ZAGREB, 26. travnja 2004. (Hina) - Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva u programu poticanja poduzetništva ima i tri programa vezana za intelektualno vlasništvo - financijske pomoći u procesu stvaranja i zaštite inovacije,
sufinanciranje i drugi poticaji za spajanje inovatora i proizvođača, te stručnjaka i znanstvenih institucija s proizvodnjom.
ZAGREB, 26. travnja 2004. (Hina) - Ministarstvo gospodarstva, rada i
poduzetništva u programu poticanja poduzetništva ima i tri programa
vezana za intelektualno vlasništvo - financijske pomoći u procesu
stvaranja i zaštite inovacije, sufinanciranje i drugi poticaji za
spajanje inovatora i proizvođača, te stručnjaka i znanstvenih
institucija s proizvodnjom. #L#
Istaknuo je to ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko
Vukelić na današnjem savjetovanju "Intelektualno vlasništvo:
pokretačka snaga gospodarskog rasta", kojim je u Zagrebu obilježen i
Svjetski dan intelektualnog vlasništva.
Vukelić ističe da će kroz programe namijenjene intelektualnom
vlasništvu sufinancirati troškovi, pa je teško reći koliko će novca
biti utrošeno na ta tri programa. Za program poticanja poduzetništva u
ovoj se godini planira ukupno 160 milijuna kuna, a koliko će točno
biti usmjereno programima u intelektualnom vlasništvu teško je reći,
jer će se sufinancirati njihovi troškovi, kazao je.
Ministar je istaknuo značaj inovatorstva za brži gospodarski razvoj,
značaj inovacija, patenata za povećanje konkurentnosti, za stvaranje
novih proizvoda, uvođenje novih tehnologija i tehnoloških postupaka,
unapređenje i modernizaciju poslovanja i organizacije rada.
Sudionici savjetovanja isticali su kako hrvatski inovatori na nizu
svjetskih izložbi dobivaju mnoge medalje i priznanja, ali i
upozoravali na probleme s kojima se inovatori susreću u zaštiti i
komercijalizaciji tih izuma.
I sam današnji skup posebno je bio posvećen ulozi intelektualnog
vlasništva i njegovoj komercijalizaciji, te povezivanju inovatorstva i
proizvodnje.
Važnost toga područja potkrijepljena je i podatcima o svjetskom
tržištu tzv. kreativne ekonomije (od oglašavanja i arhitektura, preko
književnosti, glazbe, filma, istraživanja i razvoja do softwarea i
sl.) koje premašuje 2.240 milijardi dolara i godišnje raste po stopi
od 5,5 posto.
Tvrtka IBM je pak npr. 2000. godine ostvarila 1,7 milijardi dolara
profita na temelju prava iz intelektualnog portfelja, itd.
Upozoreno je i na jaz između razvijenih i nerazvijenih zemalja i u
tom području. Taj jaz postoji između zemalja koje se koriste svojim
intelektualnim vlasništvom i brzo se razvijaju, te, s druge strane,
zemalja koje također imaju intelektualno vlasništvo, ali ga ne
realiziraju, istaknuo je Mihal Svantner iz Svjetske organizacije za
intelektualno vlasništvo.
Kao primjeri zemalja u kojima je proaktivna politika u području
intelektualnog vlasništva dovela do znatnog povećanja broja patenata
navedeni su Koreja, Kina, Singapur.
Po podatcima Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo u Hrvatskoj
je u razdoblju od početka 1992. do 21. travnja ove godine podnijeto
ukupno 40.258 zahtjeva za stjecanja industrijskog vlasništva. Pri tome
je značajan dio prijavitelja iz inozemstva, a njihov je udio
prevladavajući kod patenata i žigova u važenju.
(Hina) xbn yds