DEN HAAG/ZAGREB,19. travnja 2004.(Hina) - Pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Haagu, najvišim sudskim tijelom UN-a, u ponedjeljak je počela preliminarna rasprava o tužbi Srbije i Crne Gore protiv osam članica NATO-a kojom se
osporava legalnost savezničkog bombardiranja SR Jugoslavije 1999., u vrijeme krize na Kosovu.
DEN HAAG/ZAGREB,19. travnja 2004.(Hina) - Pred Međunarodnim sudom
pravde (ICJ) u Haagu, najvišim sudskim tijelom UN-a, u ponedjeljak je
počela preliminarna rasprava o tužbi Srbije i Crne Gore protiv osam
članica NATO-a kojom se osporava legalnost savezničkog bombardiranja
SR Jugoslavije 1999., u vrijeme krize na Kosovu.#L#
Članice NATO-a - Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Italija,
Kanada, Nizozemska, Belgija i Portugal - ovoga će tjedna u sjedištu
ICJ-a, haškoj Palači mira, usmeno obrazlagati svoje pisane prigovore
na tužbu u kojima osporavaju nadležnost suda.
"Belgija zadržava svoje prvotne prigovore u pogledu jurisdikcije
(nadležnost) i dopustivosti tužbe", rekao je belgijski predstavnik Jan
Devadder na početku rasprave koje će trajati do petka.
Nakon njega svoje su argumente protiv nadležnosti ICJ-a iznijeli i
predstavnici Nizozemske, Kanade, Portugala i Velike Britanije.
Jedan od glavnih argumenata tuženih zemalja je da u vrijeme podnošenja
tužbe SRJ nije bila članica UN-a, što je preduvjet za nadležnost
ICJ-a.
Suci će saslušati argumente tuženih i tužitelja o nadležnosti ali u
meritum tužbe neće ulaziti. Nakon što osam zemalja izloži svoja
stajališta, predstavnik SCG Tibor Varadi u srijedu će dobiti priliku
dokazivati nadležnost ICJ-a, a u četvrtak i petak uslijedit će drugi
krug razmjene argumenata.
Odluka suda o nadležnosti neslužbeno je najavljena za lipanj.
Nekadašnja SRJ je 29. travnja 1999. tužila 10 članica NATO-a zbog
"nelegalne uporabe sile", ali se ICJ proglasio nenadležnim za tužbe
protiv SAD i Španjolske zbog proceduralnih razloga, pa je u postupku
ostalo osam zemalja NATO-a.
U tužbama se tvrdi da su članice NATO-a bombardirajući teritorij SRJ
prekršile niz međunarodnih obveza, počev od "zabrane uporabe sile
protiv druge države..., zabrane miješanja u unutarnje stvari,
nenarušavanja suvereniteta, preko zaštite civilnog stanovništva i
civilnih objekata u ratu, zaštite okoliša, do nekorištenja zabranjenog
oružja" i drugih.
Beograd je zemlje NATO-a optužio i za najteži zločin koji poznaje
međunarodno humanitarno pravo - zločin genocida, navodeći u tužbi
ICJ-u da su bombardiranjem "hotimično stvoreni uvjeti sračunati da
izazovu fizičko uništenje jedne nacionalne grupe".
Kampanja bombardiranja NATO-a koja je trajala 11 tjedana, od ožujka do
lipnja 1999., rezultirala je povlačenjem srpskih vojnih i policijskih
snaga s Kosova nakon progona i masovnih zločina nad Albanacima.
Jugoslavenske vlasti navodile su da je u bombardiranju NATO-a ubijeno
oko 2.500 civila, dok je Human Rights Watch broj civilnih žrtava
procijenio na 500.
U NATO savezu navode da su tužbe Beograda protiv njegovih članica
jedna od glavnih prepreka za prijem SCG u program Partnerstvo za mir i
više puta je pozvao da one budu povučene.
Novoimenovani ministar vanjskih poslova SCG Vuk Drašković u nedjelju
je najavio da će se zalagati za povlačenje tih tužbi u interesu ulaska
njegove zemlje u euroatlantske integracije.
(Hina) xdh ysb