SKV: SVIJET U 4.30 SATI

ZAGREB, 26. travnja 2004.(Hina) - Objavljujemo pregled važnijih događaja do 4.30 sati.#L# ZAGREB Ostvarivo je da Hrvatska u lipnju na sastanku Europskog vijeća dobije status kandidata za ulazak u EU, ali to ne znači da će se automatski odrediti i datum početka pregovora, rekao visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnost Javier Solana u intervjuu za izdanje "Večernjeg lista" od ponedjeljka. "Pozitivan avis važan je za otvaranje pregovora i stoga smatram ostvarivim da Hrvatska u lipnju dobije zeleno svjetlo. Iako to ne znači da će se automatski odrediti datum za otvaranje pregovora", rekao je Solana. "Važno je podcrtati da je avis tek prvi korak u dugom postupku. Dodatni su napori nužni na svim ključnim pitanjima, poput suradnje s Haaškim sudom, zaštite prava manjina, povratka izbjeglica, reforme pravosuđa, regionalne suradnje i borbe protiv korupcije", naglasio je Solana. WASHINGTON Hrvatsko izaslanstvo koje sudjeluje na proljetnom zasjedanju Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke u Washingtonu razgovaralo je o novom stand-by aranžmanu s MMF-om i stabiliziranju inozemnog duga Hrvatske. Izaslanstvo Hrvatske narodne banke (HNB) i ministarstva financija susrelo se u subotu s direktorom za Europu u MMF-u Michaelom Depplerom, izvršnim direktorom hrvatske konstituence Jeroenom Kremersom i voditeljem misije MMF-a u Hrvatskoj Dimitrijem Demekasom. Novi stand-by aranžman Hrvatske s MMF-om bi, baš kao i prethodna dva, bio "aranžman predostrožnosti", rekla je novinarima u nedjelju državna tajnica u ministarstvu financija Martina Dalić. "Po novom aranžmanu ne bi bilo povlačenja sredstava nego bi služio kao potpora kredibilnosti ekonomskoj politici i potpora hrvatskim pozicijama na međunarodnim tržištima kapitala tijekom eventualnih pregovora s Europskom unijom", rekla je Dalić i najavila dolazak predstavnika MMF-a u Zagreb nakon 18. svibnja kada bi pregovori trebali biti dovršeni. U razgovorima u MMF-u je posebice naglašen problem inozemnog duga Hrvatske čija visoka razina Hrvatsku čini ranjivom na vanjske šokove i moguće poremećaje na tržištu. Guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski je rekao novinarima da je zajedničko mišljenje MMF-a i Hrvatske da inozemni dug "zahtijeva urgentno djelovanje na njegovoj stabilizaciji". MMF smatra da "to djelovanje prije svega podrazumijeva konsolidaciju javnih financija, za razliku od prošlog stand-by aranžmana kada je Fond inzistirao prije svega na mjerama monetarne politike", rekao je guverner HNB-a. Cilj eventualnog budućeg stand-by aranžmana s MMF-om bio bi stabiliziranje udjela vanjskoga duga Hrvatske u bruto domaćem proizvodu (BDP) Hrvatske. Ukupni hrvatski inozemni dug krajem veljače 2004. godine bio je 24 milijarde dolara dok je BDP krajem prošle godine bio 29 milijardi dolara što znači da iznosi 76 posto BDP-a. MMF smatra da bi tijekom 2004. i 2005. godine razinu tog duga trebalo stabilizirati na 76 posto BDP-a izraženog u eurima i da on ne bi smio dalje relativno rasti, rekao je Rohatinski. Rohatinski misli da Hrvatska to može postići uz fiskalnu prilagodbu, odgovarajuću monetarnu politiku i otvaranje mogućnosti da se država u većoj mjeri financira domaćim zaduživanjem. WASHINGTON Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorili su u nedjelju kako postoji opasnost da svijet neće postići Milenijske razvojne ciljeve usmjerene na olakšavanje problema siromašnih zemalja. Na zasjedanju Ujedinjenih naroda 2000. 189 zemalja usvojilo je Milenijske razvojne ciljeve među kojima je najvažniji smanjivanje za polovicu postotka siromašnih u svijetu, a ciljevi uključuju i borbu protiv AIDS-a, smanjivanje smrtnosti djece i uključivanje sve djece u obrazovni sustav. "Sve strane, zemlje u razvoju i razvijene zemlje i međunarodne institucije moraju hitno pojačati usklađeno djelovanje kako bi ubrzale napredak prema ovim ciljevima", poručio je Razvojni odbor završavajući proljetno zasjedanje 184 članice Svjetske banke i MMF-a u Washingtonu. Svjetska banka je u petak izvijestila kako je od 1981. do 2001. prepolovljen broj krajnje siromašnih ljudi u svijetu, ali i da su rezultati krajnje neujednačeni u pojedinim dijelovima svijeta uz izostajanje napretka u Africi i Latinskoj Americi. Zahvaljujući uglavnom dramatičnom razvitku Kine i Indije svijet bi mogao do 2015. postići milenijski cilj smanjivanja za pola udjela od 28 posto krajnje siromašnih zabilježenog 1990. Krajnje siromašni su oni koji žive s manje od 1 dolara dnevno. Nasuprot uspjesima u Aziji, u podsaharskoj Africi broj krajnje siromašnih je u posljednjih 20 godina porastao s 42 posto na 47 posto, a u zemljama Latinske Amerike postotak je u 2001. ostao na 10 posto kakav je bio i 1981. godine. BEČ Socijaldemokrat Heinz Fischer (65) pobijedio je u nedjelju na austrijskim predsjedničkim izborima, objavio je ministar unutarnjih poslova Ernst Strasser. Fischer, bivši predsjednik austrijskog parlamenta, osvojio je 52,4 posto, a aktualna ministrica vanjskih poslova Benita Ferrero-Waldner (Narodna stranaka) 47,6 posto glasova. Fischer će na dužnosti zamijeniti Thomasa Klestila koji je odradio dva šestogodišnja mandata na dužnosti predsjednika države. Ovom pobjedom Fischer je postao prvi socijaldemokrat koji će useliti u predsjednički ured u bečkoj palači Hofburg nakon 18 godina. Narodna stranka je priopćila da će Ferrero-Waldner nastaviti obnašati dužnost ministrice vanjskih poslova bez obzira na rezultat izbora. WASHINGTON Stotine tisuća prosvjednika okupilo se u nedjelju u Washingtonu kako bi podržali pravo na pobačaj i suprotstavili se politici predsjednika Busha koju vide kao smanjivanje slobode žena da same odluče hoće li imati djecu. Oko 1.400 građanskih skupina organiziralo je ove prosvjede usmjerene uglavnom protiv predsjednika Busha i njegove politike koja nastoji smanjiti prava žena na pobačaj koja je američki Vrhovni sud priznao 1973. godine. Jednom od najvećih skupova do sada u Washingtonu nazočilo je, prema procjenama organizatora, više od 750 tisuća žena, uglavnom iz Sjedinjenih Država, ali i iz 57 zemalja svijeta. Pobornici pobačaja u Americi posebice su zabrinuti zbog dva zakona donesena u posljednjih šest mjeseci, od kojih jedan zabranjuje poseban način izvođenja abortusa u kasnijoj trudnoći, a drugi dodatnim zločinom proglašava napad na trudnu ženu u kojem je povrijeđen ili ubijen fetus dajući fetusu zakonska prava neovisno o ženi. RIM Talijanska vlada Silvija Berlusconija sprema se ograničiti na dvije godine ulazak radnika iz zemalja novih članica proširene Europske unije, piše u nedjelju rimski dnevni list Il Messagero. Ukaz, koji je izradilo predsjedništvo vijeća spreman je, a njime se predviđa dvogodišnji moratorij s godišnjom kvotom od 20.000 ulazaka i to već od ove, 2004. godine. Restrikcije će se odnositi na podnositelje zahtjeva u potrazi za plaćenim zaposlenjem iz osam novih zemalja članica iz istočne Europe, ali ne i Malte i Cipra, ističe dnevnik. Odluku o primjeni restrikcija, s kojom su se suglasili svi osim Irske, kritizirale su nove članice koje su upozorile na "predrasude", prema riječima češkog premijera Vladimira Špidle. LONDON Britanski prosvjednici napali su u nedjelju automobil desničarskog francuskog političara Jean-Marie Le Pena koji je doputovao u Manchester kako bi izrazio potporu Britanskoj nacionalnoj stranci (BNP) u pripremama za europske izbore u lipnju. Stotine prosvjednika prepriječile su Le Penu put, bacajući na njegov automobil jaja i kante za smeće i optužujući ga za rasizam i fašizam. U neredima je ozlijeđeno nekoliko prosvjednika, javio je BBC. Komentirajući incident, Le Pen je opovrgnuo da je rasist, ali i naglasio da se zauzima za strože kontrole imigracije. Prosvjed protiv Le Penova posjeta organiziran je i u Birminghamu, na jugu zemlje. Britanski ministar unutarnjih poslova David Blunkett upozorio je Le Pena da će biti uhićen bude li tijekom posjeta Britaniji učinio išta što bi se moglo tumačiti kao raspirivanje rasne mržnje. ANKARA Nekoliko tisuća ljudi okupilo se u nedjelju u Turskoj, uz jake mjere osiguranja, na obilježavanju 89. godišnjice krvave bitke za Dardanele. Gotovo 3.000 Australaca i Novozelanđana, mnogo manje nego prethodnih godina kada ih se znalo okupiti i više od 10.000, doputovalo je na obilježavanje godišnjice iskrcavanja australskih i novozelandskih postrojbi na Galipolju tijekom Prvog svjetskog rata. Vrhunac svečanosti bila je molitva u zoru, u 5.30 sati po mjesnom vremenu, kada je 25. travnja 1915. počelo savezničko iskrcavanje. Savezničke snage doživjele su na Galipolju stravičan poraz. Tijekom osam mjeseci koliko je trajala bitka poginulo je gotovo 35.000 britanskih, australskih i novozelandskih vojnika, a da nisu ostvarili nikakav napredak na bojištu. Turke je pirova pobjeda stajala života gotovo 87.000 vojnika. (Hina) xzt yzt