ZAGREB, 21. travnja 2004.(Hina) -
ZAGREB, 21. travnja 2004.(Hina) - #L#
ZAGREB - Komentirajući u sinoćnjem Dnevniku Hrvatske televizije (HTV)
pozitivno mišljenje (avis) Europske komisije o spremnosti Hrvatske za
početak pregovora o punopravnom članstvu u Europskoj uniji,
predsjednik Vlade Ivo Sanader rekao je kako je "to dokument kojeg smo
čekali", te da je "on sigurno presjek hrvatske situacije, ali isto
tako i svjedočanstvo da je Hrvatska demokratski zrela država".
Ocijenio je da je teži dio posla iza Hrvatske. "Tu mislim na svih 14
godina od hrvatske samostalnosti, godine 1990., do današnjeg dana,
kada je Europska unija priznala da je Hrvatska zrela, demokratska
zemlja", rekao je premijer Sanader. "Mi imamo tri politička kriterija
koja treba ispuniti: jedan je suradnja s Međunarodnim kaznenim sudom,
drugi je povratak izbjeglica i treći je reforma pravosuđa. Dakle, mi
smo, i prošla Vlada i ova Vlada, u sva tri (kriterija) učinili iznimno
velike napore, i ja sam zaista zadovoljan", naglasio je premijer
Sanader. Dodao je kako "Hrvatska već u ovome trenutku ispunjava sve
kriterije. I to je ono što je vrlo bitno i što stoji u ovom mišljenju
(avisu), u ovoj preporuci". Odgovarajući na upit hoće li Hrvatska u
lipnju dobiti službeni status kandidata za pristupanje EU, premijer
Sanader kazao je kako "ne smijemo ništa pokvariti". "Hrvatska je
pokazala da je dobar i pouzdan partner koji ne igra duplu i dvostruku
igru. Sve ono što sam kazao na početku moje vanjskopolitičke turneje,
početkom siječnja u Strasbourgu, u Bruxellesu, u svim drugim europskim
glavnim gradovima gdje sam bio, sve smo to pokazali i na djelu i to je
ono što europski partneri cijene", dodao je Sanader. Naglasio je da
je "Hrvatska danas zrela članica međunarodne zajednice država i
naroda" te da je dobivanje pozitivnog avia Europske komisije "prvi
korak, najvažniji". "Bit će teško pregovarati s Europskom unijom, bit
će teško pregovarati o svih 30 poglavlja acquis communautaire
(zajedničke pravne stečevine) EU, ali da nije bilo ovog avia, ne bi
došli u situaciju da pregovaramo", rekao je Sander.
ZAGREB -Pozitivno mišljenje (avis) Europske komisije na zahtjev
Hrvatske za približavanje EU jučer u pozdravili svi parlamentarni
klubovi, ali i upozorili da je pred Hrvatskom još puno posla kako bi
priskrbila status kandidata i otpočela pregovore za članstvo u EU.
Predsjednik Sabora, HDZ-ovac Vladimir Šeks, rekao je da je to kruna
uspješnog političkog djelovanja sadašnje Sanaderove i bivše Račanove
vlade na ispunjavanju kriterija koje Hrvatska treba ispuniti.
"Pozitivan avis "sinergija" je političkih napora obje vlade, ali i
Sabora i parlamentarne diplomacije", naglasio je Šeks.
Predsjednik SDP-a Ivica Račan rekao je kako je bio optimist da će
Hrvatska dobiti pozitivan avis, jer je, kaže, znao da je bivša vlada
dobro obavila posao, nužan da bi do avisa uopće i došlo.Optimizam je,
tvrdi, temeljio na brojnim raspravama u njegovoj vladi o reformskim
zahvatima i usklađivanju hrvatskog sa zakonodavstvom EU, kao i o
odgovorima na pitanja koja je pred Hrvatsku postavila Europska
komisja. "Bilo je važno da se s europskom politikom nastavi, a nova
Vlada to je napravila i naš posao u tom dijelu nije ugrozila", kazao
je Račan.
Predsjednik HSLS-a Ivan Čehok ocijenio je da je dobivanju pozitivnog
avisa, unatoč strepnjama zbog loših ranijih iskustava, 'presudila'
dobra i ofenzivna vanjskopolitička taktika Vlade Ive Sanadera, kao i
politička zrelost vlasti i oporbe u zadnja tri mjeseca. "No, građanima
treba jasno reći da tek sada treba uvjeriti Europu kako treba otpočeti
pregovore za članstvo u EU", dodao je.
Potpredsjednik LS-a Zlatko Kramarić smatra da je avis dobra vijest,
da 'honorira' europsko ponašanje Hrvatske, ali da njemu ne treba
pristupati "euforično" jer je riječ o tek prvoj stepenici u
približavanju EU. "Hrvatsku čeka ozbiljan posao koji ne treba
doživljavati kao trku na sto metara. Slijede nam i kandidatura i
pregovori", kazao je Kramarić.
Predsjednik HSP-a Ante Đapić rekao je da je očekivao pozitivan avis,
"jer je nakon toliko batina koje je Hrvatska dobila od međunarodne
zajednice bilo i vrijeme za malo mrkve". Hrvatsku sada očekuje niz
novih zahtjeva, dodao je Đapić, te naglasio da, osim političkih
uvjeta, pred Hrvatskom stoje i oni iz područja gospodarstva, socijale,
poljoprivrede i drugih, s kojima se tek treba suočiti.
Predsjednica HNS-a Vesna Pusić rekla je da je pozitivan avis pokazao
da su napori koje je Hrvatska činila u zadnje četiri godine urodili
plodom, za što su, tvrdi, najzaslužniji odgovori na pitanja Europske
komisije koje je bivša vlada poslala u listopadu 2003."Pravi posao ove
Vlade sada tek počinje, to je njezina zadaća, ali i svih političkih
stanaka, kako bi u lipnju osigurali da Hrvatska i formalno dobije
status kandidata i datum početka pregovora", kazala je.
Potpredsjednik IDS-a Damir Kajin avis je ocijenio bitnim jer, rekao
je, Hrvatskoj daje demokratsku legitimaciju i otvara joj pristup EU,
ali se hrvatska vlast, istaknuo je, mora daleko više posvetiti
gospodarstvu i socijalnim problemima.
Potpredsjednik SDSS-a Milorad Pupovac kazao je da je pozitivan avis
potvrdio demokratska nastojanja kako bivše, tako i aktualne vlade, ali
je, kaže, ujedno i okvir za nove obveze u uvođenju europskih
demokratskih standarda te ponašanje unutar državnih granica."Pozitivan
avis bio je očekivan, kao što se sada očekuju i iduće faze pregovora",
dodao je Pupovac.
Hrvatska seljačka stranka (HSS) sinoć je priopćila kako je za tu
stranku "dobivanje pozitivnog avisa bilo očekivano", s obzirom, kako
se navodi, "da je i prijašnja Vlada u kojoj je participirao i HSS,
kao prioritet postavila što hitnije približavanje EU, te je obavila
sve potrebne pripreme - od ispunjavanja međunarodnih obveza i pripreme
odgovora na vrlo zahtjevan upitnik, do početka potrebnih reformi na
unutrašnjem planu". HSS također navodi kako je "sada Vlada obvezna
provesti sve započete reforme, te osposobiti naše gospodarstvo za
potpunu konkurentnost s onim u zemljama EU".
ZAGREB - Jednom novošću, ždrijebanjem redoslijeda za postavljanje
zastupničkih upita u Aktualnom prijepodnevu, Hrvatski sabor danas
počinje 6., dvotjedno, zasjedanje.Članovima Vlade zastupnici će,
dogovoreno je, postaviti ukupno 41 pitanje, od toga 15 zastupnici iz
Kluba HDZ-a, deset iz SDP-a, po tri iz HSP-a i HSS-a i po jedno
zastupnici manjih stranaka. Pitanja Vladi danas će, dogovoreno je,
postaviti dva zastupnika nacionalnih manjina, jedan na prvom, a drugi
na sedmom mjestu. Zastupnici, kojima klubovi odobre da postavljaju
upite, svoja će imena prije sjednice upisati na listiće koje će
ubaciti u srebrni pehar iz kojih će ih izvlačiti pomoćnica saborskog
tajnika Jadranka Blažević i tako utvrditi redoslijed. To je privremeno
rješenje, a trajno bi trebao ponuditi saborski Odbor za Ustav i
Poslovnik. Za dvotjedna zasjedanja, od 21. do 30. travnja, pred
zastupnicima će se naći 30-ak tema, među kojima i politički aspekti
inkriminiranih djela u haaškim optužnicama protiv generala Mladena
Markača i Ivana Čermaka. Podloga za tu temu trebali bi biti zaključci
na kojima radi posebna radna skupina. Saboru bi, najavljeno je, Vlada
trebala poslati i Protokol 7 koji definira trgovinske kvote za
poljoprivredne proizvode između Hrvatske i zemalja EU-a.
ZAGREB - Predsjedništvo Hrvatskog sabora prošireno predsjednicima svih
parlamentarnih klubova, na jučerašnjoj je sjednici s Ravnateljstvom i
Programskim vijećem HRT-a dogovorilo da će HTV od 9,30 do 17,30 sati
izravno prenositi saborske sjednice. Predsjednik Sabora Vladimir Šeks
nakon sjednice je izvijestio da će HTV saborske sjednice prenositi i
iza 17,30, u slučajevima kad prošireno Predsjedništvo odluči da je
riječ o temama od osobitog značaja za javnost. Objasnio je da bi se to
događalo u slučajevima glasovanja o povjerenju članovima Vlade ili
Vladi u cjelosti, ustavnih promjena ili donošenja zakona dvotrećinskom
većinom. Nasuprot tome, ako se procjeni da teme na dnevnom redu ne
pobuđuju interes javnosti, HTV bi, iznimno i u dogovoru sa saborskim
Predsjedništvom, prijenos prekidala u 15 sati. Nakon prekida izravnog
prijenosa na HTV-u, program iz Sabora nastavit će se na HRT-u plus.
Osim prijenosa, predviđene su i HTV-ove polusatne reportaže iz Sabora,
onih dana kad Sabor zasjeda. Šeks je najavio i da će Odbor za
informatizaciju i medije izraditi studiju troškova posebne saborske
televizije, o čijem će osnivanju raspravljati i odlučiti prošireno
saborsko Predsjedništvo. Ravnatelj HRT-a Mirko Galić rekao je da će
HTV dati izraditi analizu gledanosti saborskih sjednica.
ZAGREB - Program poticanja razvoja malog i srednjeg poduzetništva,
čiji je sastavni dio projekt otvaranja novih poduzetničkih zona, naći
će se u petak na dnevnom redu sjednice hrvatske Vlade u Rijeci,
najavio je jučer na Obrtničkom forumu pod nazivom "Povećanje
konkurentnosti hrvatskih obrtnika" na Zagrebačkom velesajmu (ZV)
potpredsjednik Vlade Andrija Hebrang. Iskustva razvijenih zemalja
pokazuju da se brzi uzlaz malog i srednjeg poduzetništva najbrže
postiže u poduzetničkim zonama uz veća naselja te je stoga Vlada,
nakon snimanja stanja, zaključila kako treba krenuti u projekt
povećanja broja tih zona sa sadašnjih 114 na 400, kazao je Hebrang.
Dodao je kako su Vladini ciljevi povećati investicije u otvaranje
poduzetničkih zona sa sadašnjih 84,5 milijuna kuna godišnje na
prosječno 300 milijuna kuna godišnje, povećati broj novouposlenih u
tim zonama za prosječno 10.000 godišnje, te udio proizvodnih subjekata
unutar poduzetničkih zona s 20 na 80 posto.
ZAGREB - Krajem ovoga tjedna (u četvrtak) Hrvatske bi željeznice (HŽ)
trebale dobiti novoga predsjednika Uprave, u petak bi trebala biti
dovršena i resornom ministarstvu dostavljena i natječajna
dokumentacija za trećeg mobilnog operatera u Hrvatskoj, a do kraja
lipnja u promet će biti pušteno novih 177 kilometara autocesta,
najavio je ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta
na jučerašnjoj konferenciji za novinare o aktivnostima toga
ministarstva u prvih 100 dana hrvatske Vlade. Novi će predsjednik
Uprave HŽ-a, po riječima Kalmete, biti izabran na sjednici Nadzornog
odbora HŽ-a, i to po kvaliteti i stručnosti između 28 prijavljenih
kandidata na natječaj. Najkasnije do kraja svibnja objavit će se i
novi program modernizacije HŽ-a. Dodao je i da će nagibni vlakovi
voziti do početka glavne turističke sezone, jer su otprije naručeni i
plaćeni, a da tome u prilog idu i intenzivni radovi na ličkoj pruzi.
Unatoč lošim vremenskim prilikama i problema oko nekih dionica Kalmeta
je naglasio da će se sve učiniti da novih 177 kilometara autocesta
budu puštene u promet po planu, do 30. lipnja.Za ovu godinu najavio je
i početak izgradnje dionice autoceste Zagreb-Sisak, 16-kilometarske
dionice "punog profila" na cesti Zagreb-Rijeka, most Pelješac te do
kraja godine puštanje u promet novog Masleničkog mosta.U vezi
telekomunikacija Kalmeta je naveo da nakon donošenja tri važna
pravilnika u petak u njegovom ministarstvu očekuju i natječajnu
dokumentaciju za trećeg mobilnog operatera. Do kraja ove godine
najavljeno je i formiranje obalne straže, kao i znatno snižavanje
cijena trajektnog prijevoza za otočane, a u sklopu izmjena i dopuna
Zakona o otocima koje će uskoro na Vladu pa u Sabor.Očekuje se i
oživotvorenje projekta "Hrvatski ribarski brod", u sklopu kojega se do
kraja ove godine u hrvatskim brodogradilištima planira izgraditi 30
ribarskih brodica. Ministar Kalmeta najavio je i početak obnove
hrvatske tankerske flote (za što Ministarstvo daje subvencije u iznosu
54 milijuna kuna) te da će se prvi ugovor za tanker za Uljanik
plovidbu (vrijednost 18 milijuna kuna) potpisati u petak.
TORDINCI - Stručne ekipe za ekshumacije Uprave za zatočene i nestale
Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti
završile su ekshumaciju iz dviju masovnih grobnica, otkrivenih u
poljima nedaleko od Tordinaca, iz kojih je ekshumirano 30 žrtava
srpske agresije iz 1991. na to istočnoslavonsko mjesto. Ekshumacije
su počele 10. ožujka. Pomoćnik ministrice obitelji, branitelja i
međugeneracijske solidarnosti pukovnik Ivan Grujić izvijestio je da su
obitelji preliminarno potvrdile identitet 13 osoba. Trideset
pronađenih žrtava odgovara broju osoba s popisa zatočenih i nestalih u
Domovinskom ratu s područja Tordinaca, pa vjerujemo da su ekshumirane
žrtve s ovoga područja, rekao je Grujić. Podsjetio je kako su
ekshumirane žrtve prvobitno bile pokopane u masovnoj grobnici ispred
župne crkve u središtu Tordinaca, a zatim su tijekom 1995./1996., u
vrijeme mandata mirovnih snaga UN-a u hrvatskom Podunavlju,
premještene na, sve do sada, nepoznatu lokaciju. Do mjesta na kojem su
žrtve pokopane došlo se na temelju informacije osoba koje su
sudjelovale u premještanju posmrtnih ostataka. Pukovnik Grujić rekao
je da je proces ekshumacije iz dviju novootkrivenih grobnica bio jedan
od najsloženijih do sada, jer su u grobnicama pronalaženi dijelovi
tijela, što je bitno otežalo ekshumaciju. Još jednom pozvao je sve one
koji imaju podatke o zatočenim i nestalim osobama da ih mogu anonimno
dojaviti na telefonski broj: 062/111-111. Najavio je da će uskoro
početi proces ekshumacije i u drugim mjestima na području
Vukovarsko-srijemske županije, na 20-tak lokacija.
ZAGREB - Svečanim otvorenjem i premijernom izvedbom predstave
splitskog HNK "Otok Svetog Ciprijana", Lade Martinac Kralj u režiji
Ivice Kunčevića, danas u Splitu počinju 14. Marulićevi dani, festival
hrvatske drame i autorskog kazališta. Zbog organizacijskih problema
festival neće, kako je bilo najavljeno, na jedan dan biti preseljen u
Dubrovnik gdje je trebala biti prikazana predstava "Radionica za
šetanje, pričanje i izmišljanje", Bobe Jelčića i Nataše Rajković.
Umjesto toga, bit će izvan konkurencije prikazana video prezentacija
tog projekta s gostovanjem autorskog dvojca. Ravnatelj festivala Milan
Štrljić naglasio je da je ostao onaj glavni "kostur" festivala prema
odabiru izbornika Jasena Boke u kojemu će se do 28. travnja moći
vidjeti 11 najboljih prošlogodišnjih dramskih predstava, među kojima
izvan konkurencije i "Hajdemo skakati po tim oblacima" Elvisa
Bošnjaka. Predstave se odigravaju u splitskom HNK i izvan njega u
raznim gradskim prostorima. Uz splitski, varaždinski, riječki i
zagrebački HNK, te teatar Kufer, ADU, Gavela, Teatar &TD i Exit iz
Zagreba te Trafik iz Rijeke, na festivalu sudjeluje, prvi put, i
Atelje 212 iz Beograda s predstavom Tene Štivičić "Dvije" u režiji
Snježane Banović. Najvažniji dio ovogodišnjih "Marulićevih dana", uz
dramske predstave, prema riječima organizatora, novi je popratni
program od 22. do 24. travnja pod nazivom "Hrvatski dramatičar u
središtu". Bit će otvorena i izložba "Hrvatska drama i teatrologija u
knjizi i periodici 1990.-2004.", a predstavit će se i petorica autora
dobitnika nagrade "Marin Držić" za najbolji novi dramski tekst. Na
kraju festivala bit će dodijeljeno 11 nagrada "Marul" u 9 kategorija.
ZAGREB - Nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić predvodio je
sinoć, u zajednici sa svim hrvatskim biskupima, misu zahvalnicu u
spomen na 300. obljetnicu rođenja fra Andrije Kačića Miošića,
franjevca, hrvatskog preporoditelja i profesora teologije i
filozofije, a posebice pjesnika. Fra Andrija Kačić Miošić autor je
znamenitog djela "Razgovor ugodni naroda slovinskoga" koje je za
njegova života (1704.-1760.) doživjelo dva izdanja, a do danas 70
izdanja. To djelo, nazvalo "Pismarica" koje je Kačić pisao za hrvatski
puk, uz Bibliju je najčitanija knjiga u Hrvata. U propovjedi nadbiskup
splitsko-makarski Marin Barišić osvrnuo se na život i djelovanje fra
Andrije Kačića Miošića, rođenog u selu Bristu nedaleko od Makarske.
Naglasio je kako je fra Kačić Miošić u svom najvažnijem djelu "Ragovor
ugodni...", svom narodu "podario stihove s kršćanskim krepostima u
kojima slavi domovinu i pobožnost prema Bogu". Najpoznatija Kačićeva
djela "Razgovor ugodni..." i "Korabljica" prevedene su na brojne
svjetske jezike. "To su i prve hrvatske svjetovne pjesme u kojima se
očituje buđenje nacionalne svijesti, koje je utjecalo na brojne
generacije hrvatskog naroda kako bi sačuvao svoju svijest i identitet,
te se suprotstavio i tuđinskoj vlasti i onoj domaćoj protunarodnoj",
napomenuo je nadbiskup Barišić.
ZAGREB - U povodu 300. godišnjice rođenja fra Andrije Kačića-Miošića
(1704.-1760.) "Ma viruj mi moj štioče poštovani" u Nacionalnoj i
sveučilišnoj knjižnici otvorena je jučer izložba o njegovu životu i
djelu. Na izložbi su predstavljena najvažnija Kačićeva djela, među
kojima i znameniti "Razgovor ugodni naroda slovinskoga". Stipe
Botica s Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta istaknuo je kako
je Kačić svojim znamenitim djelom "Razgovor ugodni..." želio poučiti
svoj narod o povijesnoj istini na ovim prostorima i priuštiti mu
duhovnu razonodu. U tom je djelu opisao najznačajnije događaje iz
hrvatske povijesti, velike bitke koje su utjecale na sudbinu
hrvatskoga naroda. Kačić je sve te događaje napisao u epskom desetercu
štokavskom ikavicom. Uz originalna Kačićeva djela, na izložbi su
prikazana izdanja koja govore o velikoj Kačićevoj recepciji u zemlji i
inozemstvu, prijevodi na 15 stranih jezika te osobni predmeti iz
zaostroškog samostana kojima se koristio poznati franjevac.
ZAGREB - Zagrebačka naklada P.I.P. Pavičić predstavila je jučer u
Društvu hrvatskih književnika u Zagrebu drugo, znatno prošireno
izdanje knjige "Povijest hrvatske književnosti - Tisućljeće od
Baščanske ploče do postmoderne" akademika Dubravka Jelčića. "U knjizi
je kritički prikazana povijest hrvatske književnosti od početaka do
danas," istaknuo je urednik Josip Pavičić i dodao kako je "riječ o
knjizi koja mijenja pogled na hrvatsku književnost." "U knjizi nikog
nisam ni popravio ni poružnio nego prikazao u svjetlu činjenica,"
rekao je akademik Jelčić i dodao kako je pisce proučavao kao cjelovite
ličnosti. Knjiga na 692 stranice obrađuje hrvatsku srednjovjekovnu
književnost, humanizam i renesansu, reformaciju, protureformaciju,
barok, stilski pluralizam XVIII. stoljeća, hrvatski književni
romantizam, kasni romantizam, rani predrealizam, Šenoino doba,
hrvatski književni realizam, prvu modernu, modernizam poslije moderne,
dominaciju ekspresionizma, moderni objektivizam i socijalnu
tendencioznost, razdoblje u raskolima, drugu modernu podijeljenu na
prvi naraštaj t. zv. krugovaše, književnost u izbjeglištvu, drugi
naraštaj ili t. zv. razlogovce, plime i oseke policentrizma, hrvatske
književnike u susjednim zemljama, postmodernu i posljednju stranicu.
ZAGREB - Prema sadašnjem prognostičkom materijalu ne očekuju se više
velike količine oborina, rekao je jučer pomoćnik ravnatelja Državnog
hidrometeorološkog zavoda Ivan Čačić. Meteorolozi od danas (srijede)
do petka očekuju pretežno suho razdoblje. Jutros će biti još nešto
kiše, ali od tada se očekuje i stabiliziranje vremena. Nove oborine
ponovno se očekuju većinom u drugom dijela vikenda i sljedeći tjedan,
ali, prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda, količine
oborina ne bi trebale biti zabrinjavajuće, rekao je Čačić. Napomenuo
je da je to podatak koji se ne smije uzimati "zdravo za gotovo". Veći
dio sljedećeg tjedna trebao bi biti promjenjiv, s oborinama, te
hladniji. Vodostaji rijeka će stagnirati i polako, polako će opadati i
općenito govoreći ne bi trebalo više biti poplava, rekao je pomoćnik
ravnatelja Dušan Trninić apelirajući na ljude na terenu da pripaze da
svi nasipi budu u redu, da ne popuste.
RIJEKA - Djelatnici njemačkog pravosuđa danas će u Muenchenu na
zahtjev riječkoga Županijskog suda saslušati Oswalda Brenera iz
Bayerische Landensbanke (BLB) koja je u vrijeme kad je izbila afera u
Riječkoj banci, bila njezin većinski vlasnik, doznaje se danas u
riječkom Županijskom državnom odvjetništvu. Riječki istražitelji neće
putovati u Muenchen, nego će saslušanje na temelju dostavljenih
pitanja obaviti njemački pravosudni djelatnici. Istraga u "slučaju
Riječke banke" traje od ožujka 2002., a uskoro se očekuje završetak
sudskog vještačenja. Za kažnjiva djela kojima je ta banka, po procjeni
Hrvatske narodne banke, oštećena za 97,3 milijuna dolara osumnjičeno
je šest bivših djelatnika banke.Optužnica protiv njih bila je
podignuta u ožujku 2003., ali je nakon prigovora branitelja vraćena na
doradu, a istraga proširena. Posljednji je u Njemačkoj svjedočio bivši
član Nadzornog odbora Riječke banke Dietrich Wolf koji je, među
ostalim, svjedočio o nagradama koje su za uspješan rad, a u vrijeme
stvaranja gubitaka, primali članovi Uprave te kazao da, dok nije
izbila afera, nije znao za gubitke.
(Hina) xsp ysp