RIM, 26. travnja 2004. (Hina/AR) - Nakon proširenja Europske unije na 25 zemalja nastat će na starom kontinentu "treći svijet" i pitanje je hoće li ikada ući u drugi dio Europe, procjenjuje književnik i profesor na rimskom sveučilištu
"La Sapienza" Predrag Matvejević u razgovoru za ekonomski prilog talijanskog dnevnog lista "Corriere della Sera" od ponedjeljka.
RIM, 26. travnja 2004. (Hina/AR) - Nakon proširenja Europske unije na
25 zemalja nastat će na starom kontinentu "treći svijet" i pitanje je
hoće li ikada ući u drugi dio Europe, procjenjuje književnik i
profesor na rimskom sveučilištu "La Sapienza" Predrag Matvejević u
razgovoru za ekonomski prilog talijanskog dnevnog lista "Corriere
della Sera" od ponedjeljka. #L#
S jedne strane nestaju granice i gospodarstva se integriraju, a s
druge strane novog Zida nastaje "treći europski svijet", osuđen na
nerazvijenost, nacionalizme i neučinkovitost. Tko ulazi u EU će ući,
tko ostaje izvan možda će biti zauvijek isključen, upozorava
Matvejević, književnik i član komisije "mudraca" za Sredozemlje, koju
je kao savjetodavnu predložio predsjednik Europske komisije Romano
Prodi,.
"Proširenje Europe, što ja zovem ponovno ujedinjenje, izvanredan je
događaj. No mogao bi nas navesti da zaboravimo na sudbinu onih koji su
isključeni", ističe Matvejević i dodaje kako će "Europa 25-orice
imati tolikih problema da, pribojavam se, neće se više širiti ili će
to biti mnogo kasnije od onoga što se sada predviđa".
"Europa prigrljuje 'dobar' Istok, onaj slovenski i poljski, ali hoće
li Hrvatska, Rumunjska i Bugarska uspjeti ući za nekoliko godina, kako
se pretpostavlja", pita se Matvejević dodajući da se postavlja i
pitanje "tko će misliti na Makedoniju, Crnu Goru i Albaniju". "Između
kontinentalne i mediteranske Europe stvara se nepremostivi jaz",
zaključuje poznati književnik.
Na pitanje zbog čega je toliki pesimist, Matvejević odgovara kako ga
na to navodi suvremena povijest Istočne Europe. Gdje pronaći
financijska sredstva za financiranje razvitka zaostalih zemalja kao
što su one isključene iz proširenja, pita se Matvejević dodajući da je
već tranzicija sada integriranog Istroka bila teška, sa skandaloznim
privatizacijama i gospodarstvima koja su se polako oporavljala.
Hrvatska plaća danak zbog slabe suradnje oko ratnih zločinaca,
Rumunjska i Bugarska zbog njihova slabog razvitka i za njihov ulazak,
do kojeg će prije ili kasnije doći, biti će potrebno vrijeme, kaže
Matvejević dodajući da će "drama biti za ostale, od Srbije do Albanije
i istočno do Rusije" te da je "teško biti optimist".
Prema njegovim riječima , "balkanski prostor treba načiniti još mnogo
koraka, a Europa je u zakašnjenju", no Balkanu i zaostalim krajevima
treba pružiti "mogućnost političkog i ekonomskog integriranja".
"Pomicanje granica, do čega će doći za nekoliko dana, neće biti
lagano. A problem je naš, europski. Pravila određuje EU i ekonomska i
politička uloga novih granica bit će odlučujućom. Želimo li načiniti
vrata ili zid? Bedem ili most? Budućnost Europe ovisi o našem
odgovoru", zaključuje Matvejević.
(Hina) xstom ybr