ZAGREB, 18. travnja 2004. (Hina) -
ZAGREB, 18. travnja 2004. (Hina) - #L#
OGULIN - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić ocijenio je da se za
Hrvatsku situacija mijenja na bolje nakon završetka pregovora u
Bruxellesu između Hrvatske i Europske komisije o Protokolu 7, tj.
tehničkoj prilagodbi režima trgovine poljoprivrednim proizvodima.
Odgovarajući na pitanja novinara jučer za svog boravka u Ogulinu,
Mesić je rekao da će se ponovno kandidirati na predsjedničkim
izborima, i to na listi građana. Istaknuo je kako vjeruje da će iza
njegove kandidature stati i više stranaka, uključujući i Hrvatsku
narodnu stranku, u kojoj je zamrznuo članstvo kad je preuzeo
predsjedničku dužnost.
SPLIT - Ministrica pravosuđa i predsjednica Demokratskog centra (DC)
Vesna Škare Ožbolt izjavila je jučer u Splitu da troškove odvjetnika
haških optuženika plaća Haaški sud. "Hrvatska će Vlada pomagati samo
onima čija je egzistencija ugrožena, poput generala Rahima Ademija",
rekla je Vesna Škare Ožbolt odgovarajući na upit novinara na izbornoj
skupštini DC-a Splitsko-dalmatinske županije.
ZAGREB - Središnji odbor HDZ-a prihvatio je jučer izmjene i dopune
stranačkog Statuta prema kojima više neće biti potpredsjedničkih
mjesta u vodstvu stranke, a uz predsjednika HDZ-a i njegova zamjenika
birat će se još 10 članova stranačkog Predsjedništva. Odgovarajući na
novinarski upit o razlozima takve odluke Sanader je rekao kako je
ocijenjeno da će to biti učinkovitiji sustav i kako će svi članovi
Predsjedništva bili jednaki. Neslužbeno se doznaje da bi prema novom
ustroju članovi Predsjedništva bili Vladmir Šeks, Andrija Hebrang,
Ivan Šuker, Marijan Mlinarić, Luka Bebić, Miomir Žužul, Branko
Vukelić, Božidar Kalmeta i Darko Milinović. U vezi s pripremama za 9.
opći sabor stranke, koji bi se trebao održati 24. travnja u Rijeci,
Središnji je odbor utvrdio slogan "Prema europskoj budućnosti", koji
je potvrdilo i HDZ-ovo Nacionalno vijeće.
ZAGREB - Danas se obilježava Dan sjećanja na žrtve Holokausta, Jom
Hašoa, u spomen na šest milijuna ubijenih Židova tijekom nacističke
strahovlade u Europi uoči i tijekom Drugog svjetskog rata. Obilježava
se na dan ustanka Židova u varšavskom Getu u proljeće 1943. godine.
Ustanak je počeo 19. travnja i trajao gotovo mjesec dana, do 16.
svibnja, kad je otpor slomljen, a Geto sravnjen. Židovi u cijelom
svijetu obilježavaju Dan sjećanja na žrtve Holokausta uvijek 27.
nisana po židovskom kalendaru, odnosno različitih datuma u travnju i
svibnju, od 1951. godine, kada je izraelski parlament Knesset donio tu
odluku. Jom Hašoa bit će i ove godine obilježen na zagrebačkom groblju
Mirogoju kod skulpture Mojsija, u nazočnosti visokih državnih
dužnosnika.
ŠIBENIK - Danas će se održat prijevremeni izbori za 25 vijećnika novog
saziva Gradskog vijeća Šibenika. Za naklonost 44.320 upisanih birača
borit će se 13 kandidacijskih lista: Demokratskog centra (DC),
Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), Hrvatske narodne stranke (HNS),
Hrvatske seljačke stranke (HSS), Hrvatske socijalno-liberalne stranke
(HSLS), Hrvatske stranke prava (HSP), Hrvatske stranke umirovljenika
(HSU), koalicije Hrvatskog bloka, Hrvatske čiste stranke prava,
Hrvatske republikanske zajednice i Stranke hrvatskih branitelja
(HB-HČSP-HRZ- SHB), Liberalne stranke (LS), Libre, Socijaldemokratske
partije (SDP), Nezavisne gradske liste Ivana Medića te Masline Paška
Mikulandre. Izbori su raspisani jer je 13. siječnja ove godine većinom
glasova u Gradskom vijeću izglasano nepovjerenje koalicijskoj gradskoj
vlasti SDP-a i HSS-a za što je, osim oporbenih stranaka HDZ-a i
HSLS-a, glasovao i HNS koji je do tada sudjelovao u toj vladajućoj
koaliciji. Budući da su propali svi pokušaji dotadašnjih koalicijskih
partnera da formiraju novu vlast, Vlada je raspustila Gradsko vijeće i
imenovala povjerenika za grad Šibenik.
BIOGRAD - Danas će se održati prijevremeni izbori za Gradsko vijeće
Biograda na kojima 4900 birača bira 15 vijećnika. Gradskom izbornom
povjerenstvu prijavljeno je sedam stranačkih i koalicijskih
kandidacijskih lista. Za naklonost birača natječu se koalicijske liste
Hrvatske demokratske zajednice i Hrvatske stranke prava (HDZ-HSP) i
Socijaldemokarstke partije i Liberalne stranke (SDP-LS), te
kandidacijske liste Hrvatske čiste stranke prava (HČSP), Hrvatske
narodne stranke (HNS), Hrvatske seljačke stranke (HSS), Hrvatske
socijalno-liberalne stranke (HSLS) i Jadranskog sabora. Prijevremeni
izbori raspisani su nakon što je Vlada u veljači ove godine raspustila
Gradsko vijeće jer više mjeseci nije sazvana sjednica zbog krize
vlasti u bivšoj vladajućoj koaliciji HSS-a i SDP-a.
KOPRIVNIČKI IVANEC - Predsjednik Hrvatske seljačke stranke (HSS)
Zlatko Tomčić sinoć je na izvještajnoj skupštini
koprivničko-križevačke županijske organizacija HSS-a rekao da
Predsjedništvo HSS-a intenzivno radi na ozdravljenju stranke,
dopustivši i mogućnost prijevremenih izbora za novo vodstvo. Osvrćući
se na situaciju u zemlji i vanjsku politiku, Tomčić je istaknuo da je
za Hrvatsku ključno pitanje njenog gospodarskog razvoja, a kao
pozitivan primjer dobroga rada HSS-a na gospodarskom razvoju Tomčić je
naveo upravo Koprivničko-križevačku županiju.
TOPUSKO - Županijska organizacija Hrvatske narodne stranke (HNS)
Sisačko-moslavačke županije održala je sinoć u Lječilištu Topusko
izbornu skupštinu na kojoj je za novog predsjednika izabran Darinko
Dumbović iz Petrinje, dosadašnji županijski povjerenik stranke i
zamjenik gradonačelnika Petrinje. Dumbović je izabran kao jedini
kandidat za tu dužnost, a u svom nastupnom govoru najavio je jačanje
HNS-a u Sisačko-moslavačkoj županiji u političku stranku bez koje se,
kako je rekao, ubuduće neće moći voditi regionalna politika.
ZAGREB - Danas je 130 godina od rođenja proslavljene hrvatske
književnice Ivane Brlić - Mažuranić. Rođena je u Ogulinu 18. travnja
1874. u poznatoj i poticajnoj obitelji Mažuranića, gdje je stekla
bogato znanje, osobito stranih jezika, i zarana se počela baviti
pisanjem. Poslije mladenačkih pjesničkih pokušaja na hrvatskom i
francuskom jeziku i dvije zbirke pripovjedaka za djecu, pravu
pozornost na svoj rad skreće 1913. minijaturnim pikarskim dječjim
romanom "Čudnovate zgode i nezgode šegrta Hlapića". Najveći je
književni uspjeh postigla zbirkom pripovijedaka "Priče iz davnine"
(1916), zbog koje je ubrzo stekla naslov ?hrvatskoga Andersena?.
Prevođena je na sve važnije svjetske jezike. Dva puta je, 1931. i
1938. predlagala za Nobelovu nagradu, a 1937. godine je, kao prva
žena, primljena za dopisnoga člana Jugoslavenske akademije znanosti i
umjetnosti (JAZU). Umrla je u Zagrebu 21. rujna 1938. godine.
Obljetnica znamenite književnice bit će obilježena danas svečanošću u
zagrebačkom kazalištu "Komedija".
(Hina) yjn