ZAGREB: PREDSTAVLJENA KNJIGA "STARA GRČKA - GRCI NA CRNOME MORU"

ZAGREB, 27. travnja 2004. (Hina) - Knjiga "Stara Grčka - Grci na Crnome moru" Marine Milićević-Bradač, profesorice na Odsjeku za arheologiju zagrebačkoga Filozofskog fakulteta, objavljena u nakladi "Školske knjige", predstavljena je danas u Zagrebu.#L# Jedna od recenzentica knjige dr. Mirjana Sanader istaknula je da autorica u knjizi piše o grčkoj kolonizaciji na Crnome moru, koja je počela u 11. stoljeću prije Krista, i koja je u nekoliko velikih valova trajala do učvršćenja Rimskog Carstva do 3. stoljeća. Recenzentica Sanader ističe da su prvi grčki kolonisti bili Jonjani koji su u 11. st. prije Krista naselili egejske otoke i maloazijsko primorje od Smirne do Mileta, dodavši da su Grci na obale Crnog mora došli u valu tzv. velike grčke kolonizacije koja je bila na vrhuncu od 750. do 58. prije Krista . To je prva knjiga u Hrvatskoj o Grcima na Crnome moru i govori o kulturnim, političkim i gospodarskim učincima grčke nazočnosti na tim područjima, rekla je Mirjana Sanader i naglasila kako je u nedostatku referentne hrvatske literature o tom osebujnom crnomorskom antičkom svijetu autorica Milićević proučila gotovo svu inozemnu literaturu o toj temi. Knjiga na 600 stranica podijeljena je u devet poglavlja koje je poimence predstavila Mirjana Sanader iznijevši vrlo zanimljive podatke. Jedan od njih je i uništavanje okoliša koji su Grci počinili na sjeveru Egejskog mora, iskorištavajući šumu za gradnju brodova i za drveni ugljen koji je služio za preradbu željeza. Autorica je dala jednu od drastičnijih ocjena, tj. da je uništenje okoliša bila ona golema cijena kojom je plaćena slava klasične Grčke, rekla je Sanader. Autorica je opisala i najpoznatije gradove na području kojim su vladali Grci, njihov odnos prema Crnom moru koje su znali dobro iskoristiti pa tako i uništavati, prikazala je katastarske prilike na tom području te arheološka istraživanja na tim lokalitetima. Dr. Sanader je u zaključku upozorila na predanost i sustavnost autorice Milićević-Bradač, koja se svojom knjigom zaputila izvan dosega i okvira hrvatske arheološke znanosti, čije djelo, po njezinoj prosudbi, može korespondirati sa svjetskom literaturom iz toga područja. O knjizi su govorili i dr. Petar Selem i dr. Marin Zaninović, ocijenivši da je riječ o velikom prinosu hrvatskoj arheološkoj znanosti. Knjiga, koju je uredio Zoran Velagić, sadrži 230 ilustracija, 50 zemljovida i planova, 574 bibliografske jedinice i indeks. (Hina) xta yaz