ZAGREB, 19. travnja 2004. (Hina) - Gotovo stotinu godina nakon što je Einstein postavio teoriju relativnosti, NASA želi provjeriti njegove postavke uz pomoć sonde Gravity B koju bi u ponedjeljak u 13.09 po lokalnom vremenu (18.00) iz
kalifornijske zračne baze Vandenberg u Zemljinu orbitu trebala ponijeti raketa Delta 2.
ZAGREB, 19. travnja 2004. (Hina) - Gotovo stotinu godina nakon što je
Einstein postavio teoriju relativnosti, NASA želi provjeriti njegove
postavke uz pomoć sonde Gravity B koju bi u ponedjeljak u 13.09 po
lokalnom vremenu (18.00) iz kalifornijske zračne baze Vandenberg u
Zemljinu orbitu trebala ponijeti raketa Delta 2.#L#
Sonda Grvity B, najprecizniji znanstveni instrument koji je ikad
izgrađen, nosit će četiri gotovo savršene kugle kojima će pokušati
pokazati hoće li ih Zemlja, za koju se zna da svojom masom utječe na
iskrivljavanje vremena i prostora, zakovitlati poput tornada svojom
rotacijom.
To je predvidio Einstein u svojoj općoj teoriji relativnosti. On je
još 1905. odgovorio na mnoga najvažnija pitanja o masi, energiji i
brzini svjetlosti svojom posebnom teorijom relativnosti.
Godine 1915. to je primijenio na vrijeme i prostor. Njegove su
teorije pokazale kako tijela velike mase - planeti, zvijezde, crne
rupe - iskrivljuju vrijeme i prostor, usporavaju satove i privlače
tijela koja se nađu u njihovoj blizini.
Einstein je tvrdio da se prostorno-vremenski kontinuum iskrivljuje te
da se pod utjecajem rotacije tijela velike mase pomiče.
Znanstvenici sa sveučilišta Stanford 1959. godine počeli su
razmišljati o ispitivanju te teorije uz pomoć satelita, samo godinu
dana nakon lansiranja prvoga američkog satelita, a NASA je 1964.
potpisala i financirala projekt koji će na kraju stajati 700 milijuna
dolara.
"Testiranje relativnosti vrlo je jednostavno, ali kad treba osmisliti
tehnologiju, potrebna je velika upornost", rekao je profesor sa
Stanforda i voditelj inženjerskog odjela Brad Parkinson.
Pokazalo se da je djelovanje znatno u blizini tijela velike mase
poput crne rupe, ali prilično malen kad se mjeri u blizini tijela
veličine Zemlje. Zato su mjerni instrumenti morali biti vrlo precizni,
napomenuo je Parkinson.
Astronaut koji kruži oko Zemlje taj efekt ne primjećuje, ali prema
Einsteinovoj teoriji, mali dio prostora gubi se pod djelovanjem
njegove vlastite rotacije.
"Kad biste mogli izmjeriti radijus i opseg te orbite, primijetili
biste malo odstupanje koje ja nazivam nestali centimetar", rekao je
Francis Everitt, fizičar sa sveučilišta Stanford, glavni istraživač
NASA-ina projekta.
Zbog svega toga četiri kugle veličine ping-pong loptica morale su
biti gotovo savršene i smještene u komoru u kojoj do njih neće
dopirati zvučni valovi. Usto su ohlađene na gotovo apsolutnu ništicu
kako ih ne bi poremetila njihova molekularna aktivnost.
Kad stigne u svoju polarnu orbitu od 640 kilometara iznad Zemlje,
sonda će obilaziti planet svakih 97,5 minuta prelazeći preko oba pola.
Provjere i kalibracija trebali bi stajati 40 do 60 dana, nakon čega će
uslijediti trinaestomjesečno prikupljanje znanstvenih podataka te na
kraju dvomjesečno razdoblje korekcija.
Tijekom misije podaci sa sonde stizat će najmanje dva puta na dan, a
kontrolori će moći komunicirati sa sondom iz Operativnog centra misije
na sveučilištu Stanford.
Sonda Gravity B svoju će misiju završiti tijekom 2005., a nakon toga
predviđa se analiza podataka koja bi prema planu trebala trajati još
godinu dana.
(Hina) xdgk ydgk