ZAGREB, 17. travnja 2004. (Hina) - Splitski prekršajni suci upozorili su Visoki prekršajni sud na neprovedivost Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, a odatle je upozorenje upućeno u Ministarstvo pravosuđa kao
inicijativa za izmjenu tog zakona, doznaje se od predsjednika Visokog prekršajnog suda Zorana Potočkog.
ort
ZAGREB, 17. travnja 2004. (Hina) - Splitski prekršajni suci upozorili
su Visoki prekršajni sud na neprovedivost Zakona o sprječavanju nereda
na športskim natjecanjima, a odatle je upozorenje upućeno u
Ministarstvo pravosuđa kao inicijativa za izmjenu tog zakona, doznaje
se od predsjednika Visokog prekršajnog suda Zorana Potočkog.#L#
Taj je sud suglasan s mišljenjem splitskih sudaca o nepovredivosti
dijelova tog Zakona, posebice o odredbi obveznog prisustva prekršajnog
suca na sportskom natjecanju za koji se procijeni da je susret visokog
rizika, kazao je Hini Potočki. Objasnio je da su u takvim slučajevima
sudovi upozoreni da suce ne šalju na "teren", već da za vrijeme
sportskog susreta u sudu organiziraju dežurstvo suca koji mora biti
spreman na vođenje prekršajnog postupka protiv osoba koje mu budu
privedene.
Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima donesen je 15.
srpnja prošle godine.
Prekršajni suci smatraju da je prema odredbi kojom je propisana
nazočnost dežurnog suca na sportskoj priredbi nejasno što bi on uopće
trebao raditi na sportskom natjecanju. Ako se pod time misli da bi
sudac na licu mjesta, odmah po privođenju osobe za koju se sumnja da
je počinila prekršaj, trebao provesti cjeloviti sudski postupak to
nije moguće i suprotno je ustavom zajamčenoj jednakosti svih pred
sudovima i pravu da neovisni i nepristran sud pravično i u razumnom
roku odluči o nečijim pravima i obvezama, mišljenje je sudaca. Te
ustavne odredbe, među ostalim, podrazumjevaju pravo okrivljenika na
branitelja i pripremu obrane.
Prekršajni suci smatraju de je to suprotno i odredbi Zakona o
sudovima po kojoj sudovi sude u svome sjedištu.
Propisivanjem nazočnosti prekršajnog suca na stadionu zanemaruju se
sva načela vođenja prekršajnog postupka, načelo materijalne istine i
formalne obrane, čime se omalovažava sud i sudski postupak, kažu
suci.
Primjećuju i da dežurni sudac na sportskom natjecanju može biti i
svjedok, a da kao mogući svjedok ne može voditi suđenje. Upozoravaju
kako se zanemaruje i činjenica da kažnjavanje maloljetnika nije moguće
bez nazočnosti roditelja ili staratelja.
Ta odredba podsjeća na prošla vremena i osnivanje svojevrsnih
prijekih sudova koji kažnjavaju na licu mjesta i korak je natrag u
razvoju prekršajnog prava, stoji u upozorenju splitskih prekršajnih
sudaca.
Iako su se bivša Vlada i Ministarstvo pravosuđa protivili
zastupničkom amandmanu o nazočnosti sudaca na sportskim priredbama, on
je ipak voljom tadašnje saborske većine ozakonjen. Na taj način su,
smatraju suci, organizatori natjecanja pokušali svoju odgovornost za
nerede na stadionima prebaciti na njih.
Za suce je, među ostalim, krajnje dvojbeno može li uopće nazočnost
jednog suca navesti nasilne navijače na pristojno ponašanje.
Smatraju da je i odredba o mogućem izricanju zabrane prisustvovanja
određenim sportskim natjecanjima neprovediva zbog niza nejasnoća u
samoj odredbi i jer forma postupanja prekršajnog suda nakon zaprimanja
takvog prijedloga policije nije propisana. Za suce je ta odredba i
terminološki neodređena jer izrečena zabrana ne predstavlja zaštitnu
mjeru koju prekršajni suci mogu donositi po općim prekršajnim
propisima.
Kritike koje su im upućene zbog neprimjene tih dviju spornih odredaba
Zakona o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima, po mišljenju
sudaca su neosnovane i posljedica pravnog neznanja. Stoga, smatraju da
bi te, po njima, neprovedive i ustavno dvojbene odredbe trebalo
promijeniti.
Predlažu i da se u izradu zakona uključe suci praktičari kako više ne
bi bilo neprimjenjivih odredbi kojima se ne mogu ostvariti ciljevi
zbog kojih se i donose, u konkretnom slučaju spriječili neredi na
sportskim natjecanjima.
Piše Gordana Grbić
(Hina) xggrb yso