LJUBLJANA,29. travnja(Hina) - Umjesto 13 godina starih graničnih natpisa "Republika Slovenija" hrvatske putnike koji ulaze u "deželu" od subote će dočekivati nove modre table s 12 žutih zvjezdica i upozorenjem - "EUROPSKA
UNIJA".
LJUBLJANA,29. travnja(Hina) - Umjesto 13 godina starih graničnih
natpisa "Republika Slovenija" hrvatske putnike koji ulaze u "deželu"
od subote će dočekivati nove modre table s 12 žutih zvjezdica i
upozorenjem - "EUROPSKA UNIJA".#L#
Slovenci su dosanjali san za koji će Hrvatima biti potrebno barem
nekoliko godina više.
Priznanje da je Slovenija "poseban slučaj", "priča o uspjehu" i
"pozitivan model" za ostale istočnoeuropske kandidatkinje, a posebno
za države jugoistoka, pružalo je Milanu Kučanu, Janezu Drnovšeku i
drugim političarima dovoljno pregovaračke samosvijesti svih proteklih
godina, kada su i domaću javnost morali uvjeravati da članstvo u
Uniji ne znači "gubitak identiteta" i pristanak na novu "nadnacionalnu
dominaciju" koja ih je sputavala u bivšoj Jugoslaviji.
Slovenija u Europsku uniju ulazi doista kao najpripremljenija nova
članica iz bivšeg "istočnog bloka", kako u pogledu usvojenog europskog
zakonodavstva, tako i s obzirom na glavne ekonomske pokazatelje.
Unatoč smanjenoj stopi rasta u posljednjih nekoliko godina, koja se
kretala između dva i tri posto, te većem udjelu državnog vlasništva od
onog koje ima većina ostalih novoprimljenih zemalja, Sloveniju idućih
godina očekuje stabilan ekonomski razvoj, govore europske i slovenske
procjene. To je u prvom redu posljedica velike orijentiranosti na
zajedničko europsko tržište koje već sada predstavlja 58,2 posto
domaćeg izvoza i 67,2 posto uvoza. Prema zadnjim istraživanjima samo
je 14 posto slovenskih poduzeća nespremno za nova pravila igre i
konkurenciju velikog europskog tržišta, što je najmanji postotak od
svih 10 zemalja na koje se Unija sada proširuje. Stopa nezaposlenosti
od oko 10 posto nije socijalno kritična s obzirom na raširenu "sivu"
ekonomiju i socijalne dodatke, a posljedica je uglavnom neizbježnog
slabljenja nekonkurentne "stare" industrije, što je proces koji se
nastavlja.
S bruto domaćim proizvodom po glavi stanovnika od 13.849 američkih
dolara, odnosno 12.273 eura u 2003., uz podatak da je u zadnjih 10
godina narastao za nevjerojatnih 80 posto te s prosječnom neto plaćom
po zaposlenom od oko 650 eura, Slovenija može računati i na unutarnju
stabilnost ukoliko ne bi došlo do neočekivanih političkih
turbulencija. Stupnjem razvijenosti Slovenija danas doseže 70 posto
razvijenosti "stare" Europske unije, obično se uspoređujući s
Portugalom, Španjolskom i Grčkom. Iako visok, vanjski dug od 13,5
milijardi eura nije kritičan s obzirom na mogućnost servisiranja i
solidne devizne rezerve.
Slovenija je u zadnje dvije godine uspjela smanjiti stopu inflacije
koja se u prijašnjim pregovorima s EU pokazivala kao jedan od mogućih
problema za ispunjavanje maastrichtskih kriterija. Prema najnovijim
podacima (travanj) inflacija na godišnjoj razini iznosi 3,5 posto.
Ciljna inflacija koja bi se morala po ocjeni vlade i centralne banke
postići na kraju godine je 3,2 posto. To je važno zbog najave vlade da
će voditi tečajnu politiku ulaska u eurozonu i preuzimanja eura "čim
to bude moguće". Premijer Rop i ministar za financije Dušan Mreamom
najavili su da će na jesen s tim ciljem vezati domaću valutu,
slovenski tolar, na euro, odnosno vezati domaću valutu na mehanizam
valutnih tečajeva kako bi preuzeli euro u roku dvije do tri godine,
unatoč upozorenjima Bruxellesa svim novim članicama da u monetarnoj
politici pri uvođenju eura treba pokazati oprez.
Kako će nova situacija, u kojoj su se granice Europske unije
pomaknule na Dragonju, Kupu i Sutlu, utjecati na odnose Hrvatske i
Slovenije? Odnosi s Hrvatskom i do sada su iz "europskog rakursa" bili
jedan od rijetkih slovenskih "problema" u procesu približavanja i
ulaska u EU. To je - uz opću ocjenu da su odnosi dobri - primijećeno i
u zadnjem izvješću Europske komisije, a i prilikom nastupa prvog
europskog povjerenika iz Slovenija Janeza Potočnika u Europskom
parlamentu.
Potočnik - koji zauzima mjesto najvišeg slovenskog "birokrata" u
bruxelleskoj administraciji (na koje je računao i ministar vanjskih
poslova Dimitrij Rupel) - tom je prilikom Sloveniju prikazao zemljom
koja posjeduje "mediteranski temperament, srednjeeuropsku radišnost i
balkansku dušu", sugerirajući da će joj to i dalje omogućavati da
nastupa kao "zemlja-uzor" prema europskom jugoistoku.
U tom smislu, uvjerenje je koje se zadnjih mjeseci probija u
Ljubljani, za Sloveniju je od velike važnosti i uspostava dobrih
odnosa s Hrvatskom, koje kao dobre ne bi ocjenjivali samo u
Bruxellesu nego i u Ljubljani i Zagrebu, kojima bi bili zadovoljni
Slovenci i Hrvati.
Bolje prometno povezivanje i granični režim koji ne bi stvarao
"neeuropske" kolone u turističkim špicama nije u neskladu sa
šengenskim režimom granične kontrole, isto kao što ni bilateralna
pitanja koja još nisu riješena ne mogu biti prepreka da današnja
Slovenija, a nakon europskog "avisa" i Hrvatska, ne postanu strateški
partneri u promoviranju europske politike u nestabilnijem dijelu
Balkana. Slovenija kao svojevrsna "promatračnica" europske politike, a
Hrvatska neposrednijim primjerom motora i primjera u regiji. Uostalom,
to su poruke koje su zadnjih dana bile izrečene s obiju strana, zadnji
put prilikom susreta predsjednika Mesića i Drnovšeka u srijedu na
obnovljenom graničnom prijelazu Jelšane.
(Hina) xfl ybr