ZAGREB, 16. travnja 2004. (Hina) - Više od 320 tisuća nezaposlenih, gotovo 500 tisuća umirovljenika s mirovinama manjom od 1.500 kuna, zaposleni u tvrtkama koje mjesecima ne isplaćuju plaće, kao i gotovo sto tisuća zaposlenih koji
primaju više nego ispodprosječne plaće, kategorije su stanovništva u Hrvatskoj kod kojih je stopa rizika od siromaštva najizraženija.
ZAGREB, 16. travnja 2004. (Hina) - Više od 320 tisuća nezaposlenih,
gotovo 500 tisuća umirovljenika s mirovinama manjom od 1.500 kuna,
zaposleni u tvrtkama koje mjesecima ne isplaćuju plaće, kao i gotovo
sto tisuća zaposlenih koji primaju više nego ispodprosječne plaće,
kategorije su stanovništva u Hrvatskoj kod kojih je stopa rizika od
siromaštva najizraženija. #L#
Stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj u 2002. iznosi 18,2 posto -
773 tisuće hrvatskih stanovnika te je godine ostvarilo prihod niži od
praga siromaštva, podatci su Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Isključe li se iz dohotka socijalni transferi, stopa rizika od
siromaštva znatno se povećava i za 2002. iznosi 33,7 posto.
Statističari su izračunali da je godišnji dohodak od 19.253 kune, što
je 1.604 kune mjesečno, prag rizika od siromaštva za samačko kućanstvo
u 2002., a taj je prag za kućanstva s dvije osobe i dvoje djece 40.433
kune, ili 3.369 kuna mjesečno.
Prema podatcima DZS-a, najrizičnija skupina kojoj prijeti siromaštvo
su staračka samačka domaćinstva sa osobama preko 65 godina. Stopa
rizika od siromaštva u toj je kategoriji čak 41,2 posto.
To je umirovljenička populacija, koja je, nakon nezaposlenih, na
drugom mjestu rizika promatraju li se te skupine po aktivnostima,
odnosno zaposlenosti.
Stopa rizika siromaštva kod umirovljenika je 23,2 posto.
Statistika pak o broju i visini mirovina upućuje da gotovo svakom
drugom umirovljeniku prijeti siromaštvo.
Naime, prema podatcima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za
kraj prošle godine od ukupno 1.014.381 umirovljenika mirovine manje od
praga siromaštva, odnosno manje od 1.604 kune prima gotovo pola
milijuna umirovljenika.
Tako mirovinu (u koju je uključen i dosadašnji dodatak od 6 posto i
sto kuna) manju od 500 kuna prima 72.921 umirovljenik, mirovinu od 501
do 1.000 kuna 104.786 umirovljenika, a mirovinu od 1.001 do 1.500 kuna
njih 301.840.
Tomu treba dodati i desetke tisuća starijih od 65 godina koji ne
primaju nikakvu mirovinu.
Prema podatcima koje je nedavno iznio HSS predlažući uvođenje
nacionalne mirovine, oko 60 tisuća osoba starijih od 65 godina nemaju
nikakvih prihoda ili su im mirovine manje od 640 kuna.
No, stopa rizika od siromaštva još je izraženija kod nezaposlenih,
skupine kod koje je taj rizik 35 posto.
Prema podatcima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u Hrvatskoj je
krajem ožujka ove godine bilo 325.238 nezaposlenih, od čega njih
75.048 prima novčanu naknadu. Ta je naknada daleko ispod dohotka koji
je prag siromaštva i od 1. travnja ove godine najniža novčana naknada
je 814 kuna, a najviša 1.000 kuna.
Nakon nezaposlenih i umirovljenika, treća skupina po riziku od
siromaštva su samozaposleni, gdje ta stopa iznosi 19 posto.
Prema podatcima statistike iz Ankete o radnoj snazi, u prvom
polugodištu prošle godine u Hrvatskoj je bilo 313 tisuća
samozaposlenih (poslodavci koji upravljaju poslovnim subjektom i
zapošljavaju jednog ili više zaposlenika i osobe koje rade za vlastiti
račun i ne upošljavaju zaposlenike). Najviše je pritom onih koji rade
sami, njih je bilo 237 tisuća, dok je onih koji zapošljavaju radnike
bilo 77 tisuća.
Iako je stopa rizika od siromaštva najniža, 5,8 posto kod zaposlenih,
velik je broj njih koji primaju plaću ispod granice siromaštva. Tako
je, prema statistici, četiri posto zaposlenih u ožujku ove godine
primilo plaću ispod 1.500 kuna, a 5,8 posto njih ima plaću od 1.501 do
1.800 kuna. U brojkama to znači da plaću manju od 1.500 kuna prima
gotovo 37,5 tisuća zaposlenih, a plaću od 1.500 do 1.800 kuna njih
više od 54 tisuće.
Državni zavod za statistiku podatke o pokazateljima siromaštva u
Hrvatskoj objavio je krajem veljače ove godine, a riječ je o prvom
takvom istraživanju u Hrvatskoj provedenom po međunarodno potvrđenoj
metodologiji na uzorku od 4 tisuće kućanstava.
Nevenka Brčić
(Hina) xbn yds