ZAGREB, 15. travnja 2004. (Hina) - Tvrtka ACI d.d.(Adriatic Croatia International Club), u čijem je sustavu 21 marina duž jadranske obale, prošlu je poslovnu godinu završila s neto dobiti od 8,95 milijuna kuna, za razliku od godine
prije kada je poslovala negativno, s gubitkom od od 5,39 milijuna kuna, stoji u izvješću o prošlogodišnjem poslovanju koje je ACI dostavio Varaždinskoj burzi.
ostiteljstvo
ZAGREB, 15. travnja 2004. (Hina) - Tvrtka ACI d.d.(Adriatic Croatia
International Club), u čijem je sustavu 21 marina duž jadranske obale,
prošlu je poslovnu godinu završila s neto dobiti od 8,95 milijuna
kuna, za razliku od godine prije kada je poslovala negativno, s
gubitkom od od 5,39 milijuna kuna, stoji u izvješću o prošlogodišnjem
poslovanju koje je ACI dostavio Varaždinskoj burzi.#L#
Ukupni prošlogodišnji prihodi ACI-a, po nerevidiranim podacima,
iznosili su 107,6 milijuna kuna, i bili su za 14,6 posto veći nego
2002. godine, dok su rashodi smanjeni za 0,7 posto, na 98,6 milijuna
kuna.
Većinu svog ukupnog prihoda, 64,2 posto ili 69,1 milijun kuna, ACI je
prošle godine ostvario od prodaje u inozemstvu, što je 10,2 posto više
u odnosu na godinu prije, a porast od 23,5 posto ostvaren je i sa 23,6
milijuna kuna od prodaje u zemlji.
Prošle je godine, odlukom Glavne skupštine, za 15,8 milijuna kuna
povećan i temeljni kapital ACI-a, sa 382,2 milijuna na 398 milijuna
kuna, a temeljem ugovora o nagodbi Ministarstva financija sa ACI-jem
iz lipnja prošle godine i Zakona o naplati dospjelih nenaplaćenih
poreza, carina i doprinosa. Time je Ministarstvo financija svoja
potraživanja od ACI-ja uložila u iznos dokapitalizacije.
Pojašnjavajući podatke o poslovanju član Nadzornog odbora ispred
zaposlenika ACI-a Zoran Anić ocijenio je da je pozitivni rezultat
ostvaren najvećim dijelom odgovornim i kvalitetnim radom 400
zaposlenika ACI-a, kao i zbog prošlogodišnjeg porasta fizičkog prometa
u marinama (10 posto više nautičara i 6 posto više plovila). Taj bi
porast, dodaje, mogao biti i veći kada bi država, kao većinski
vlasnik, više ulagala u ACI ili mu bar reprogramirala kreditna
zaduženja, koja predstavljaju veliko opterećenje u poslovanju i daljem
razvoju ACI-a.
Kreditna zaduženja ACI-a trenutno iznose oko 100 milijuna kuna, a Anić
napominje i da se jedna trećina godišnjih prihoda izdvaja za otplatu
skupih i nepovoljnih kredita (i kamata) uzetih još tijekom ratnih
90-ih.
Pri tome podsjeća i na prošlogodišnji prijedlog (bivše vlasti)
financijskog restrukturiranja ACI-a, po kojemu se više njegovih
kredita, uz prosječnu kamatnu stopu od 9 posto, trebalo svesti na
jedan do najviše dva nova kredita s kamatom od najviše 4 posto, preko
Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR). No, taj je prijedlog, kaže
Anić, "nestao negdje u ladicama" i o njemu se ove godine više ne
govori.
U 21 ACI-evoj marini duž jadranske obale, koje imaju ukupno 6 tisuća
vezova, od kojih je 5 tisuća u moru i tisuću na kopnu, na godišnjem je
vezu prošle godine bilo oko 3.800 plovila, a po riječima Anića, 70
posto kapaciteta popunjeno je tijekom cijele godine. Na otocima je 12
marina, od čega su četiri sezonske.
Većinski vlasnik ACI-a je Republika Hrvatska, odnosno Državna agencija
za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) koja ima 77,89
posto dionica, Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) ima 4,52 posto
dionica te Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje sa 0,34 posto
dionica, što ukupno čini 82,75 posto. U vlasničkoj strukturi još je i
varaždinska tvrtka Patting, sa 6,13 posto dionica, dok je ostali udjel
podijeljen između više od 600 malih dioničara.
(Hina) xtam yds