FINANCIJSKI BILTEN OD 15. DO 22. TRAVNJA 2004.

ZAGREB, 23. travnja 2004. (Hina) - #L# FINANCIJSKI BILTEN od 15. do 22. travnja 2004. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće Mirex indeksa 5. Tjedno izvješće otvorenih investicijskih fondova 6. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 7. Tjedno izvješće sa svjetskih deviznih tržišta 8. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 10. Nastavlja se rast kunskih depozita 11. HNB-u priznanje "Emerging Markets" za upravljanje pričuvama 12. BDP po stanovniku približno 6.385 usd 13. Analitičari pozitivno ocjenjuju gospodarske učinke u Hrvatskoj 14. D&B: Kreditni rejting Hrvatske još uvijek nepromijenjen 15. Dobit hrvatskih poduzetnika lani smanjena 12,4 posto, gubici povećani 17,3 posto 16. Obvezni mirovinski fondovi: Neto imovina od 5,2 milijarde kuna 17. Sindikati i MMF suglasni da je vanjski dug najveći problem 18. Neto dobit Varaždinske banke u prošloj godini 82 milijuna kuna 19. Dva nova uvrštenja u JDD kotaciju Zagrebačke burze 20. Agrokor izdaje korporativne obveznice 21. Statistika ooooooooooooooooooo 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Datum Potražnja u kunama Ponuda u kunama Promet u kunama Prosječna kamata (%) 16. IV. 100.000.000 150.000.000 77.800.000 2,53 19. IV. 98.300.000 200.000.000 98.300.000 3,34 20. IV. 64.000.000 300.000.000 64.000.000 3,47 21. IV. 40.500.000 400.000.000 40.500.000 3,21 22. IV. 57.100.000 400.000.000 57.100.000 2,87 Prosječno 71.980.000 290.000.000 67.540.000 3,08 Relativno "skromna" ovotjedna potražnja, dobra ponuda novca te smanjenje prosječne kamatne stope okarakterizirali su ovotjedno trgovanje na Tržištu novca. Naime, ovotjedna je ukupna potražnja bila čak gotovo 66 posto niža od prošlotjedne, dok je istodobno ponuda bila za više od dva puta "bogatija". Kako bilo, ovoga je tjedna podmireno gotovo 94 posto prijavljene ovotjedne potražnje, dok je tek manji dio nje u petak, zbog insistiranja korisnika na nižim kamatnim stopama od ponuđenih, ostao nepodmiren. Pritom je iskorišteno tek nešto više od 23 posto slobodnih sredstava. Povoljan ovotjedni odnos ponude i potražnje značajnije je smanjio prosječnu cijenu novca. Tako je ona u usporedbi s prošlotjednom pala za 1,53 postotna boda ili za više od 33 posto te je u prosjeku ovoga tjedna iznosila 3,08 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke održanoj u srijedu, ukupno je na rok od 35 dana pristiglo ponuda u iznosu od 83 milijuna kuna, a toliko je iznosio i ukupan iznos prihvaćenih ponuda. Pritom je unaprijed određena kamatna stopa iznosila 2,50 posto, dok je diskontna cijena iznosila 99,761 kunu. Od 21. travnja vrijednost ukupno upisanih blagajničkih zapisa HNB-a iznosi 83 milijuna kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 16. do 22. travnja (cijene u kunama) Dionica Najniža Cijena Najviša Cijena Zadnja Cijena Ukupan Promet Croatia osiguranje-P 3.400 3.400 3.400 3.400 Croatia osiguranje-R 3.322 3.447 3.447 642.513 Pliva 530,20 560 546,50 20.391.360 Podravka 171,50 181 179 6.394.377 Arenaturist 68 70 68 130.261 Atlas 17,25 17,25 17,25 9.371 Atlantska plovidba 55 55 55 9.845 Badel 1862 69,26 70,13 70,11 86.678 Belišće 160 164 160 144.519 Nova banka 230 230 230 5.750 Dalekovod 146 150 150 26.214 Elka 95 100 100 366.573 Elektropromet 105 106 106 141.732 Ericsson Nikola Tesla 560 560 560 117.040 Franck 945 950 945 147.488 Hoteli Makarska 64 67 64 18.839 Hrvatski Duhani 70 75 72,26 139.308 Istraturist 97,10 104 97,10 760.406 Jadranska banka 1.051 1.200 1.055 16.258 Jadroplov 24,90 24,90 24,90 12.450 Jadran-turist 125 125 125 18.750 Jadranski naftovod 1.650 1.700 1.650 256.166 Jamnica 10.000 10.000 10.000 20.000 Karlovačka banka-R 79,50 80 80 135.395 Kreditna banka 35 35 35 191.669 Končar 76 77,49 77,49 243.550 Kraš 275 280 280 500.245 Lura 106,37 106,37 106,37 6.169 Privredna banka 252 263 252 468.913 Plava laguna 1.215 1.220 1.216,15 64.505 Banka Sonic-P 212,12 212,12 212,12 5.939 Banka Sonic-R 252,15 252,15 252,15 10.590 Adris grupa-P 2.800 2.855 2.820 12.490.173 Tehnika 616 660 660 384.301 Zagrebačka banka- R 1.470 1.500 1.470 38.850 Zagrebačka pivovara 4.100 4.150 4.100 57.800 Rabac ugost. i turizam 97 97 97 56.163 Dom Holding 50 52 50 223.769 Proficio 41,51 42,20 41,51 59.593 Riviera 144 149 144 334.739 Slavonska banka 980 980 980 156.800 ZIF Slavonski 29,51 29,51 29,51 4.721 SN Holding 46 46 46 9.568 Sunčani Hvar 48,22 52,49 52 179.486 Varaždinska banka 300 310 302 64.534 Zlatni rat 36,50 36,50 36,50 29.325 DAB-O-05CA*1 107,35 107,35 107,35 1.205.470 DAB-0-05CAinst*2 107,05 108,00 - 38.595.840 HZZO-O-047Arep/pri*3 101,45 101,80 - 11.439.722 HZZO-O-047Ainst*4 101,30 101,85 - 21.394.230 RHMF-O-049Arep/pri*5 101,30 101,90 - 30.436.996 RHMF-O-049Ainst*6 101,25 102,30 - 72.390.267 RHMF-O-085Arep/pri*7 99,15 99,15 - 4.957.500 RHMF-O-085Ainst*8 99,00 99,25 - 9.912.500 RHMF-O-08CAinst*9 109,90 110,50 - 2.221.379 RHMF-O-125Arep/pri*10 110,60 110,85 - 16.584.993 RHMF-O-125Ainst*11 110,00 111,06 - 55.269.547 RHMF-O-142A*12 100,55 100,55 100,55 489.678 RHMF-O-142Ainst*13 100,05 100,60 - 76.339.635 386.816.356 *1obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine - cijena u % nominale *2obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *3obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze *4obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *5obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze *6obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *7obveznice Republike Hrvatske milijardu HRK s kamatnom stopom od 6,125% godišnje fiksno i dospijećem 28. svibnja 2008. godine., kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze. *8obveznice Republike Hrvatske milijardu HRK s kamatnom stopom od 6,125% godišnje fiksno i dospijećem 28. svibnja 2008. godine., kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *9obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *10obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine, kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze. *11obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *12obveznice Republike Hrvatske EUR 350 milijuna s fiksnom kamatnom stopom od 5,50 % godišnje i polugodišnjom isplatom te dospijećem 10. veljače 2014. godine. *13obveznice Republike Hrvatske EUR 350 milijuna s fiksnom kamatnom stopom od 5,50 % godišnje i polugodišnjom isplatom te dospijećem 10. veljače 2014. godine, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet u iznosu od 386,8 milijuna kuna, zahvaljujući ponajviše trgovini obveznicama koje su u ukupnom ovotjednom prometu sudjelovale s više od 88 posto. Uz obveznice aktivno je bilo 46 dionica, a pritom je njih 20 izgubilo dok ih je 17 dobilo na vrijednosti. Najveći promet ostvaren je izvanburzovnom trgovinom obveznicama RHMF142 (76,3 milijuna), RHMF049 (72,3 milijuna), RHMF125 (55,2 milijuna), DAB05 (38,5 milijuna), HZZO (21,3 milijuna) i RHMF085 (9,9 milijuna) te izvanburzovnom institucionalnom trgovinom obveznicama RHMF049 (30,4 milijuna), RHMF125 (16,5 milijuna), HZZO (11,4 milijuna) i RHMF085 (4,9 milijuna kuna). Uz obveznice značajniji promet ostvaren je dionicama Plive (20,3 milijuna), Adris grupe-P (12,4 milijuna) te Podravke (6,3 milijuna kuna). Među gubitnicama dvije su dionice ovoga tjedna značajnije izgubile na vrijednosti. Naime, cijena dionice Lure potonula je čak 293,63 kune ili više od 73 posto, a Kreditne banke 65 kuna ili 65 posto. Cijena pak redovne dionice Zagrebačke banke pala je 13, Jadranskog naftovoda 50, povlaštene dionice Adris grupe 15, a Ericsson Nikole Tesle i Jadran-turista po deset kuna. Dionica Privredne banke pojeftinila je osam, redovna dionica Banke Sonic 7,85, Istraturista 6,9, Atlantske plovidbe pet, Riviere 4,5, Zlatnog rata 3,5, Varaždinske banke tri, a Arenaturista dvije kune. Dionice ZIF-a Slavonki i Sunčanog Hvara jeftinije su po 1,5, Dom Holdinga jednu, a SN Holdinga pola kune. Na začelju liste gubitnica, s gubitkom od svega deset lipa, našla se dionica Jadroplova. Na vrijednosti su, 0,4 postotna boda od nominalne cijene, izgubile RHMF-O-142A - obveznice Republike Hrvatske EUR 350 milijuna s fiksnom kamatnom stopom od 5,50 % godišnje i polugodišnjom isplatom te dospijećem 10. veljače 2014. godine. Na listi pak dobitnica vodeće su mjesto, s dobitkom od 100 odnosno 47 kuna, zauzele povlaštena te redovna dionica Croatia osiguranja. Slijedila ih je, s rastom cijene od 45 kuna, dionica Tehnike, dok je cijena dionice Podravke viša 14,49, Plive 6,39, a Dalekovoda i Jadranske banke po pet kuna. Dionica pak Elektroprometa poskupila je 3,9, Elke tri, Hrvatskih Duhana 2,26, povlaštena dionica Banke Sonic 2,12, Plave lagune 1,79, a Rabca ugostiteljstvo i turizam jednu kunu, dok je dionica Badela 1862 skuplja tek 89 lipa. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od po pola kune, našle su se dionice Končara i Proficioa. Na vrijednosti su, 0,3 postotna boda od nominalne cijene, dobile i obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. Ponajviše zahvaljujući padu cijena dionica Riviere, Privredne banke, Istraturista i Ericsson Nikole Tesle, CROBEX indeks ovoga je tjedna oslabio šest bodova - na 1.214 bodova. Vrijednost pak CROBIS indeksa ovoga je tjedna porasla jedan bod - na 100 bodova. 3. Tjedno izvješće s Varaždinske burze Varaždinska burza: Aktivne dionice od 15. do 22. travnja (cijene u kunama) Dionica Najniža Cijena Najviša Cijena Zadnja Cijena Prosječna Cijena Ukupan Promet Varteks 40 41 40,51 40,31 215.635 ACI Opatija 700 700 700 700 10.500 Bilokalnik 53 53,11 53 53 22.352 Chromos Samobor 500 500 500 500 74.000 Hoteli Baška voda 90 93,43 90 90 41.825 Dubrovnik- Babin Kuk 180 180,20 180 180 313.042 Imperial 70 75 70 70 3.447.603 Rabac 97 100 100 100 63.676 Hoteli Zadar 45 50 50 50 15.990 IPK Kandit 100 102 100 100 28.292 IPK Tvornica ulja 38 38,27 38,26 38,27 15.039 Dom Holding 50 52 51 50,88 1.750.925 Lucidus 17,40 18,35 17,51 17,51 108.910 Lošinjska plovidba 25 25 25 25 2.750 Podravska banka-P 305 305 305 305 8.235 Podravska banka-R 331 331 331 331 17.543 Proficio 41,72 42,20 42 42 179.025 ZIF Slavonski 30,37 30,50 30,50 30,50 214.877 Slatinska banka-P 137,90 170 170 153,27 28.770 Slatinska banka-R 278,67 278,83 278,83 278,83 10.590 SN Holding 46 46,51 46,50 46,50 624.527 Spačva 60 60 60 60 8.640 ZIF Velebit 3,51 4,50 3,51 4,26 11.221 Zvijezda 1.115 1.117 1.116 1.116,54 7.811 Anita 2.365 2.400 2.400 2.392,50 145.655 Belišće 160 160 160 160 74.723 Brodsko posavska banka 370 370 370 370 19.980 Chromos-Boje i lakovi 120 120 120 120 11.520 Chromos-Tvornica smola 138 138 138 138 20.286 Elka 95 95,10 95,10 95,10 126.291 EKO Međimurje 500 500 500 500 50.000 Elektropromet 110 110 110 110 40.590 Ericsson Nikola Tesla 550 570 557 554,95 3.152.121 Exportdrvo 320 320 320 320 64.000 Hoteli Makarska 64,50 70 64,50 64,50 92.165 Hospitalija 20 21 21 21 225.264 IPK MIA Osijek 61 61 61 61 3.477 Industrogradnja 300 330 330 327,48 20.631 Liburnia riviera hoteli 431 431 431 431 4.310 Međimurska banka 350 350 350 350 2.800 Banka Sonic-P 228 228 228 228 2.736 Banka Sonic-R 305 305 305 305 12.505 Tankerska plovidba 326 333 333 333 5.896 Tondach Hrvatska 505 505 505 505 1.101.910 Validus 30,90 31 31 31 181.550 Banka kovanica-R 70 70 70 70 5.040 RHMF-A-A*1 55,05 70,50 66,30 66,30 575.622 RHMJ-A-A*2 65,00 65,00 65,00 65,00 56.449 13.217.324 *1Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija - cijena u % nominale *2Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Na Varaždinskoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet u iznosu od 13,2 milijuna kuna, ponajviše zahvaljujući trgovini dionicama Imperiala (3,4 milijuna), Ericsson Nikole Tesle (3,1 milijun), Dom Holdinga (1,7 milijuna) te Tondach Hrvatske (1,1 milijun kuna). Aktivno je bilo 46 dionica, a pritom je njih 17 izgubilo, dok ih je 13 dobilo na vrijednosti. Među gubitnicama značajnije je na vrijednosti ovoga tjedna izgubila dionica ZIF Velebita. Naime, cijena joj je potonula čak 73,92 kuna ili više od 94,5 posto. Cijena pak dionice Zvijezde pala je 41,46, Ericsson Nikole Tesle 11,78, Imperiala 8,21, Hotela Baška Voda osam, Anite 7,5, a Hotela Makarska 4,27 kuna. Dionica Chromosa-Tvornice smola pojeftinila je dvije, IPK Tvornice ulja 1,73, a povlaštena dionica Banke Sonic 1,31, kuna. Dionica Varteksa jeftinija je 69, Lucidusa 49, IPK Kandita 30, ZIF-a Slavonski 29, a Dom Holdinga 12 lipa. Na začelju liste gubitnica, s gubitkom od po 11 lipa, našle su se dionice Dubrovnik-Babinog Kuka i Proficioa. Među dobitnicama našle su se dvije dionice. Tako je cijena dionice EKO Međimurja porasla 100 kuna ili 25 posto, a povlaštene dionice Slatinske banke 15,37 kuna ili više od 11 posto. Dionica pak Industrogradnje poskupila je 27,48, ACI Opatije 20, a Tankerske plovidbe 11,8 kuna. Cijena redovnim dionicama Podravske banke i Banke Sonic viša je po pet kuna, dok je povlaštena dionica Podravske banke skuplja 3,78, Rabca 3,46, Hotela Zadar 2,13, Elke 2,1, a Liburnia riviera hotela jednu kunu. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od svega 17 lipa, našla se redovna dionica Slatinske banke. Na vrijednosti su, 2,8 postotnih bodova od nominalne cijene, dobila Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija. Vrijednost pak Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo porasla je 1,5 postotni bod od nominalne cijene. Ponajviše zahvaljujući padu cijene dionice Ericsson Nikole Tesle, VIN indeks pao je ovoga tjedna tri boda - na 666 bodova. 4. Tjedno izvješće Mirex indeksa Obvezni mirovinski fondovi Mirovinski fond vrijednost na dan 14.04. 2004. vrijednost na dan 21.04. 2004. promjena % Mirex 116,61 117,11 0,42 AZ OMF 116,77 117,37 0,51 Erste Plavi OMF 115,93 116,55 0,53 PBZ Croatia osig.OMF 117,62 118,29 0,56 Raiffeisen OMF 116,05 116,28 0,19 Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiri obvezna mirovinska fonda, ovoga je tjedna zabilježila rast. Naime, vrijednost Mirex-a porasla je u proteklih sedam dana pola boda ili 0,42 posto, probivši se tako iznad psihološke razine od 117 bodova - na 117,11 bodova. Posljedica je to rasta vrijednosti svih obveznih mirovinskih fondova. Tako je rast vrijednosti, do čak 2,26 posto već četvrti tjedan za redom, zabilježio AZ fond. Vrijednost pak fonda PBZ Croatia osiguranja porasla je u proteklih tjedan dana 0,56, Erste Plavog fonda 0,53 te Raiffeisen fonda 0,19 posto. 5. Tjedno izvješće otvorenih investicijskih fondova OTVORENI FOND Kupnja Prodaja CAIB Select eurobond 11,18 - CAIB Select Europe 9,01 - Erste Bond 102,45 - Erste International 79,70 - Erste Money 103,45 - PBZ Euro novčani 101,79 - PBZ Global 102,70 - PBZ Kunski novčani 101,23 - PBZ International Bond 103,45 - PBZ Novčani 100,52 - RBA Activ 111,94 - RBA Balance 120,20 - RBA Bond 116,94 - RBA Cash 104,91 - *+ cijene su informativne jer na Burzi nije uvedena trgovina istima 6. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 15. travnja 22. travnja Promjena u % New York/DJIA 10.397,46 10.461,20 0,61 Tokyo/Nikkei 11.800,40 11.980,10 1,52 London/FTSE-100 4.505,50 4.571,80 1,47 Frankfurt/DAX 30 4.004,61 4.059,15 1,36 U očekivanju skorog podizanja američkih kamatnih stopa, ojačanih ovoga tjedna izjavama predsjednika američke središnje banke Fed-a o prevladavanju deflacije, cijene američkih dionica nastavile su padati. Ipak, tržišni stratezi uvjereni su da je riječ o kratkotrajnom trendu, jer sezona objave tromjesečnih korporativnih zarada koja je u tijeku pokazuje da većina njih premašuje očekivanja ulagača. Njujorški Dow Jones indeks porastao je nekih 0,6 posto, završivši poslovanje na 10.461 bod. Najnovije izjave predsjednika američke središnje banke Fed Alana Greenspana o stanju u najvećem svjetskom gospodarstvu oštro su spustile u utorak cijene dionica na američkim tržištima, na najnižu razinu u protekla tri tjedna. U govoru pred senatskim Odborom za bankarstvo ocijenio je da je američko gospodarstvo izašlo iz recesije te da je prijetnja od deflacije prevladana. To je potaknulo nagađanja da se Fed vrlo brzo priprema za podizanje kamatnih stopa kako bi spriječio razvoj inflacije."Dosad su se ulagači nadali da će Fed biti još malo strpljiv. No, budući se pokazalo da to neće biti tako, odlučili su prodavati dionice", rekao je Rick Meckler, predsjednik investicijske tvrtke LibertyView Asset Management. "Opet smo u istom rascjepu između snažnijeg gospodarstva i viših kamatnih stopa". Ipak, dan kasnije ponešto je smirio ulagače. Pred zajedničkim gospodarskim odborom u Kongresu kazao je da američke kamatne stope moraju rasti kao odgovor na snažan gospodarski rast, no isključio je njihovo podizanje u ovom trenutku, budući rast još nije potaknuo inflatorne pritiske. Analitičari ionako ističu da bi najnovija prodaja dionica mogla biti kratkoga vijeka, jer su korportivne zarade u prvom ovogodišnjem tromjesečju većinom iznad očekivanja Wall Streeta. Primjerice, proizvođač mobitela Motorola dao je poticaj telekomunikacijskom sektoru najavivši snažne poslovne rezultate u drugom tromjesečju, te izvijestivši o čak trostruko većoj dobiti u prvom tromjesečju u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Ulagači su kupovali i dionice tehnoloških giganta, poput Intela i Nokie, koje su u zadnjih nekoliko dana bile na udaru prodaja, što je vrijednost Nasdaqa prošloga tjedna spustilo za čak tri posto. "Prošloga tjedna bilježile su oštre gubitke. Sada je riječ o čistom tehničkom usklađivanju u tom tržišnom sektoru", ocijenio je strateg pri Lord Abbet&Co, Milton Ezrati. Među značajnim dobitnicama bila je i dionica filmskog studija MGM-a, ojačavši 12 posto, po objavi da je u pregovorima s japanskom korporacijom Sony, koja bi za kupovinu njegovih dionica ponudila pet milijardi dolara. No, pad cijena kovina pritisnuo je cijene dionica rudarskih i kompanija za proizvodnju kovina. Najnovije jačanje dolara ojačalo je zabrinutost ulagača da bi cijene kovina, koje se tradicionalno računaju u dolarima, mogle postati previsoke za inozemne kupce. I europska su tržišta dionica bila pod pritiskom spekulacija oko mogućeg rasta američkih kamatnih stopa, no gubici su ipak bili ograničeni poplavom dobrih tromjesečnih poslovnih izvješća korporacija. Tako je londonski Ftse indeks ovoga tjedna porastao 1,5 posto, na 4.571 bod. Frankfurtski DAX istodobno je ojačao 1,4 posto, na 4.059 bodova. Dok tržišta nastavljaju spekulirati o rastu američkih kamatnih stopa,, tržišni stratezi su uvjerenja da će preokupacija kamatnim stopama biti kratkoga vijeka. "Tržišta bi mogla kratkoročno nastaviti reagirati na promjenu u Fed-ovom stajalištu glede kamatnih stopa, no nakon nekoliko dana ponovo će se okrenuti podacima o dobitima, koji su uglavnom odlični i koji bi trebali napraviti prostora za novi rast cijena dionica", ocjenjuje strateg Thierry Lacraz iz ženevske privatne banke Pictet&Cie. Tako je Nestle, najveća svjetska prehrambena grupacija objavila je da je zabilježila rast temeljnih prihoda u prvome tromjesečju za boljih od očekivanih 5,1 posto. Dionice su joj ojačale 0,5 posto. Dionice farmaceutskog giganta Rochea ojačale su 0,2 posto, također jer je u prvome tromjesečju premašio očekivane prihode. Rastu cijena pridonijela je i Nokia, čije su dionice ojačale 2,5 posto, nakon vijesti da je iskoristila pad cijene svojih dionica kako bi provela njihov planirani otkup. Tijekom protekla dva tjedna Nokijine su dionice izgubile četvrtinu svoje vrijednosti, nakon priznanja da joj jeftiniji aparati njezinih azijskih i američkih rivala nagrizaju tržišni udio. Međutim, dionice Novartisa oslabile su 2,7 posto, kako je odluka te kompanije da se suprotstavi neprijateljskoj ponudi francuske farmaceutske tvrtke Sanofi-Synthelabo za preuzimanje Aventisa, zasjenila vijesti o 22-postotnom rastu njezine neto dobiti u prvome ovogodišnjem tromjesečju i 19-postotnom rastu prihoda u njezinoj jedinici lijekova. Na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ovoga je tjedna oslabio 1,5 posto, na 11.980 bodova. 7. Tjedno izvješće sa svjetskih deviznih tržišta 15. travnja 22. travnja Promjena u % Euro/USD 1,1982 1,1903 -0,70 Euro/JPY 129,65 130,27 0,50 USD/JPY 108,23 109,39 1,07 Nestrpljivo očekivane ocjene predsjednika američke središnje banke Alana Greenspana u vezi situacije u najvećem svjetskom gospodarstvu ovoga su tjedna na svjetskim deviznim tržištima podigle tečaj dolara na najvišu razinu prema euru i švicarskom franku u zadnjih pet mjeseci. Tečaj dolara dosegnuo je u jednom trenutku 1,1787 dolara za euro te 1,3184 franaka, najviše razine u zadnjih pet mjeseci. Potom je njegovo jačanje nešto usporilo, pa euro stoji 1,19 dolara, dok se prema franku spustio na 1,3133 franaka za dolar. Greenspan je u utorak izjavio da je prevladana prijetnja od deflacije u SAD-u te da su izgledi za gospodarski rast dobri, potaknuvši očekivanja tržišta u skori porast kamatnih stopa. Dan kasnije ocijenio je da inflacija još ne predstavlja prijetnju, no za tržište veći su značaj imali njegovi komentari od prethodnoga dana, kada je izjavio da deflacija, glavni razlog zbog kojeg su kamatne stope niske, više ne predstavlja problem. "Tržište očekuje da će se Fed okrenuti zaoštravanju politike u ne tako dalekoj budućnosti", kazao je Mark Austin, valutni strateg u HSBC Marketsu."Tijekom veljače i ožujka zabilježene su veće prodaje dolara, a sada ga ulagači kupuju". Očekuje se da će rast kamatnih stopa u SAD-u potaknuti jačanje dolara budući će time dolarski depoziti dobiti na privlačnosti kod ulagača. Tamošnje kamatne stope trenutno su na najnižim razinama u posljednjih 46 godina, no tržišta se nadaju njihovom povećanju do kolovoza. S druge strane, Europska središnja banka (ECB) na svom ovotjednom sastanku nije mijenjala kamatne stope, trenutno u visini dva posto nasuprot jedan posto u Sjedinjenim Državama. Euro je pritisnuo i pokazatelj gospodarske optimističnosti njemačkog instituta ZEW, koji je u travnju smanjen na 49,7 indeksnih bodova prema u mjesecu ranije zabilježenih 57,6 bodova. Za tržišta koja su očekivala njegovo povećanje na 58 bodova bilo je to neugodno iznenađenje. "Izvješće ZEW-a vrlo je loše te ukazuje na novi krug slabih gospodarskih pokazatelja eurozone, što potiče fokusiranje na potencijalno smanjenje kamatnih stopa u eurozoni", kazao je Steven Pearson, valutni strateg u HBOS Treasury Servicies. "Postoje odstupanja u jačini američkog i oporavka u eurozoni, a to je loše po euro", dodao je. Dok bi povećanje kamatnih stopa u SAD-u moglo stvoriti pritisak na druge zemlje da učine isto, analitičari kažu da će Japan sporo slijediti njihov primjer, obzirom na svoja očekivanja da će se deflacija nastaviti u idućoj godini. Jen je stoga oslabio nešto više od jedan posto prema dolaru, na 109,4 jena za dolar. Spustio se i pola posto u odnosu na euro, koji stoji 130,3 jena. S druge strane, britanska funta se našla pod jačim pritiskom nakon što je tek jedan član od ukupno devet u vijeću za monetarnu politiku britanske središnje banke Bank of England na sastanku glasovao za povećanje kamatnih stopa u ovome mjesecu. c) iznos LIBOR-a na dan: Datum Tip 1 tjedanŠ%Ć 1 mjesecŠ%Ć 3 mjesecaŠ%Ć 6 mjeseciŠ%Ć 15.04.04 USLIB 1,08 1,10 1,14 1,26 15.04.04 EULIB 2,05 2,05 2,05 2,06 8. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 16. do 23. travnja Valuta Tečaj Tečaj Promjena I jedinica 16. travnja 23. travnja u % Euro 1 7,4846 7,5488 0,85 USD 1 6,2764 6,3757 1,58 GBP 1 11,2078 11,2754 0,60 JPY 100 5,7684 5,8216 0,92 CHF 1 4,8331 4,8614 0,58 SIT 100 3,1392 3,1692 0,95 Prema tečajnici HNB-a kuna je ovoga tjedna oslabila u odnosu na sve promatrane valute. Tako je tečaj eura u odnosu na kunu, u proteklih sedam dana, porastao 0,85 posto. Također je kuna u proteklih tjedan dana oslabila u odnosu na slovenski tolar 0,95, japanski jen 0,92 te britansku funtu 0,6 posto. U razdoblju pak od mjesec dana u odnosu na kunu 1,72 posto porastao je tečaj švicarskog franka, dok je tečaj američkog dolara u protekla tri tjedna ojačao čak 5,35 posto. 9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija VRSTA EMISIJE 91 Dan 182 Dana 364 Dana Ostvareni iznos emisije 49.000.000 262.900.000 127.000.000 Ukupan iznos pristiglih ponuda 84.000.000 365.400.000 483.400.000 Najviša ponuđena cijena uz kamatnu stopu 98,805 4,85 % 97,260 5,65 % 94,266 6,10 % Najniža ponuđena cijena uz kamatnu stopu 98,720 5,20 % 97,095 6,00 % 94,000 6,40 % Vagana prosječna ponuđena cijena uz kamatnu stopu 98,757 5,05 % 97,143 5,90 % 94,054 6,34 % Ostvarena jedinstvena prodajna cijena uz kamatnu stopu 98,769 5,00 % 97,142 5,90 % 94,177 6,20 % Udio nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije % 79,59 14,42 68,50 Dospijeće 22. srpnja 04. 21. listopada 04. 21. travnja 05. Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija održanoj u utorak, planirani je iznos izdanja iznosio 250 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije kasnije uvećan na 438,9 milijuna kuna. S rokom dospijeća od 91 dan na aukciji su ponuđeni zapisi u iznosu od 84 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 49 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena pritom bila 98,805 kuna za 100 kuna nominalnog zapisa, dok je kamatna stopa iznosila 4,85 posto. Najniža je pak ponuđena cijena iznosila 98,720 kuna, a kamatna je stopa bila 5,20 posto. Sukladno tome jedinstvena je prodajna cijena iznosila 98,769 kuna, a kamatna stopa 5,00 posto. Pritom je udio nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije iznosio 79,59 posto. Na aukciji su s rokom dospijeća od 182 dana na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu 365,4 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 262,9 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena bila 97,260 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 5,65 posto. Najniža pak cijena iznosila je 97,095 kuna uz kamatu od 6,00 posto. Ostvarena jedinstvena prodajna cijena pritom je iznosila 97,142 kune, pa se sukladno tome izdaju zapisi uz kamatnu stopu od 5,90 posto. Pritom je udio nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije iznosio 14,42 posto. S rokom dospijeća od 364 dana na aukciji su ponuđeni zapisi u iznosu od 483,4 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio tek 127 milijuna kuna. Najviša ponuđena cijena iznosila je 94,266 kuna, po kamatnoj stopi od 6,10 posto. Najniža je pak cijena iznosila 94 kune uz kamatu od 6,40 posto. Stoga je jedinstvena prodajna cijena iznosila 94,177 kuna pa se sukladno tome izdaju zapisi uz kamatu od 6,20 posto. Pritom je u ukupnom iznosu emisije udio nebankarskog sustava iznosio 68,50 posto. Ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo je 5,845 milijardi kuna. Od toga je 233,4 milijuna kuna upisano na rok od 91 dan, na rok od 182 dana upisano je 2,113 milijardi, dok je na rok od 364 dana upisano 3,498 milijardi kuna. Sljedeća aukcija biti će održana 27. travnja 2004. godine, kada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 200 milijuna kuna. 10. Nastavlja se rast kunskih depozita Kunski - štedni i oročeni depoziti kod poslovnih banaka u Hrvatskoj na kraju siječnja ove godine iznosili su 19,15 milijardi kuna, što je za 785 milijuna kuna ili za 4,3 posto više nego u mjesecu prije, a za 5,1 milijardu kuna ili za 36,9 posto više nego u prošlogodišnjem siječnju. Istodobno, devizni su depoziti na kraju siječnja iznosili 76,5 milijardi kuna, što je 4,8 posto ili za 3,5 milijardi kuna više nego u istom mjesecu lani. Ovi podaci iz izvora Hrvatske narodne banke pokazuju da se na početku ove godine nastavlja trend porasta kunskih depozita, uz nastavak oporavka rasta deviznih depozita. Jedno od glavnih obilježja monetarnih kretanja u 2003. bio je snažan rast kunskih nemonetarnih depozita (štednih i oročenih), koji su na kraju prošle godine u odnosu na godinu prije bili veći za 41,3 posto (ili za 5,37 milijardi kuna). Po ocjenama analitičara hrvatske središnje banke takav je rast kunskih depozita rezultat ostvarene makroekonomske stabilnosti, ali i prilagodbe banaka mjerama HNB-a nastojanjem da smanje udio devizne pasive u svojim bilancama. Na kretanja kunskih depozita najviše utječu njegove najveće komponente - kunski depoziti stanovništva i poduzeća. Pritom su depoziti poduzeća lani porasli za 51,8 posto ili za 2,5 milijardi kuna, a stanovništva za 46,5 posto ili za gotovo 2,7 milijardi kuna. Na kraju 2003. ukupni kunski štedni i oročeni depoziti stanovništva u bankama iznosili su 8,48 milijardi kuna, sa udjelom od 46,2 posto u ukupnim depozitima. Istodobno kunski depoziti poduzeća bili su 7,35 milijardi kuna, što predstavlja udio od 40 posto. U 2003. oporavio se rast deviznih depozita nakon stagnacije u 2002. Premda niska, ostvarena stopa rasta od 5,5 posto zbog veličine tih depozita donijela je apsolutni porast devizne štednje od gotovo 4 milijarde kuna, što je oko dvije trećine apsolutnog porasta kunskih nemonetarnih depozita, napominje se u najnovijem Biltenu HNB-a. U strukturi deviznih depozita depoziti poduzeća porasli su u apsolutnom iznosu za 1,4 milijarde kuna ili za 15,2 posto, što je manje od njihovog rasta u 2002., kada je iznosio 24,7 posto. Na kretanje deviznih depozita tvrtki značajno su utjecali veliki infrastrukturni projekti, ali i aktivnost poduzeća na deviznom tržištu uvjetovana dinamikom uvoza i izvoza. Kod deviznih depozita stanovništva u 2003. zabilježen je oporavak, sa rastom od 4,5 posto, nakon smanjenja u 2002. za 2,7 posto zbog odljeva nakon završetka konverzije valuta članica EMU-a u euro. Devizni depoziti stanovništva na kraju prošle godine činili su 84,8 posto ukupnih deviznih depozita. 11. HNB-u priznanje "Emerging Markets" za upravljanje pričuvama Britanski časopis "Emerging Markets" dodijelio je Hrvatskoj narodnoj banci priznanje proglasivši je "najboljim upravljačem međunarodnim pričuvama središnjih banaka srednje i istočne Europe u 2003. godini", priopćeno je u srijedu iz HNB-a. "Emerging Markets" navodi da je takva odluka utemeljena na prosudbama analitičara koji prate tu vrstu ulaganja. Iako kriteriji nisu javno obrazloženi, iz HNB-a pretpostavljaju da je značajnog utjecaja imala odluka hrvatske središnje banke da produži prosječnu ročnost kod ulaganja pričuva kojima upravlja, u vrijeme kada su mnogi drugi donosili drugačije odluke, računajući na porast kamatnih stopa do kojega nije došlo. Priznanje "Emerging Markets-a" uručeno je zamjeniku guvernera HNB-a Borisu Vujčiću na zasjedanju Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Londonu. Tom prigodom pohvaljeno je što hrvatska središnja banka razvija vlastiti model upravljanja rizicima koji bi u budućnosti mogao osigurati više prostora da se nešto liberalnijim pristupom postignu i nešto veći prinosi, premda sigurnost i likvidnost nedvojbeno ostaju primarni kriterij u upravljanju međunarodnim pričuvama, navodi se u priopćenju HNB-a. 12. BDP po stanovniku približno 6.385 usd Hrvatski bruto domaći proizvod za 2003. godinu, koji je zabilježio realni rast za 4,3 posto, izražen u američkim dolarima (u tekućim cijenama) povećan je u prošloj godini za 26,3 posto u odnosu na prethodnu godinu pa je iznosio 28,3 milijarde USD, a tako visokom rastu doprinijelo je kretanje tečaja američkog dolara čija je vrijednost u prošloj godini smanjena za 14,8 posto. Time je povećan i BDP po stanovniku te za 2003. godinu iznosi približno 6.385 USD, podaci su iz najnovijih "Gospodarskih kretanja" Hrvatske gospodarske komore (HGK). Prošlogodišnji realni rast BDP-a od 4,3 posto niži je od prvobitno planiranog rasta od 5 posto te 0,9 postotnih bodova niže od ostvarenog u prethodnoj, 2002. godini. Analitičari Sektora za makroekonomske analize HGK napominju da je u prošloj godini jedno od obilježja gospodarskog rasta bilo to da su značajne komponente rasta BDP-a, osobna potrošnja i investicije, najvećim dijelom financirane kroz zaduživanje. Pozitivnija strana je ostvareni rast izvoza roba i usluga premda je pretežno temeljen na povećanju izvoza turističkih usluga, dok je istovremeno porast robnog izvoza bio manje izražen. Promatrano po tromjesečjima, najviši je rast zabilježen u drugom kvartalu (5,0 posto), a najniži u četvrtom (3,3 posto). Zbog toga je u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju došlo do smanjivanja kumulativne stope rasta sa 4,6 posto ostvarene nakon prvih devet mjeseci na 4,3 posto. Pored usporavanja rasta osobne potrošnje, na porast BDP-a, u četvrtom kvartalu, negativno je utjecao snažan realni rast uvoza roba i usluga, najviši od drugog kvartala 2001. godine. Istodobno su se investicije u fiksni kapital te izvoz roba i usluga zadržali na relativno visokoj razini. Cijelu godinu je, napominju analitičari HGK, obilježilo nekoliko različitih trendova u kretanju pojedinih potrošnih kategorija BDP-a. Na kretanje BDP-a pozitivno su djelovali nastavak i dinamiziranje snažnog rasta investicija u fiksni kapital, čime je stopa njihovog realnog rasta povećana sa 10,1 posto u 2002. na 16,8 posto u prošloj godini, te visok rast izvoza roba i usluga kod kojeg je ostvaren najveći realni rast u posljednjih pet godina uz stopu od 10,1 posto. . S druge strane, usporavanje dinamike rasta osobne potrošnje, čija je stopa sa 6,6 posto u 2002. godini smanjena na 4,1 posto, blago smanjenje državne potrošnje, pad zaliha u odnosu na njihovo veliko povećanje u 2002. godini, te daljnji rast uvoza roba i usluga rezultirali su smanjenjem dinamike gospodarskog rasta u odnosu na prethodnu godinu. 13. Analitičari pozitivno ocjenjuju gospodarske učinke u Hrvatskoj Strani investitori zainteresirani su za ulaganja u Hrvatsku, a ocjene stranih analitičara govore o pozitivnim gospodarskim učincima u Hrvatskoj, ističu predstavnici hrvatskog izaslanstva koje sudjeluje na godišnjem sastanku Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Londonu. Svi dojmovi i informacije koje dobivamo od stranih analitičara govore o pozitivnim gospodarskim učincima u Hrvatskoj, a među stranim poslovnim svijetom postoji uvjerenje u dobivanje pozitivnog avisa, ističe, kako prenosi Hrvatski radio, savjetnik u EBRD-u Chris Cviić. To je potvrdio i ministar financija Ivan Šuker koji se tijekom dva dana sastao s predstavnicima financijskih i investicijskih kuća, te rejting agencija. Prema njihovim dojmovima, uvjerenja sam da Hrvatska trenutno nema toliko gospodarskih problema koliko ih mi sami želimo istaknuti, rekao je Šuker. Ističe također kako je Hrvatskoj, kao budućem kandidatu za članstvo u EU, trenutno važna dobra priprema, kako bi se npr. sredstva koja će se dobiti iz fondova EU usmjerila u dobre projekte. Hrvatskoj su potrebna strana ulaganja, no, ulagači tvrde da je njima potrebna ne samo stabilnost zemlje nego i olakšani put za investiranje i nastavak reformi. U Ministarstvu financija priprema se porezna reforma koja će uz promjene u porezu na dohodak najvećim dijelom biti usmjerena i na doprinose, radi se i na smanjenju administrativnih prepreka koje otežavaju put ulagačima. Članovi hrvatskog izaslanstva na godišnjem sastanku s predstavnicima EBRD-a razgovaraju i o mogućnostima financiranja jedinica lokalne samouprave. S EBRD-om se, kako prenosi Hrvatski radio, razgovara i o mogućnostima da se godišnja skupština EBRD-a 2007. održi u Zagrebu. EBRD je od 1993. u Hrvatsku uložio više od 1,4 milijarde eura, od čega više od 60 posto u privatni sektor. 14. D&B: Kreditni rejting Hrvatske još uvijek nepromijenjen Kreditni rejting Hrvatske za travanj, po ocjeni svjetske bonitetne kuće Dun&Bradstreet (D&B), ostaje nepromijenjen, sa ocjenom DB4d koja Hrvatsku svrstava među zemlje umjerenog rizika za ulaganja. Profil rizičnosti Hrvatske, navodi se u izvješću D&B-a koje prenosi zagrebačka tvrtka BonLine, obilježen je nizom gospodarskih faktora, ponajprije rastom javnog duga. U izvješću se navodi kako je povećanje potrošnje povećalo već sada prilično velik proračunski deficit i deficit tekućeg računa platne bilance. Potreba da se 'popuni' taj manjak, pak, rezultirala je snažnim rastom javnog duga. Umjesto izdvajanja koja bi trebala povećati gospodarski rast, ovakvo će stanje, drže u D&B-u, zahtijevati da se ta sredstva preusmjere u namiru dospjelih dugovanja, a kao potvrdu takvih očekivanja, navode izdavanje državnih obveznica. Potreba za financiranjem tih obveza, uzme li se u obzir i činjenica da se velik dio vanjskog duga - više od 35 posto, odnosi na obveze države, mogao bi povećati pritisak na daljnji rast ukupnog vanjskog duga. On je na kraju prošle godine iznosio više od 75 posto BDP-a, a daljnji rast mogao bi izazvati pritisak na kreditni rejting države, kažu u D&B-u. Planirani proračunski deficit za ovu godinu, od 4,5 posto, u D&B-u drže upitnim, zbog predizbornih obećanja Vlade o povećanju socijalnih davanja te smatraju da je realnije očekivati da će on iznositi 4,8 posto. Pozitivnim se ocjenjuju najave Vlade o početku pregovora o novom stand by aranžmanu s MMF-om koji bi trebao osigurati nužne fiskalne restrikcije. Na ljestvici 25 tranzicijskih zemlja za koje se ocjenjuje kreditni rejting Hrvatska je na 10. mjestu. Čelno mjesto D&B-ove ljestvice, sa najboljim kreditnim rejtingom - DB2c zauzima Slovenija, a na drugom je mjestu s ocjenom DB2d Mađarska. Taj ih rejting ocjenjuje kao zemlje niskog rizika za ulagače. Začelje ljestvice sa ocjenom DB6d već mjesecima zadržavaju Albanija, Bjelorusija, Bosna i Hercegovina, Gruzija, Srbija i Crna Gora, Tadžekistan, Turkmenistan i Uzbekistan. Ta ocjena znači da je riječ o zemljama u kojima postoji vrlo visok rizik da se ulagačima njihova investicija neće vratiti. 15. Dobit hrvatskih poduzetnika lani smanjena 12,4 posto, gubici povećani 17,3 posto Hrvatski su poduzetnici tijekom prošle godine ostvarili ukupnu neto dobit u iznosu od 17,18 milijardi kuna, što u odnosu na 2002. godinu predstavlja pad od 12,4 posto, dok su ukupni gubici istodobno povećani za 17,3 posto, na 9,8 milijardi kuna, prethodni su podaci iz Registra godišnjih financijskih izvještaja koje je u petak objavila Financijska agencija (Fina). Podaci o financijskim rezultatima u 2003. godini prikupljeni su iz financijskih izvještaja ukupno 58.009 poduzetnika. Smanjivanje ukupne dobiti te povećanje ukupnih gubitaka, kažu u Fini, posljedica su nešto bržeg rasta rashoda od prihoda. Naime, ukupni prihodi hrvatskih poduzetnika lani su porasli za 12,8 posto, na 394,7 milijardi kuna, dok je rast rashoda iznosio 14,5 posto, na 384,6 milijardi kuna. Iako je pozitivna činjenica da su prihodi veći od ukupnih rashoda, nepovoljno kretanje prihoda i rashoda u 2003. prema prethodnoj godini narušilo je i njihove odnose. Tako samo poslovni prihodi pokrivaju istovrsne, poslovne rashode, dok financijski i izvanredni prihodi zaostaju za istovrsnim rashodima. Tako su poslovni prihodi bili za 3,7 posto veći od istovrsnih rashoda, dok su financijski bili za čak 21 posto, a izvanredni za 2,7 posto manji od istovrsnih rashoda. Pokazatelji financijske stabilnosti, likvidnosti i zaduženosti, pak, upućuju na još uvijek nedovoljnu kvalitetu financijske strukture hrvatskog gospodarstva. u Fini ističu kako je financijsku stabilnost narušavao manjak stalnih i dugoročnih izvora sredstava za pokriće dugotrajne imovine i zaliha. Za financiranje zaliha kvalitetnim izvorima krajem 2003. nedostajalo je 19,4 milijardi kuna (2002. manjak je iznosi 24,3 milijardi kuna), a nedostatak je nadomješten kratkoročnim izvorima, najčešće odgodom plaćanja obveza prema dobavljačima, zaposlenima i državi te kratkoročnim kreditima. Takvo je stanje uzrokovalo porast zaduženosti i probleme s likvidnošću. Postojeća financijska struktura gospodarstva i brzina obrtaja kapitala izazvali su tako probleme u međusobnom plaćanju te blokiranim računima gospodarskih subjekata. Prema Fininim podacima o evidentiranim dospjelim nepodmirenim nalozima za plaćanje problemi s plaćanjem eskalirali su 1999. godine, kada je taj iznos bio 26,6 milijardi kuna, no od početka 2000. nedvojbena je tendencija konstantnog ublažavanja nelikvidnosti. Tako je na kraju 2003. godine iznos nepodmirenim prijavljenih naloga iznosio 12,8 milijardi kuna, 10,2 posto manje nego krajem 2002. godine, dok su potkraj veljače ove godine u usporedbi sa stanjem na kraju 1999. godine iznosi blokada smanjeni na 12,5 milijardi kuna, odnosno za više od 53 posto. 16. Obvezni mirovinski fondovi: Neto imovina od 5,2 milijarde kuna Četiri obvezna mirovinska fondova u Hrvatskoj, prema posljednjim statističkim podacima na dan 31. ožujka ove godine, brojila su ukupno 1.102.435 osiguranika, a raspolagali su ukupnom neto imovinom od 5.213.501.000 kuna. Obvezni mirovinski fondovi su 90,02 posto svoje imovine uložili na domaćem tržištu kapitala, od čega državne obveznice čine 68,88 posto, objavila je u utorak Agencija za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja (Hagena). Dobrovoljni mirovinski fondovi istodobno bilježe 10.798 članova, a neto imovina četiriju dobrovoljnih mirovinskih fondova iznosila je 38.640.000 kuna. Iz Hagene još jednom podsjećaju osiguranike da upisi u obvezne fondove još traju. Novi osiguranici, koji u trenutku zapošljavanja imaju manje od 40 godina, odabir svog obveznog fonda moraju samo prijaviti u Financijskoj agenciji (FINA) i to u roku od tri mjeseca od plaćanja doprinosa na prvi honorar ili prvu plaću. 17. Sindikati i MMF suglasni da je vanjski dug najveći problem Predstavnici sindikalnih središnjica i Međunarodnog monetarnog fonda (MFF) izjavili su u utorak nakon razgovora kako su suglasni da je hrvatski vanjski dug najveći problem pa treba učiniti sve kako bi se zaustavio njegov rast. Šef misije MMF-a za Hrvatsku Dimitri Demekas, koji je u Zagreb došao prije tjedan dana kako bi otpočeo pregovore s Vladom o novom stand-by aranžmanu, izjavio je nakon sastanka sa sindikatima da je ohrabren jer je postignuta suglasnost oko najvažnijih pitanja. Pitanje duga je najveći problem i njegov rast treba zaustaviti jer je došao na razinu kada može ugroziti gospodarstvo, rekao je Demekas koji smatra da je za smanjivanje duga najvažniji instrument državni proračun. Misija MMF-a neće donositi odluke kako smanjiti dug već to treba učiniti hrvatska Vlada. No, najavio je Demekas, misija će se u svibnju vratiti u Hrvatsku kako bi na temelju snimanja stanja i uspoređivanja Hrvatske s drugim zemljama dala Vladi preporuke, koje ona može i ne mora slijediti. Predstavnici MMF-a i sindikalnih središnjica također su se usuglasili da treba provesti racionalizaciju državne i lokalne uprave, te zaustaviti ili usporiti kapitalne investicije koje nisu ekonomski opravdane. Čelnici šest sindikalnih središnjica poručili su predstavnicima MMF-a da je za njih neprihvatljivo svako daljnje smanjivanje plaća i radnih prava. No, po riječima predsjednika Sindikata usluga UNI-CRO Stjepana Kolarića, Vlada će sama snositi odgovornost za svoje odluke jer su predstavnici MMF-a istaknuli kako ničim ne uvjetuju sklapanje aranžmana, već Vlada samostalno donosi odluke, uvažavajući ili ne smjernice MMF-a. Predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske Boris Kunst rekao je da se MMF ne želi miješati u Vladine odluke pa sindikati neće dozvoliti Vladi da joj MMF posluži kao izgovor za smanjivanje radničkih prava, kao što je to radila bivša Vlada. Predsjednik Hrvatske udruge sindikata Zdenko Mučnjak zatražio je od Vlade da razgovori s MMF-om budu javni jer će se stand-by aranžman odraziti na standard građana. 18. Neto dobit Varaždinske banke u prošloj godini 82 milijuna kuna Varaždinska banka, članica Grupe Zagrebačke banke, prošle je godine ostvarila bruto dobit u iznosu od 103 milijuna kuna, a nakon oporezivanja dobit iznosi 82 milijuna kuna, a neto dobit iz 2003., prema odluci Glavne skupštine te banke u srijedu raspoređena je u zadržanu dobit. Redovna Glavna skupština Varaždinske banke donijela je i odluku o isplati dobiti za 2001. i dijelu zadržane dobiti za 2002. godinu u ukupnom iznosu od 82,35 milijuna kuna dioničarima kao dividende u iznosu od 50 kuna po dionici. Prema financijskom izvješću za 2003. godinu, prihvaćenom na Glavnoj skupštini, bilanca Varaždinske banke iznosila je na kraju prošle godine 4,13 milijardi kuna, što je za 7,4 posto više nego godinu dana ranije. Porast bilježi i portfelj neto zajmova klijentima, i to za 19,9 posto, dok je njihovo učešće u bilanci povećano sa 54,5 posto u 2002. godini na 60,9 posto krajem 2003. godini. Zagrebačka je banka 2000. godine stekla 94 posto dionica Varaždinske banke, a proces pripajanja Varaždinske Zagrebačkoj banci pokrenut je 2003. godine. Dovršetak tog procesa planira se za 30. lipanj ove godine, od kada će Varaždinska banka poslovati kao Regionalni centar Varaždin. 19. Dva nova uvrštenja u JDD kotaciju Zagrebačke burze U kotaciju javnih dioničkih društava Zagrebačke burze od četvrtka su uvrštene redovne i povlaštene dionice Splitsko-dalmatinske banke te redovne dionice zagrebačke građevinske tvrtke Tempo. Tako će se pod burzovnom oznakom SDBA-R-A, od petka u JDD kotaciji trgovati s ukupno 224.720 redovnih dionica Splitsko-dalmatinske banke, čija nominalna vrijednost iznosi 100 kuna. Burzovna oznaka povlaštenih dionica iste banke, pak, biti će SDBA-P-A, a riječ je o ukupno 34.880 nominalne vrijednosti od 100 kuna. S ukupno 607.952 redovnih dionica, pojedinačne nominalne vrijednosti od također sto kuna zagrebačkog Tempa, trgovat će se pod oznakom TMPO-R-A. 20. Agrokor izdaje korporativne obveznice Agrokor koncern krenuo je u posao proširenja postojeće emisije korporativnih obveznica, a visina planiranog proširenja i cijena izdanja ovisit će o uvjetima na tržištu i interesu potencijalnih investitora, izvijestili su u srijedu iz Agrokora. Posao pripreme i prodaje povjeren je Deutsche Bank, jednoj od najvećih investicijskih banaka. Predstavljanje pred investitorima, takozvani "road show" započet će 26. travnja i obuhvatit će sve veće europske gradove te završiti 3. svibnja u Zagrebu. 21. Statistika U Hrvatskoj u ožujku 325.238 nezaposlenih - Potkraj ožujka u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) bilo je evidentirano 325.238 nezaposlenih osoba, što je za 0,2 posto ili za 791 osobu manje nego u prethodnom mjesecu, a za 30.570 osoba ili 8,6 posto manje nego u ožujku prošle godine. U HZZ-u napominju kako je u ožujku priliv u registriranu nezaposlenost bio manji od odliva iz nezaposlenosti. Naime, u evidenciju nezaposlenih prijavilo se 19.814 osoba, što je 16,2 posto više nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. Istodobno je odljev iz evidencije iznosio 20.605 osoba ili 13,6 posto manje nego u ožujku lani. Od toga je 12.541 osoba zaposlena prema ugovoru o radu (11,2 posto manje nego u ožujku lani), a 8.064 osobe su brisane iz evidencije iz drugih razloga (17,1 posto manje nego u ožujku 2003.). Među osobama koje su u ožujku putem Zavoda našle posao, većina njih, 10.138 ili 80,8 posto, zaposlilo se na neodređeno vrijeme i to uglavnom u trgovini (21,6 posto) i prerađivačkoj industriji (19,2 posto). Među osobama koje su se u ožujku prijavile u evidenciju nezaposlenih, najveći ih je broj - 14.329 ili 72,3 posto imalo prethodno radno iskustvo. Pritom je najveći dio na evidenciju Zavoda došao iz prerađivačke industrije (njih 3.097 ili 21,6 posto), trgovine na veliko i malo (3.302 ili 23 posto), hotela i restorana (1.792 ili 12,5 posto) te građevinarstva (1.413 ili 9,8 posto). Novčanu naknadu u ožujku je koristilo 75.048 nezaposlenih osoba ili 23,1 posto od ukupnog broja nezaposlenih. Broj korisnika novčane naknade smanjio se u odnosu na prethodnu godinu za 388 osoba ili 0,5 posto. HZZ-u je tijekom ožujka prijavljeno ukupno 13.220 slobodnih radnih mjesta, što je 1,5 posto manje nego u istom mjesecu lani. Najveći broj slobodnih radnih mjesta prijavili su poslodavci iz hotela i restorana (3.488 ili 26,4 posto), trgovine na veliko i malo (2.162 ili 16,4 posto) te prerađivačke industrije (2.011 ili 15,2 posto). Među ukupno nezaposlenima krajem ožujka bilo je 189.134 žena, što je 6,4 posto manje nego u ožujku 2003. godine. Njihov se udio u evidentiranoj nezaposlenosti u promatranom razdoblju povećao sa 56,8 na 58,2 posto. Promatrano prema dobi, pak, najveći relativni udio u registriranoj nezaposlenosti imaju osobe starije od 50 godina (19,1 posto), a najniži one između 15 i 19 godina (5,3 posto). Najstarija dobna skupina bilježi i jedino relativno povećanje u odnosu na ožujak lani, i to za 6,5 posto, dok je najveće relativno smanjenje, za 17,4 posto zabilježeno upravo u najmlađoj dobnoj skupini. Evidentirana nezaposlenost u ožujku se u odnosu na prethodni mjesec povećala u 12 županija, a najviše u Koprivničko-križevačkoj, za 2 posto, te u Dubrovačko-neretvanskoj, za 1,3 posto. Na godišnjoj razini, tj. prema ožujku prošle godine, evidentirana je nezaposlenost smanjena u svim županijama. Pritom je najveći pad zabilježen u Krapinsko-zagorskoj županiji (21,1 posto) i u Zagrebačkoj županiji, za 21 posto. Industrijska proizvodnja u ožujku veća 10,4 posto - Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u ožujku je zabilježila relativno visoku stopu rasta. Tako je ukupna industrijska proizvodnja u ožujku bila veća za 10,4 posto u usporedbi s istim prošlogodišnjim mjesecom, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku. Statističari pritom napominju da je ožujak 2004. imao dva radna dana više od prošlogodišnjeg ožujka, što na mjesečne indekse razina utječe oko 5 posto. U razdoblju od siječnja do ožujka ove godine industrijska je proizvodnja pak veća za 5,6 posto od proizvodnje u istom razdoblju 2003. U usporedbi s prosječnom mjesečnom proizvodnjom u 2003. industrijska proizvodnja u ožujku 2004. veća je za 10,5 posto. Prema područjima djelatnosti NKD-a, na godišnjoj razini (u ožujku 2004. u usporedbi s ožujkom 2003.) u prerađivačkoj je industriji proizvodnja povećana za 12,5 posto, dok je u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom veća za 4,1 posto. Istodobno za isto je usporedno razdoblje proizvodnja u rudarstvu i vađenju smanjena za 4,2 posto. Prema glavnim industrijskim grupacijama (GIG) na godišnjoj je razini (ožujak 2004/ožujak 2003.) najveći je rast zabilježen u proizvodnji kapitalnih proizvoda, za 16,9 posto. Slijede netrajni proizvodi za široku potrošnju sa povećanjem proizvodnje za 11,8 posto, te intermedijarni proizvodi osim energije za 11,3 posto. Istodobno je proizvodnja energija veća za 3,3 posto, a trajnih proizvoda za široku potrošnju za 5,3 posto. Usporedi li se proizvodnju u razdoblju od siječnja do ožujka 2004. s istim razdobljem u 2003. prema područjima NKD-a proizvodnja u prerađivačkoj industriji veća je za 6,7 posto, u rudarstvu i vađenju za 3,2 posto, dok je u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom manja za 1,3 posto. Copyright ? Hina Financijski servis HINA Marulićev trg 16 Zagreb Tel. uredništva: 01/4808-685 Telefaks: 01/4808-821 Urednik: Zoran Popijač (Hina)