SKV: SVIJET U 15.30

ZAGREB, 20. travnja 2004.(Hina) - #L# ZAGREB - Objavljujemo pregled najvažnijih događaja do 15.30 sati. ZAGREB Hrvatska bi krajem ove ili početkom iduće godine mogla početi pregovore o članstvu u Europskoj uniji (EU), izjavila je u utorak ministrica za europske integracije Kolinda Grabar Kitarović. Ona je takvu procjenu izrekla uoči objave mišljenja (avisa) Europske komisije o hrvatskoj kandidaturi za punopravno članstvo u EU. Komisija će mišljenje objaviti u 18 sati, nakon sjednice koja se održava u Strasbourgu. Ministrica je izjavila kako je "uvjerena da će avis doista biti pozitivan i vrlo dobra podloga da Europsko vijeće na sjednici u lipnju donese odluku o kandidaturi RH" za članstvo u EU. "U idealnoj varijanti, dobili bismo i datum za početak pregovora. To je nešto na čemu ćemo i dalje nastaviti raditi, na čemu ćemo nastaviti lobirati", rekla je ministrica telefonom iz Strasbourga za Radio 101. Ona je mišljenja kako "nije realno očekivati" da bi pregovori mogli početi prije kraja godine, zbog izbora koji se ove godine održavaju za politička tijela EU. I bivši ministar za europske integracije Neven Mimica uvjeren je da će Hrvatska "negdje krajem ove godine" započeti pregovore o članstvu u EU, te da će odluka o tome biti donešena u lipnju, zajedno s odlukom o kandidaturi. Mimica smatra "sasvim realnim" da Hrvatska 2007. završi pregovore o članstvu. On je za Radio 101 izjavio da među zemljama članicama prevladava mišljenje kako je Hrvatska spremna preuzeti obveze koje nosi članstvo u Europskoj uniji. SARAJEVO Predsjedništvo Bosne i Hercegovine donijelo je u utorak odluku o prihvaćanju sporazuma s Republikom Hrvatskom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja u odnosu na poreze na dohodak i imovinu, čime je formalno završen proces prihvaćanja tog sporazuma u BiH. Član Predsjedništva BiH Dragan Čović kazao je novinarima u Sarajevu nakon sjednice državnog vrha kako se time nastavljaju napori da se ta pitanja riješe sa svim zemljama u bližem okruženju. Sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja BiH je do sada sklopila s deset zemalja, a u predstojećem razdoblju uslijedit će i pregovori sa svim zemljama-članicama Europske unije. SARAJEVO Pet šefova država i trojica premijera zemalja jugoistočne Europe sudjelovat će na summitu Procesa za suradnju u jugoistočnoj Europi (SEECP) koji će se u srijedu održati u Sarajevu, izjavio je u utorak član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović. On je novinarima u Sarajevu kazao kako se osim plenarnog zasjedanja voditelja izaslanstva osam država te usvajanja zajedničke deklaracije očekuje i niz bilateralnih susreta koji bi također trebali poslužiti učvršćenju međusobne suradnje. Sastankom na vrhu okončat će se jednogodišnje predsjedavanje BiH SEECP-om, koje će nakon toga preuzeti Rumunjska. Hrvatska, koja je do sada bila promatrač, na ovom skupu trebala bi postati punopravnom članicom Programa. Hrvatsko izaslanstvo na summitu SEECP u Sarajevu trebao bi predvoditi premijer Ivo Sanader. SARAJEVO Kazneno vijeće Suda BiH odlučilo je produžiti za još dva mjeseca pritvor bivšim visokim dužnosnicima BiH Anti Jelaviću i Miroslavu Prci te nekadašnjem direktoru Hercegovina osiguranja Miroslavu Rupčiću. Sud BiH na ovaj način je uvažio zahtjev posebnog Odjela za borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije koji djeluje pri tužiteljstvu BiH i koji je donošenje odluke o produženju pritvora zatražio u ponedjeljak. Jelavić, Prce i Rupčić ostat će u pritvoru jer je Sud BiH procijenio kako u slučaju njihova puštanja na slobodu postoji opasnost da pobjegnu te da pokušaju prikriti dokaze ili utjecati na svjedoke odnosno suučesnike. Jelavić, Prce i Rupčić zajedno sa Ivicom Karlovićem osumnjičeni su za financijske zlouporabe vezane za poslovanje Heregovačke banke iz Mostara odnosno financijske pomoći koju je Republika Hrvatska uplaćivala kao pomoć hrvatskom narodu BiH. BEOGRAD Ministar obrane Srbije i Crne Gore Prvoslav Davinić izjavio je u utorak da će četvoricu vojnih i policijskih generala, haaških optuženika, pozvati na razgovor o njihovom položaju i obvezi da se odazovu pozivu na dobrovoljnu predaju Međunarodnom kaznenom sudu u Den Haagu. "Suradnja s Haaškim sudom je međunarodna obveza koju smo preuzeli i koju moramo izvršiti, te svi oni koji su predmet te suradnje moraju surađivati i s nama i s Den Haagom, kako bismo taj proces suradnje doveli do kraja", kazao je ministar Davinić, gostujući u emisiji "Kažiprst" Radija B92. Haaški sud otpečatio je krajem prošle godine optužnice, zbog ratnih zločina na Kosovu 1999. godine, protiv generala Vojske Srbije i Crne Gore Nebojše Pavkovića i Vladimira Lazarevića, te policijskih generala Sretena Lukića i Vlastimira Đorđevića, koji je još prije zvaničnog objavljivanja haaške optužnice napustio zemlju i nema podataka o njegovu boravištu. NEW DELHI Indijci su započeli u utorak glasovati na tri tjedna dugim parlamentarnim izborima, u kojima 670 milijuna ljudi ima pravo glasa u toj svjetski najvećoj "vježbi" u demokraciji. Javna mnijenja predviđaju čvrstu i sigurnu pobjedu stranke Bharatiya Janata indijskog premijera Atal Behari Vajpayeea nad oporbenom Kongresnom strankom Sonie Gandhi, udovice ubijenog premijera Rajiva Gandhija. Nasilje je omelo početak glasovanja u sjevernoj državi Jammu i Kašmir, gdje ue na desetke tisuća ljudi ubijeno u separatističkoj pobuni u zadnjih 15 godina. TEGUCIGALPA Nakon Španjolske i Honduras je odlučio povući svojih 370 vojnika iz Iraka što je prije moguće, a odluku o tome u ponedjeljak je u javnom televizijskom i radijskom obraćanju priopćio honduraški predsjednik Ricardo Madura. Madura, koji je bliski saveznik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) kazao je da je već izvijestio koalicijske zemlje da će Honduras povući svoje vojnike iz Iraka., te da će ono biti obavljeno "u najkraćem mogućem vremenu i pod sigurnim uvjetima za honudraške postrojbe". SOFIJA Bugarski ministar vanjskih poslova Solomon Passi potvrdio je u utorak u telefonskom razgovoru s američkim državnim tajnikom Colinom Powellom da će Sofija zadržati svoj kontingent u Iraku, priopćilo je bugarsko ministarstvo vanjskih poslova. Bugarska je potvrdila da će "nastaviti svoje sudjelovanje u procesu održavanja reda i podrške iračkim tijelima uprave koji se osnivaju", unatoč najavljenom odlasku španjolskih postrojbi, preciziralo je ministarstvo u priopćenju. Powell je "visoko ocijenio doprinos Bugarske i odgovornu politiku njezine vlade prema Iraku, kao i aktivnosti bugarskog kontingenta na licu mjesta", dodaje se u priopćenju. Bugarska ima kontingent o 450 ljudi u šijitskom gradu Kerbali, gdje je u prosincu ubijeno pet vojnika, a u travnju ranjeno još pet. LONDON Brigadni general Nick Carter, zapovjednik britanskih snaga u Basri, drugom po veličini iračkom gradu, izjavio je u ponedjeljak da bi snage koalicije mogle ostati u Iraku "do deset godina", što je u utorak prenio internet site dnevnog lista The Scotsman. "Tijekom određenog broja godina, zapadne snage bi trebale ostati na licu mjesta, kao podrška", rekao je general Carter, koji je izrazio sumnju da su iračke snage same kadre osigurati red i mir nakon 30. lipnja, kada je predviđen transfer vlasti Iračanima. LONDON Britanski premijer Tony Blair potvrdio je u utorak da je spreman održati referendum o ustavu EU-a, ali je dao naznake da do toga neće doći još godinu dana, odnosno da bi se referendum vjerojatno mogao održati tek nakon idućih općih izbora. "Biračko tijelo treba pitati za njegovo mišljenje kada bude odgovoreno na sva naša pitanja i kada se budu znale sve potankosti, kada ustav konačno bude usklađen i pažljivo pregledan ... i kada parlament to raspravi i donese odluku", rekao je Blair pred zastupnicima britanskog parlamenta. Razgovori o ustavu propali su na summitu EU-a u prosincu prošle godine. Međutim, promjene vlade u Španjolskoj i Poljskoj - koje su bile među glavnim kritičarima predloženog dokumenta - pomogle su su u oživljavanju pregovora. JERUZALEM Izraelac Mordehai Vanunu, osuđen 1986. zbog špijunaže jer je "izdao domovinu" otkrivši britanskom listu Sunday Times fotografije i informacije o izraelskom Centru za nuklearna istraživanja Dimona na jugu zemlje, trebao bi biti pušten iz zatvora u srijedu, no s obzirom da i dalje "posjeduje još neke tajne informacije" nakon izlaska iz zatvora kretanje će mu biti ograničeno, objavilo je u utorak izraelsko ministarstvo obrane. Vanunua (50), bivšeg tehničara u nuklearnom centru Dimona, nakon razgovora za britanski list uhitili su 1986. godine pripadnici Mossada u Rimu, a zatim tajno prebacili u Izrael gdje je izveden pred sud i osuđen na 18 godina zatvora. Prema odluci ministarstva, u predstojećih najmanje godinu dana Vanunu neće smjeti napuštati zemlju, razgovarati sa stranim državljanima u Izraelu. Odluku ministarstva obrane oštro su osudili članovi Amnesty Internationala i antinuklearni aktivisti diljem svijeta, a službeni Tel Aviv nikada nije opovrgao informacije o posjedovanju nuklearnog oružja. (Hina) xrt yrt