ZAGREB, 23. travnja 2004. (Hina) - Na 10. obljetnicu smrti vodećeg hrvatskog redatelja Koste Spaića večeras je u Gradskom dramskom kazalištu Gavella, u nazočnosti brojnih kazališnih djelatnika i Spaićevih poštovalaca, predstavljena
monografija o njegovom životu i otkrivena bista, rad akademskog kipara Stjepana Gračana.
ZAGREB, 23. travnja 2004. (Hina) - Na 10. obljetnicu smrti vodećeg
hrvatskog redatelja Koste Spaića večeras je u Gradskom dramskom
kazalištu Gavella, u nazočnosti brojnih kazališnih djelatnika i
Spaićevih poštovalaca, predstavljena monografija o njegovom životu i
otkrivena bista, rad akademskog kipara Stjepana Gračana.#L#
Monografija je objavljena u nakladi Kapitol d.o.o., koju je uredio i
sam nakladnik Božo Čović.
Kosta Spaić imao je snažan utjecaj na kazališno stvaralaštvo u našoj
sredini u drugoj polovici 20. stoljeća, a djelovao je kao kazališni
redatelj i pedagog, radeći s brojnim glumačkim naraštajima.
Monografija sadrži niz autorskih priloga.
Prvi je sintetička studija akademika Nikole Batušića pod nazivom
"Umijeće inscenacije" u kojem on postavlja Kostu Spaića i njegovo
djelo u kontekst stanja i povijesnih zbivanja u hrvatskom glumištu
druge polovine 20. stoljeća. Iza toga slijedi opsežan tekst Marije
Grgičević o životu i umjetničkom stvaralaštvu Koste Spaića pod nazivom
"Redatelj veličanstvena opusa". Jagoda Martinčević osvrnula se na
glazbeno-scensko stvaralaštvo Koste Spaića s naglaskom, po njezinim
riječima, na nezaboravne operne režije. Spaićev dugogodišnji prijatelj
i suradnik Hans Georg Shofer u svom prilogu govori o scenskim
iskustvima na predstavama koje je sa Spaićem radio u Dubrovniku,
Zagrebu, Baselu, te nekim drugim europskim kazalištima. Antonija
Bogner-Šaban naglasila je kako je Kosta Spaić smjelim redateljskim
istraživanjima označio čitavo jedno razdoblje suvremenog hrvatskog
kazališta, dodavši kako je Spajić bio istinski poštovatelj zasada
svoga učitelja Branka Gavelle. Jedan je od onih redatelja koji je bio
usredotočen na književni predložak, ali i na kreativni dijalog s
glumcima kao nositeljima trajnih vrednota scenske umjetnosti,
istaknula je .
Bobi Marotti, Pero Kvrgić, Nada Suboti, Špiro Guberina i Zlatko Vitez
govorili su o svojoj suradnji s tim vodećim hrvatskim redateljem.
Monografija je obogaćena s 250 crno-bijelih fotografija. Nakon
predstavljanja monografije glumci kazališta Gavella s velikim su
oduševljenjem otkrili bistu svog cijenjenog profesora i redatelja.
(Hina) xta ymć