ZAGREB, 18. travnja 2004. (Hina) - Jom ha-Šoa, Dan sjećanja na šest milijuna nedužnih Židova, žrtava nacističke strahovlade uoči i tijekom Drugoga svjetskog rata, obilježen je danas u Zagrebu tradicionalnom komemorativnom svečanošću
kod spomenika Mojsiju na groblju Mirogoju.
ZAGREB, 18. travnja 2004. (Hina) - Jom ha-Šoa, Dan sjećanja na šest
milijuna nedužnih Židova, žrtava nacističke strahovlade uoči i tijekom
Drugoga svjetskog rata, obilježen je danas u Zagrebu tradicionalnom
komemorativnom svečanošću kod spomenika Mojsiju na groblju Mirogoju. #L#
Počast junacima i žrtvama najvećeg zločina u dugoj povijesti
židovskog naroda, koji Židovi nazivaju Šoa - veliko stradanje, velika
nesreća, odali su članovi židovske zajednice i građani Zagreba te
predstavnici hrvatskih vlasti i glavnoga grada.
Na komemoraciji je tradicionalno zapaljeno šest svijeća za šest
milijuna ubijenih Židova, te su pročitana imena osoba koje su stradale
u logorima. To je dio svjetskog projekta "Svaka osoba ima svoje ime",
što ga je pokrenuo jeruzalemski Memorijalni centar "Jad Vašem" godine
1989.
"Danas slušate imena posljednjih žrtava ustaškog logora smrti
Jasenovca", rekao je predsjednik Židovske općine iz Zagreba Ognjen
Kraus.
"Holokaust nije bio samo apsolutno najveća tragedija u povijesti
Židova, nego slom liberalne i građanske kulture koja je u Parizu
počela pokličem: Sloboda - Jednakost - Bratstvo. Bio je to pad u
barbarstvo od kojeg se naša civilizacija oporavlja do danas", rekao je
Kraus.
"Poruka i opomena 'Neka se nikada više ne dogodi' doprla je do
svijeta. Jom Hašoa danas je opći dan sjećanja na žrtve Holokausta. I
nama se sve više pridružuju građani, izaslanici državnih i gradskih
vlasti, političkih i javnih institucija, te religijskih zajednica.
Široka javnost prati već godinama naše komemoracije putem
televizijskog prijenosa. Zahvaljujem svima što su s nama", rekao je
Kraus.
"I odnos prema Holokaustu se izmijenio. Konferencija o Holokaustu
održana u Stockholmu 2000. godine definitivno je potvrdila da
Holokaust nije samo židovski problem, nego i problem opće, a osobito
europske povijesti. I odnos Katoličke crkve danas se izmijenio,
najviše zaslugom pape Ivana Pavla II. Crkva je odbacila teološki
utemeljen antisemitizam i ispričala se Židovima zbog svih patnji koje
im je on nanio. Učenje o Holokaustu danas je u gotovo svim europskim
zemljama uključeno u obveznu školsku nastavu o povijesti. Konačno i u
našim školama započinjemo s tim programom", rekao je predsjednik
zagrebačke Židovske općine.
"Prigodom obnove spomenika Cvijeta Bogdana Bogdanovića u Jasenovcu
čuli smo od predsjednika Vlade Republike Hrvatske dr. Ive Sanadera
jasnu osudu Nezavisne Države Hrvatske i ustaškog zločina. Do tada je
jedino jasan bio predsjednik Stjepan Mesić, koji je prednjačio u
iznošenju istine."
Kraus je zatim upozorio na porast antisemitizma, osobito u Europi.
"Novi antisemitizam određen je i antiizraelizmom, koji jača u
islamsko-arapskom svijetu i širi se Europom. Javljaju se nova
tumačenja. Tako se tradicionalni antisemitizam, koji je kulminirao
Holokaustom, tumači kao lišavanje Židova - pojedinca prava na život, a
antiizraelizam kao lišavanje Izraelu prava na postojanje u svjetskoj
zajednici država. Kako bilo, ponovno smo suočeni s prijetnjama koje
smo smatrali da pripadaju prošlosti", rekao je.
Spominjući terorizam, istaknuo je da on, u kojem se god obliku
javlja, ugrožava mir. "Mir može osigurati samo uzajamno poštovanje,
realistična procjena mogućnosti suživota i iskreno pridržavanje
sporazuma. U tome vidimo budućnost Izraela, budućnost svih sukobljenih
ljudi i grupacija na Bliskom istoku, koji je i dalje krizno područje,
a i budućnost cijeloga svijeta", rekao je Kraus, poručujući na kraju
svijetu: "Život je svet. Poštujmo tu svetinju."
Jom ha-Šoa obilježava se uvijek istoga datuma, 27. nisana po
židovskome kalendaru, od godine 1951., kada je izraelski parlament -
Knesset donio tu odluku u spomen na ustanak Židova u Varšavskome getu
u proljeće 1943. Simbolika toga dana je višestruka, pa tako taj dan
pada tijekom sedam tužnih tjedana, između blagdana Pesaha i Šavuota,
kada su se židovskome narodu u povijesti događale najveće nesreće.
Kod spomenika Mojsiju položeni su vijenci zagrebačke Židovske općine,
Koordinacije židovskih općina u Hrvatskoj, a u ime predsjednika
Republike vijenac je položio njegov izaslanik Igor Dekanić. Vijence su
položili i potpredsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić, potpredsjednica
Vlade Jadranka Kosor, zagrebačka gradonačelnica Vlasta Pavić, te
predsjednik Saveza antifašističkih boraca Hrvatske Ivan Fumić.
Molitvu za sve žrtve i ove je godine izrekao glavni rabin u Hrvatskoj
Kotel Da-Don.
(Hina) xsdju yjn