjednik parlamentarnog povjerenstva Vijeća Europe Peter Schieder. Vijeće Europe koje u ovom času ima 45 članica okuplja gotovo sve države na kontinentu - među kojima Rusiju, Tursku i kavkaske države - osim Bjelorusije i Monaka. BRUXELLES Sjedinjene Države "toplo" pozdravljaju proširenje Europske unije na deset novih članica koje će se dogoditi u subotu i odbacuju zamisao da potonje moraju birati između vjernosti Europi i Washingtonu, izjavio je u četvrtak američki veleposlanik pri EU-u Rockwell Schnabel. "Ulaskom deset novih država EU širi područje mira, stabilnosti, demokracije i blagostanja na dio kontinenta koji ih nije posjedovao prije petnaest godina. To je dobro za te zemlje i za Europu u cjelini, kao i za SAD", kazao je Schnabel u priopćenju koje je objavljeno nepunih 48 sati prije europskog "big banga". Američki je diplomat istaknuo i gospodarsku korist od proširenja, budući da će Unija imati 450 milijuna potrošača i opetovao potporu Washingtona daljnjem širenju EU-a. WASHINGTON Američki predsjednik George W. Bush i potpredsjednik Dick Cheney svjedoče u četvrtak za zatvorenim vratima pred Povjerenstvom koje istražuje okolnosti terorističkog napada na SAD 11. rujna 2001. Bush i Cheney su se sastali u Bijeloj kući s 10 članova Povjerenstva koji će, kako se očekuje, pokušati doznati jesu li oni mogli učiniti više da se spriječe napadi al-Qaide na New York i Washington u kojima je poginulo više od 3000 Amerikanaca. Bush i Cheney ne svjedoče pod prisegom, a sastanak neće biti sniman, nego će Povjerenstvo praviti bilješke. Očekuje se da će se Bush i Cheney suočiti s pitanjima zašto Bijela kuća terorizmu nije dala veću važnost, posebice nakon obavještajnog izvješća 6. kolovoza 2001. u kojem je predsjednik Bush upozoren na nazočnost al-Qaide u SAD-u i na aktivnosti koje upućuju na mogućnost otmice zrakoplova. PARIZ Francuski predsjednik Jacques Chirac zatražio je brz i istinski povratak suvereniteta Iraka u okvirima koje postave Ujedinjeni narodi u četvrtak, na konferenciji za novinare, kojom je branio proširenje Europske unije koje će se dogoditi 1. svibnja. Početkom tjedna američki državni tajnik Colin Powell rekao je da će se prijelazna iračka vlada, koja preuzima vlast 30. lipnja, morati odreći dijela suvereniteta kako bi američke oružane snage slobodnije djelovale. "Danas je važno vratiti suverenitet Iračanima" (...) Nema mogućega rješenja koje bi vodilo prema obnovi Iraka bez istinskoga prijenosa suvereniteta pod nadzorom Ujedinjenih naroda", rekao je Chirac. TORINO Francuski ministar vanjskih poslova Michel Barnier izjavio je u četvrtak u Torinu (na sjeveru Italije) da je stanje u Iraku "tragično" i istaknuo važnost pronalaženja "političkog" rješenja za taj problem. "Svi želimo da se završi ta tragedija", izjavio je Barnier na konferenciji za tisak nakon susreta s talijanskim kolegom Francom Frattinijem. Italija i Francuska se "slažu da za izlazak iz te tragedije nema drugog do političkog puta", dodao je ministar koji je u četvrtak doputovao u prvi posjet Italiji kao francuski ministar vanjskih poslova. Talijanski je pak ministar istaknuo da "u svezi s Irakom postoji stvarno podudaranje" između dviju zemalja, kao i spremnost da se "gleda u budućnost, a ne na prošle razlike". RIM Oko dvije tisuće ljudi okupilo se u četvrtak u Rimu na poziv obitelji trojice talijanskih talaca, koje više od dva tjedna u zatočeništvu drže irački otmičari, pripadnici "Zelene brigade". Irački su otmičari u ponedjeljak zatražili od Talijana da prosvjeduju protiv talijanske vlade i rata u Iraku, inače će, bez upozorenja, ubiti trojicu talaca, a četvrtoga su ubili 14. travnja. Ultimativni je rok 1. svibnja, pa su obitelji trojice talaca danas popodne organizirali prosvjednu povorku, koja se kretala u tišini, bez slogana i stranačkih zastava, od Anđeoske tvrđave do Trga svetog Petra. Tamo ih je dočekala poruka pape Ivana Pavla II. koju im je prenio tajnik za odnose s drugim državama Giovanni Lajolo. Papa je u poruci ponovno pozvao otmičare da vrate otete obiteljima. BERLIN Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) prihvatila je u četvrtak, po završetku dvodnevne Međunarodne konferencije o antisemitizmu Berlinsku deklaraciju kojom "bez ograde osuđuje svaki oblik antisemitizma". U deklaraciji se "nedvosmisleno ističe da međunarodna situacija i politička pitanja, uključujući ona u Izraelu ili drugim srednjoistočnim područjima, nikad ne opravdava antisemitizam". Nakon dva dana sudionici iz 55 zemalja članica OESS-a prihvatili su tekst, koji je predstavio trenutačni predsjedatelj organizacije Solomon Passi, bugarski ministar vanjskih poslova, a u kojemu se traži borba protiv nasilja prema židovskoj zajednici strožim zakonima i programima u sklopu obrazovnog sustava i cijeloga društvu. ZAGREB/VARŠAVA Antiglobalistički prosvjedi protiv Europskoga ekonomskog foruma u Varšavi protekli su u četvrtak mirno, a manje od četiri tisuće prosvjednika čuvale su tisuće policajaca, objavila je u petak poljska televizija. Prema podacima televizije TVN, očekivalo se do 5.000 prosvjednika, a bilo ih je najviše 4.000. Od 15.000 policajaca koliko ih je bilo u glavnome gradu, njih osam tisuća stiglo je iz drugih dijelova Poljske pa se njihova "odsutnost osjetila u ostatku Poljske", javio je TVN. Demonstranti koji su prosvjedovali pod motom "Globalizirajte pravdu" i izvikivali slogane o slobodi, jednakosti i solidarnosti, doputovali su čak iz Njemačke, Francuske i Nizozemske, javila je agencija dpa. Među sudionicima gospodarskoga skupa u četvrtak su bili povjerenik Europske komisije za proširenje Guenter Verheugen, ukrajinski predsjednik Leonid Kučma i latvijska predsjednica Viara Vike-Freiberga. (Hina) xsb ysb