OPATIJA, 22. travnja (Hina) - Treći europski prometni kongres "Prometno povezivanje europskog sjevera i juga" na kojemu sudjeluje oko 150 stručnjaka iz područja prometa počelo je danas u opatijskom hotelu Adriatic.Na kongresu
sudjeluju predstavnici resornih hrvatskih ministarstva i ministarstava susjednih zemalja, predstavnici Europske komisije, Europske platforme prometnih znanosti te nacionalnih znanstvenih udruženja iz 20-ak zemalja.
OPATIJA, 22. travnja (Hina) - Treći europski prometni kongres "Prometno
povezivanje europskog sjevera i juga" na kojemu sudjeluje oko 150
stručnjaka iz područja prometa počelo je danas u opatijskom hotelu
Adriatic.
Na kongresu sudjeluju predstavnici resornih hrvatskih
ministarstva i ministarstava susjednih zemalja, predstavnici Europske
komisije, Europske platforme prometnih znanosti te nacionalnih
znanstvenih udruženja iz 20-ak zemalja.#L#
Otvarajući skup u ime predsjednika Stjepana Mesića primorsko-goranski
župan Zlatko Komadina istaknuo je značaj bolje prometne povezanosti te
županije te sve veće potrebe razvitka različitih vrsta prometa.
Predsjednik Hrvatskog znanstvenog društva za promet Branko Rotim
naznačio je tematska područja o kojima će raspravljati sudionici
skupa. Naime, proširenjem Europske unije mijenjat će se uvjeti i
količine prometa u Uniji i u njenom okružju. U tom će kontekstu
posebno biti razmotreni problemi prometnog povezivanja sjevernog i
južnog dijela Europe, prometni koridori, kombinirani transport i
riječni promet.
Rukovoditelj odjela za transeuropske prometne mreže i tehnološki
razvoj Europske unije pri Generalnoj upravi za energiju i transport
Edgard Thielmann izlagao je o treneuropskim prometnim mrežama u
proširenoj Europi i novim prioritetnim prometnim projektima u koje se
planira uložiti oko 224 milijarde eura.
Naglasivši da je Europski parlament jučer odlučio provesti reviziju
dosadašnjih smjernica o prometnom povezivanju proširene Unije,
Thielmann je kazao da će ta revizija obuhvatiti nove prioritetne
projekte, poboljšanje međunarodne suradnje te ulaganja u međugranične
projekte.
Prema prvobitnom planu u nove prioritene projekte bilo je uvršteno
30-ak prijedloga. Oko 80 posto projekata predviđa ulaganja u vodne
putove i morski transport koji se nastavljaju na kopnene prometnice.
Kojim će se modelom, po prijedlozima pojedinih zemalja ili na
natječajima, određivati koncepti transportnih putova bit će naknadno
utvrđeno, kazao je Thielmann. Po njegovu mišljenju putem Europske
komisije trebalo bi se financirati više od sada utvrđenih 20 posto
ulaganja.
Govoreći o prometnim koridorima na mediteranskom području Thielmann je
kazao da se na rješenjima u tom dijelu radi nekoliko godina, da
definiranje tog dijela transportne mreže nije lako te da, među
ostalim, još treba razmotriti način povezivanja sjevernog dijela
Afrike s Europom. Istaknuo je da će radi povezivanja sjevera i juga
Europe morske prometne putove trebati proširiti i povezati sa zemljama
izvan Unije.
Na definiranju prometne mreže unutar jugoistočne Europe u koju
pripadaju Hrvatska, BiH, Makedonija, Srbija i Crna Gora i dr. zemlje,
a u sklopu transeuropske mreže radi se od 2001., rekao je Thielmann.
Utvrđeni su najvažniji projekti i prometne mreže, a zemlje koje će
biti uključene u projekte pristupit će potpisivanju sporazuma o tome,
rekao je.
Thielmann je najavio da će sljedeći korak u razmatranju prometne
povezanosti biti povezivanje Europske unije s ostalim dijelovima
svijeta.
(Hina) xhšu yds