JASENOVAC, 25. travnja 2004. (Hina) - Na Spomen-području Jasenovcu danas je održana komemoracija u povodu 59. godišnjice proboja logoraša iz jasenovačkoga logora, kada je u jednom danu poginulo njih 1100, a bijegom ih se spasilo tek
stotinjak.
JASENOVAC, 25. travnja 2004. (Hina) - Na Spomen-području Jasenovcu
danas je održana komemoracija u povodu 59. godišnjice proboja logoraša
iz jasenovačkoga logora, kada je u jednom danu poginulo njih 1100, a
bijegom ih se spasilo tek stotinjak.#L#
Odajući počast žrtvama logora, ali i preživjelim logorašima,
ovogodišnji pokrovitelj komemoracije, predsjednik Hrvatskoga sabora
Vladimir Šeks rekao je da je to mjesto i danas sinonim za neizmjerno
stradanje i ljudsku patnju.
"Ljudi su ovdje pogubljeni samo zbog činjenice da su pripadali drugom
narodu ili vjeri", rekao je Šeks. "Stoga ovaj zločin ostaje trajnim
simbolom ljudske nesnošljivosti i mržnje te vječnim spomenikom
tragičnih posljedica fašizma, nacizma i ustaškog režima", dodao je.
Istaknuo je da je antifašizam, koji se postavio kao brana tim
ideologijama, danas univerzalno načelo suvremenog svijeta i
neizostavan element svake demokracije.
Šeks je posebice podupro povjesničare i znanstvenike koji žele
istražiti što potpuniju istinu o žrtvama jasenovačkog logora.
"Jasenovac i ono što se ovdje dogodilo potvrđuje da su mir i suradnja
među ljudima i narodima jedini put u ljudsku budućnost", istaknuo je
Šeks, dodajući da su Hrvatska i svi čimbenici njezina političkog
života odlučni "u osudi svih oblika ekstremizma, radikalizma te
nacionalne i vjerske nesnošljivosti bez obzira na njihove izvore ili
nositelje".
Predsjednik Savjeta javne ustanove Spomen-područja Jasenovca Slavko
Goldstein rekao je kako je dvije i pol godine nakon osnutka Savjeta
otkrivena "prava istina o karakteru jasenovačkog logora, dok je
približno određen i broj stradalih".
"Prema rezultatima opsežnih istraživanja, ne može se govoriti o manje
od 70 tisuća ili više od sto tisuća žrtava, a točan broj nikada se
neće doznati", istaknuo je Goldstein. Rekao je kako je više od
polovice jasenovačkih žrtava bilo je srpske nacionalnosti (stradalo ih
je oko 50 tisuća), a slijede Židovi (oko 17 tisuća), Hrvati (oko 12
tisuća) i Romi (kojih je stradalo oko 10 tisuća). Među žrtvama je,
dodao je, bilo i oko dvije tisuće pripadnika drugih nacionalnosti,
najviše Bošnjaka.
"Ovim približnim brojkama pobijaju se preuveličavanja prema kojima je
u Jasenovcu odneseno oko 700 tisuća života, ali i umanjivanja koja su
tvrdila da broj žrtava ne prelazi dvije tisuće", rekao je.
"No, sa sigurnošću je utvrđen karakter jasenovačkog logora, koji je u
prvom redu bio logor smrti, ali i radni, tranzicijski i kažnjenički
logor", rekao je Goldstein. Tvrdnje da je u prvom redu riječ o logoru
smrti, prema njegovim riječima, "potkrepljuju saznanja da je dvostruko
više osoba u Jasenovcu ubijeno nego što ih je izašlo ili premješteno
na druga mjesta".
Kao zadaću Javne ustanove Spomen-područja Jasenovca Goldstein je
istaknuo predstavljanje istine javnosti. Ona se na odgovarajući način
treba predstaviti školskoj djeci, građanima i široj javnosti, u čemu,
ustvrdio je, "postoji i puna potpora hrvatske vlasti".
Osim preživjelih logoraša i oko tisuću posjetitelja, na komemoraciji
su bila izaslanstva predsjednika Republike i Vlade, koordinacije
židovskih općina, zatim veleposlanici akreditirani u Hrvatskoj te
predstavnici udruga i nacionalnih manjina. Nakon komemoracije
izaslanstva su u kriptu spomenika Kamenog cvijeta položila vijence i
odala počast stradalima.
Na komemoraciji su pročitani brzojavi Srpskoga narodnog vijeća,
Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske te predstavnika
romskih udruga. Služene su i molitve za stradale logoraše, koje su
predvodili vladika slavonski, episkop Sava, glavni rabin Hrvatske
Kotel Da-Don i sisački imam Alem Crnkić.
Umjesto katoličkog bogoslužja, biskup Anton Škvorčević nedavno je u
jasenovačkoj crkvi služio misu za sve stradale.
(Hina) xam yln