ZAGREB, 27. travnja 2004.(Hina) - Objavljujemo pregled važnijih vijesti do 12,30 sati
ZAGREB, 27. travnja 2004.(Hina) - Objavljujemo pregled važnijih vijesti
do 12,30 sati#L#
SARAJEVO
Šest visokih časnika Vojske Federacije BiH, pripadnika bošnjačkog te
četiri pripadnika hrvatskog naroda nisu zadovoljili sigurnosne
provjere potrebne za imenovanja na zapovjedne dužnosti u oružanim
snagama BiH, što bi ujedno moglo označiti i kraj njihovih vojnih
karijera, piše u utorak bosanskohercegovački tisak nagađajući da su
razlozi njihova neizbora političko djelovanje te povezanost s
financijskih zloupotrebama i ratnim zločinima. Glavni zapovjednik
SFOR-a američki general Virgil Packett u ponedjeljak je članovima
Predsjedništva BiH izložio rezultate višetjednih provjera kandidata za
zapovjedne dužnosti u Glavnom stožeru i Zajedničkom zapovjedništvu
oružanih snaga. Kako u utorak prenose svi sarajevski dnevni listovi,
odluka SFOR-a predstavljala je krajnje neugodno iznenađenje za
predsjedatelja Predsjedništva BiH Sulejmana Tihića i hrvatskog člana
državnog vrha Dragana Čovića. Izrazitog razloga za nezadovoljstvo ima
upravo Čović jer niti jedan od kandidata koje je on predložio nije
dobio "zeleno svjetlo". Prema informacijama koje neslužbeno prenose
sarajevski mediji, brigadiri Slavko Puljić, Vlado Džoić, Goran Medić i
Ivan Pavić neće se naći niti na jednoj zapovjednoj dužnosti zbog svog
političkog djelovanja u prošlosti. Oni su aktivno podržali projekt
tzv. hrvatske samouprave kojim je HDZ BiH nakon izbora održanih 2000.
godine pokušala spriječiti da Socijaldemokratska partija (SDP) i Nova
hrvatska inicijativa (NHI) preuzmu stvarnu vlast u zemlji unatoč
potpori boračkog tijela. Bošnjačka strana, odnosno Sulejman Tihić, za
zapovjedne je dužnosti predložila devet časnika, uglavnom u rangu
brigadira. SFOR je dao suglasnost za imenovanje manje poznatih
brigadira - Sakiba Forića, Rizu Pleha i Dževada Rađu, dok je za šest
brigadira uskratio suglasnost. Trojica brigadira - Sifet Podžić, Senad
Mašović i Šerif Špago - osumnjičeni su za financijske zloporabe.
Drastične odluke donesene su u slučajevima brigadira Harisa i Jasmina
Šarića te Selme Cikotića, koji je slovio kao najozbiljniji kandidat za
prvog načelnika GS OS BiH. Vlastima BiH naloženo je da svu trojicu
odmah otpuste iz vojne službe i to bez prava na mirovinu. Službenog
objašnjenja ovakvog zahtjeva nema, a spekulira se kako je razlog za to
njihova umiješanost u ratne zločine. Za razliku od bošnjačkih i
hrvatskih, svi kandidati iz reda srpskog naroda prošli su potrebne
provjere.
BERLIN
Povjerenik Europske komisije za proširenje G?nther Verheugen smatra da
širenje Europske unije "polako doseže svoje granice" istaknuvši, u
razgovoru za jutarnji program državne TV postaje ZDF u utorak, da je u
predstojećem razdoblju važnije postizanje gospodarske stabilnosti
proširene Unije nego njezino daljnje proširenje. On je napomenuo da se
pregovori vode još samo s Bugarskom i Rumunjskom, koje bi trebale
pristupiti 2007. Verheugen u tom kontekstu nije spomenuo i mogući
početak pregovora o punopravnom članstvu s Hrvatskom. On smatra da je
u godinama koje dolaze na području Europske unije potrebno postići
veći gospodarski rast, otvaranje radnih mjesta te inovativnost, a da
je tema geografskog širenja za prvo vrijeme potisnuta u drugi plan.
"Mi moramo prvo sagraditi gospodarske temelje za političku zgradu EU-a
koju smo već sagradili", naglasio je Verheugen.
BRUXELLES
Libijski čelnik Moamer Gadafi doputovao je u utorak u Bruxelles u
dvodnevni službeni posjet EU i Belgiji te ujedno svoj prvi posjet
europskom kontinentu nakon 15 godina, objavilo je belgijsko
ministarstvo vanjskih poslova. Libijski čelnik odmah je krenuo u
sjedište Europske komisije gdje će se sastati s njezinim predsjednikom
Romanom Prodijem. Gadafi će se tijekom popodneva susresti s visokim
predstavnikom EU za vanjsku politiku i zajedničku sigurnost Javierom
Solanom, a navečer će ga uz sve počasti primiti belgijski premijer Guy
Verhofstadt. Prethodni službeni posjet libijskog čelnika izvan
afričkih i bliskoistočnih zemalja datira iz 1989. godine, kad je u
Beogradu sudjelovao na summitu nesvrstanih zemalja. Gadafi će
napustiti Bruxelles u srijedu popodne nakon susreta s belgijskih
poslovnim ljudima i primanja u belgijskom parlamentu.
LUXEMBOURG
Predstavnici EU i Rusije dogovorili su se u utorak u Luksemburgu da će
se nakon 1. svibnja Sporazum o partnerstvu i suradnji, koji definira
njihove političke i trgovačke odnose, proširiti i na deset novih
članica Unije. Dogovor je postignut na sastanku ruskog ministra
vanjskih poslova Sergeja Lavrova s irskim kolegom Brianom Cowenom,
čija zemlja trenutačno predsjeda Unijom, visokim predstavnikom EU-a za
vanjsku politiku i sigurnost Javierom Solanom i povjerenikom za
vanjsku politku Chrisom Pattenom.Stari sporazum o partnerstvu i
suradnji koji pokriva veze između Moskve i tadašnjih 15 članica EU-a
proširit će se na deset država koje će se priključiti Uniji u subotu.
Rusija se ranije protivila proširenju sporazuma bojeći se da će
izgubiti trgovačke beneficije koje je imala sa svojim najbližim
susjedima te je podigla sporno pitanje o odnosu prema ruskoj manjini u
Estoniji i Latviji, dvjema državama koje će 1. svibnja postati nove
članice. "Rusija i EU su ponovno potvrdile svoju obvezu da će ih
proširenje Unije približiti, a ne razdvojiti", navodi se u zajedničkoj
izjavi. "Obje su strane istaknule svoju predanost zaštiti ljudskih
prava i zaštiti pripadnika manjina", zadnja je, u posljednji tren
izmijenjena, rečenica u izjavi.
NAJAF
Američke snage, uz potporu zrakoplova, ubile su u žestokom noćnom
sukobu 43 šijitska pobunjenika kod svetog grada Najafa, objavila je u
utorak američka vojska. "Kod Najafa su ubijena 43 protukoalicijskih
vojnika, a naš AC-130 je uništio pobunjenički proturaketni sustav",
priopćila je američka glasnogovornica. Šijitsku miliciju, tzv. Vojsku
Mehdi, vodi šijitski klerik Moqtad al-Sadr kojeg SAD optužuje da je u
džamije i škole uskladištio oružje.
PRETORIA
Južnoafrički predsjednik Thabo Mbeki položio je u utorak prisegu za
drugi predsjednički mandat, dok njegova zemlja istodobno slavi desetu
obljetnicu uspostave demokracije uz vojnu paradu i mega-koncert na
otvorenom. Mbeki je prisegnuo na vjeru republici i poštivanje ustava
pred desetak tisuća okupljenih na proslavi, među kojima su bili
predsjednici i monarsi iz cijelog svijeta. "Dugo je vremena naša
zemlja sadržavala i predstavljala sve što je čovječanstvo smatralo
najodvratnijim i najmračnijim", istaknuo je južnoafrički predsjednik.
"Danas počinje drugo desetljeće demokracije. Uvjereni smo da ono što
smo ostvarili tijekom prvog desteljeća demokracije pokazuje da mi
Afrikanci možemo i da ćemo riješiti naše probleme", rekao je Mbeki.
Na današnji dan 1994. godine Južnoafrikanci svih rasa prvi put su
zajedno glasali na izborima u povijesti, okončavši tako gotovo pola
stoljeća rasne vladavine bijele manjine u toj zemlji. Nelson Mandela,
koji je oslobođen nakon 27 godina zatvora kako bi predvodio pregovore
za okončanje apartheida, izabran je za prvog crnačkog predsjednika te
zemlje. Unatoč rastućoj ekonomiji i novim prilikama za milijune onih
koji su bili na marginama društva tijekom apartheida, zemlja se još
uvijek suočava s brojnim izazovima - raširenim siromaštvom, visokom
stopom nezaposlenosti i kriminalom te raširenom epidemijom AIDS-a.
Proslava je počela vojnim plotunima i aero-mitingom, a slijedi koncert
ispred Union Buildingsa na kojem će svirati oko 200 južnoafričkih
glazbenika i gala-večera.
BERLIN
Kritiziranje izraelske vlade ne može se smatrati antisemitizmom,
izjavio je čelnik Svjetskog židovskog kongresa (WJC) u utorak. "Svatko
u demokraciji može kritizirati - to nije antisemitizam. Kritiziranje
politike izraelskog premijera Ariela Sharona svakako se ne ubraja u
antisemitizam", rekao je glavni tajnik WJC-a Isreael Singer u
intervjuu za televizijsku postaju ZDF uoči konferencije o
antisemitizmu koja počinje u srijedu u glavnom njemačkom gradu. No,
tvrditi da Židovi nemaju pravo živjeti na svojoj zemlji je vrlo
antisemitski, dodao je Singer.
(Hina) xdj ydj