ZAGREB, 28. travnja 2004. (Hina) - Nastala 1993., nakon mirnog raspada Čehoslovačke, Češka se sprema usidriti na Zapadu, nakon što je u novijoj povijesti upoznala prvo nacističku a potom i sovjetsku, komunističku okupaciju.
ZAGREB, 28. travnja 2004. (Hina) - Nastala 1993., nakon mirnog raspada
Čehoslovačke, Češka se sprema usidriti na Zapadu, nakon što je u
novijoj povijesti upoznala prvo nacističku a potom i sovjetsku,
komunističku okupaciju.#L#
Ta je zemlja prošla kroz sve povijesne promjene i zaokrete srednje
Europe 20. stoljeća: zaživjevši 1918. godine na ruševinama
Austro-Ugarske, Čehoslovačka je izgubila nezavisnost nakon nacističke
okupacije.
Oslobođenje dočekuje 1945. godine, i to je razdoblje umrljano osvetom
prema manjinskim sudetskim Nijemcima. Iz Sudetske oblasti protjerano
je više od 2,5 milijuna Nijemaca koji su tamo živjeli stoljećima. Ta
neslavna epizoda, koju Česi i danas ignoriraju, predstavlja i još
uvijek kamen spoticanja između Praga i austrijskih i njemačkih
susjeda.
Godine 1948. zemlja tone u komunističku diktaturu, koja vrhunac
dostiže izravnom sovjetskom vojnom intervencijom 1968. godine.
Konačno, "baršunastom revolucijom" 1989. godine, koju je predvodio
disidentski pisac Vaclav Havel, zbačena je i ta diktatura.
"Za mene, to znači završetak Drugog svjetskog rata i podjele Europe",
reagirao je u lipnju 2003. socijaldemokratski premijer Vladimir Spidla
nakon što su Česi na referendumu velikom većinom od 77,33 posto
glasovali za pristupanje Europskoj uniji.
Međutim, Česi u EU 1. svibnja ulaze na čelu s predsjednikom koji je
prilični euroskeptik. Radi se o bivšem premijeru Vaclavu Klausu čiji
je uzor u politici bivša britanska premijerka, "Željezna lady"
Margaret Thatcher. Žestoki politički protivnik Vaclava Havela, prvo
čehoslovački a potom i češki predsjednik, Klaus koristi svaku priliku
da na stup srami stavi, kako ističe, "tu bizarnu koaliciju koju je
stvorila europska politika, birokrati iz Bruxellesa i određeni
intelektualci koji promišljaju u okvirima kozmopolitizma".
Radi se, tvrde analitičari, o tradicionalnom skepticizmu stanovnika
te zemlje. Prema najnovijim anketama, tek 10 posto Čeha očekuje da će
se njihov život, nakon ulaska u EU, poboljšati. Usprkos tankoj većini
u Zastupničkom domu, koalicija lijevog centra, na vlasti od 2002., za
sada uspijeva održati proeuropski smjer.
Nakon prestrukturiranja gospodarstva u tegobnom poslijekomunističkom
razdoblju, Češka je još uvijek daleko od toga da zaradi naljepnicu
novih gospodarskih tigrova EU. Rast njezina BDP-a je 2003. godine
iznosio 2,9 posto, a godinu dana ranije 2,2 posto.
Zemlja je, međutim, poznata po bogatoj povijesnoj i kulturnoj
baštini. Osim Praga, "grada sa stotinu zvonika", tu su i drugi
povijesni gradovi, poput Kutne Hore, Cesky Krumlova i Olomouca. U
postojbini Čeha skladali su Dvorak, Janacek, Martinu i Smetana, te
pisali Kafka, Kundera, Hrabal, Seifert i Čapek. Česi se ponose i
bogatom kinematografijom (Forman, Menzel, Kadar, Klos, Sverak).
Česi, slavenski narod, su i sportska nacija. Nebrojno puta su bili
svjetski prvaci u hokeju na ledu a ponose se i još jednom titulom.
Najveći su pivopije, s oko 150 litara godišnje po glavi stanovnika
daleko su ispred Nijemaca i Iraca.
(Hina) xvk ymaš