USTAVNI SUD UKINUO ZABRANU RADA NEDJELJOM (DUŽA)

ZAGREB, 28. travnja 2004. (Hina) - Ustavni sud ukinuo je danas Izmjene i dopune Zakona o trgovini iz listopada prošle godine kojima je bio zabranjen rad trgovina nedjeljom.#L# Za ukidanje zabrane glasovalo je osmero ustavnih sudaca, a protiv je bilo petero. Odluka će stupiti na snagu danom objave u Narodnim novinama. Ustavni sud ocijenio je da su neustavni propisi kojima je bitno ograničen rad trgovina nedjeljom jer se njima zadiralo u ustavom zajamčen jednak pravni položaj poduzetnika na tržištu i jednakost svih pred zakonom, u ustavne odredbe po kojima zakoni moraju biti usklađeni s Ustavom, a zakonska ograničenja razmjerna vrijednostima koje se štite, te jer se njima narušilo načelo vladavine prava. Takvu odluku nisu podržali suci Marijan Hranjski, Ivan Mrkonjić, Agata Račan, Vice Vukojević i Milan Vuković. Ustavni sud nije osporio pravo zakonodavca da uređuje radno vrijeme trgovina, no smatra da brojni izuzeci navedeni u Izmjenama i dopunama Zakona o trgovini nisu u skladu s ustavnopravnim standardima. Ocjenjujući osnovanim zahtjev općine Stupnik i prijedloge sedam trgovačkih lanaca te dvojice Osječana, sud je ukinuo Izmjene i dopune Zakona o trgovini u cijelosti, iako svih šest članaka nije neustavno. Prema spornim zakonskim odredbama nedjeljom su mogle raditi samo trgovine koje imaju do 200 četvornih metara poslovnog prostora, koje prodaju pretežno prehrambene proizvode, te one koje su za to dobile dozvolu za određeno područje na određeni broj stanovnika. Prema obrazloženju sutkinje izvjestiteljice Emilije Rajić, Izmjene i dopune trebalo je ukinuti u cijelosti jer bi samo ukidanjem dijela spornih odredbi o iznimkama, Ustavni sud propisao apsolutnu zabranu rada trgovina nedjeljom što nije u njegovoj nadležnosti. Tada bi, suprotno volji zakonodavca, bila i stvarno uvedena zabrana rada nedjeljom, kazala je. Nije međutim prihvaćen prijedlog dijela sudaca da se zakon ukine s odgodnim rokom u kojem bi zakonodavac neustavne odredbe izmijenio, što je, inače, uobičajena praksa suda. Načelno je stajalište Ustavnog suda da pitanje radnog vremena ovisi o volji zakonodavca i samo po sebi nije predmet ocjene suglasnosti s Ustavom, ali smatra da je pri njegovom uređenju zakonodavac dužan uvažavati neke zahtjeve koje pred njega postavlja Ustav. Razmotrivši sve relevatne propise Ustavni sud je zaključio da je u cilju zaštite radnika nedjelja kao dan tjednog odmora detaljno uređena obvezujućim međunarodnim ugovorima, među kojima i onim zaključenim sa Svetom Stolicom, te zakonom i kolektivnim ugovorom koji se obvezno primjenjuje na sve zaposlene u trgovini. "Način na koji je ukinuti Zakon o trgovini uređivao iznimke od zabrane rada nedjeljom narušavaju jednakost poduzetnika unutar tog sektora trgovine jer su mjerila za rad nedjeljom i neradnim danima bila suprotna pravnoj izvjesnosti i načelu legitimnog očekivanja stranaka, kao sastavnicama načela vladavine prava", stoji u obrazloženju odluke. Zakonodavac se pri donošenju zakon mora pridržavati ustavnopravnih standarda po kojima zakoni moraju biti opći i jednaki za sve, a zakonske posljedice izvjesne za sve na koje se primjenjuju, stajalište je Ustavnog suda. Ustavno je sporno što su propisani nejednaki uvjeti na tržištu s obzirom na smještaj trgovina, veličinu prostora, što je ograničen broj stanovnika na koji smije raditi jedna trgovina na malo, kao i određenje da se radi o trgovinama "koje prodaju pretežito prehrambene proizvode". Po mišljenju većine sudaca, takvo je rješenje izvor mogućeg arbitranog postupanja nadležnih tijela u postupku izdavanja dozvola "izvan mjere koja bi se mogla smatrati razumno prihvatljivom" i u odnosu na trgovce i potrošače. Tim više jer za to nisu određeni nikakvi objektivni kriteriji, dodaje se u obrazloženju odluke. Osim toga, dijelovi zakonske odredbe kao što su "u vremenu turističke sezone" ili "turističkim potrebama" ocijenjeni su kao neodređeni pravni pojmovi za čiju primjenu nema nikakvih pravnih standarada, što može dovesti do njihove različite primjene u jedinicama lokalne samouprave i narušavanja jednakopravnog položaja na tržištu. Sudac Milan Vuković protivio se odluci većine jer smatra da se zbog "iznimaka" ne može žrtvovati cijeli zakon, ako je određivanje radnog vremena trgovina u isključivoj nadležnosti Sabora. On kao i Vice Vukojević pitanje rada nedjeljom ne smatra prvenstveno ustavnopravnim, već kutlurološkim, civilizacijskim, pa i vjerskim pitanjem. Vukojević, kojeg je predsjednik suda Petar Klarić nekoliko puta opomenuo zbog udaljavanja od teme, rekao je "da su i u komunističkom sustavu u kojem je robijao nedjeljom radili samo stražari". Ivan Mrkonjić se odluci protivio i zato što nije donesena s odgodnim učinkom. Agata Račan ocijenila je da su Izmjene i dopune Zakona o trgovini "nepraktične i nepotrebne, što međutim ne znači i da su protustavne". Odluka o ukidanju za nju je kontradiktorna jer se njome zakonodavcu istodobno priznaje isključivo pravo da propisuje radno vrijeme trgovina, ali i uskraćuje pravo da propisuje iznimke. Smatra da se o evenutalnoj arbitranosti odluka o tome koje trgovine rade nedjeljom moglo odlučivati u konkretnim slučajevima povodom ustavnih tužbi oštećenih. Sudac Željko Potočnjak podržao je ukidanje, ustvrdivši da je zakon donesen kao zamjena za druge zakone kojima se štite prava radnika, ali se ne primjenjuju. Odlučivanje o ustavnosti zabrane rada trgovina nedjeljom izazvalo je veliko zanimanje javnosti za današnju sjednicu Ustavnog suda koju je pratio neuobičajeno velik broj novinara i fotoreportera. (Hina) xggrb yso