SA SJEDNICE VLADE

SA SJEDNICE VLADE Hina- Financijski servis Vladin je prijedlog da se kod obračuna zateznih kamata razdvoji kamata od glavnice, pa ubuduće ne bi bilo moguće kod toga obračuna kamate pripisivati glavnici, istaknula je danas ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt. Vlada je, naime, danas utvrdila prijedlog vjerodostojnog tumačenja članka 3. stavka 1. Zakona o zateznim kamatama, te taj prijedlog uputila Saboru. Vladin je prijedlog da se konformni način obračuna kamata primjenjuje za razdoblje do godinu dana, a tako izračunata kamata se na kraju godine ne pripisuje glavnici. Za razdoblje dulje od godinu dana primjenjivao bi se pak proporcionalni (prosti) način obračuna zatezne kamate. Prihvati li Sabor taj prijedlog od toga bi dana u roku 30 dana bilo moguće podnijeti zahtjev za ponavljanje postupka. Odluku o tome donosi sud, a postupak je moguće ponoviti ako je riječ o razdoblju unatrag pet godina, kazala je Škare Ožbolt. Zakonom o zateznim kamatama propisana je obveza dužnika da, osim glavnice, plate i zateznu kamatu po stopi koju uredbom utvrdi Vlada, ali nije propisan način, odnosno metoda obračuna. Posljedica toga je različit način izračuna zateznih kamata za obveze za razdoblje duže od godinu dana, te izračun kojim se na glavnicu dodavala i zatezna kamata, pa se na taj iznos onda ponovno računala zatezna kamata. Zapovjedna odgovornost, zabrana kloniranja ljudi, protuzakonita gradnja, neka su od novih kažnjivih djela koja bi se uvela u Kazneni zakon kojega je prijedlog izmjena danas utvrdila Vlada. Osim već navedenih među nova kažnjiva djela uvrstilo bi se i otkrivanje identiteta zaštićenog svjedoka, novačenje plaćenika, međunarodni terorizam. Izmjene predviđaju novo rješenje za javnu klevetu koje praktički dekriminalizira "novinarsku klevetu", rekla je ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt. Glede "novinarske klevete", naime, više ne bi bilo kaznenopravne, nego civilnopravne odgovornosti (plaćanje naknade štete), a teret dokazivanja prebacio bi se na tužitelja koji bi morao dokazati nakanu. Za zločine protiv čovječnosti predviđaju se kazne od najmanje pet godina zatvora, a za slučajeve zapovjedne odgovornosti od jedne do osam godina. Proširuje se i inkriminacija "govora mržnje" - zabranjuje se svaki oblik diskriminacije, npr. na osnovi spolne orijentacije, te kao kažnjivo djelo dodaje i širenje rasističkog i ksenofobnog materijala računalnim sustavom ili na neki drugi način. Izmjenama Kaznenog zakona prvi bi put kažnjivim djelom postala i protuzakonita gradnja, a u težim bi se slučajevima za to mogla izreći i zatvorska kazna od tri mjeseca do tri godine. Za davanje ili primanje mita u gospodarskom poslovanju prijeti zatvorska kazna od tri mjeseca do tri godine ili novčana i zatvorska kazna do jedne godine. Zatvorska kazna do tri godine predviđena je za računalno krivotvorenje ili prijevare, a moguće i do pet godina u težim slučajevima. Ministrica pravosuđa ističe da su predložene izmjene tek prva faza izmjene kaznenog zakonodavstva - u drugoj bi se razmotrila pitanja pooštrenja kazni, dugotrajnog ili uvođenja doživotnog zatvora, produljenja rokova zastare i slično. Vlada je i u novom zakonu o medijima odlučila zadržati odredbu po kojoj bi nedopuštenom bila koncentracija nakladnika koji bi tom koncentracijom na tržištu prelazili 40 posto ukupno prodane naklade općeinformativnih dnevnika, odnosno tjednika u Hrvatskoj. Takvu je odredbu Vlada odlučila zadržati i u novom zakonu o medijima kojega je s današnje sjednice poslala u hitnu saborsku proceduru. Nakladnici medija bili bi obvezni podnijeti prijavu svake namjere o koncentraciji, a ta bi se koncentracija ocjenjivala prema zakonu i drugim propisima o zaštiti tržišnog natjecanja. Nakladnici bi bili dužni prijaviti svaku koncentraciju, jer se na njih ne bi odnosile odredbe o financijskim granicama koje inače moraju zadovoljiti drugi poduzetnici.