SKV: SVIJET U 21 SAT

ZAGREB, 14. travnja 2004.(Hina) - Objavljujemo pregled važnijih događaja do 21 sat#L# ZAGREB Glavna haška tužiteljica Carla del Ponte razgovarala je u srijedu telefonom s povjerenikom Europske unije za proširenje Guenteherom Verheugenom o suradnji Hrvatske s Haškim sudom, izjavila je za Hinu njezina glasnogovornica Florence Hartmann. Europska komisija najavila je objavljivanje avisa o hrvatskoj kandidaturi u sljedeći utorak nakon sjednice u Strasbourgu, a suradnja s Haškim sudom jedna je od ključnih pretpostavki za dobivanje pozitivnog avisa. Hartmann nije željela otkriti nikakve detalje razgovora Del Ponte - Verheugen. Glavna haška tužiteljica do utorka nema planiran nikakav odlazak u Bruxelles. Velika Britanija i Nizozemska, koje nisu dovršile ratifikaciju Sporazuma o pridruživanju i suradnji Hrvatske s EU, dosljedno ponavljaju kako je pozitivna ocjena haške tužiteljice o suradnji s Hrvatskom uvjet za pozitivni avis. Europska komisija svoje mišljenje prosljeđuje Europskom vijeću, koje donosi konačnu odluku o davanju statusa kandidata i datumu početka pregovora o punopravnom članstvu. ZAGREB Predsjednik Republike Stjepan Mesić primio je u srijedu ministra vanjskih poslova palestinske samouprave Nabila Shata i tom se prigodom suglasio s pokretanjem postupka za uspostavljanje formalnih diplomatskih odnosa RH i palestinske samouprave, priopćeno je iz Ureda Predsjednika. Naime, tijekom ranijeg sastanka s ministrom vanjskih poslova Miomirom Žužulom, Nabil Shat je predložio uspostavu diplomatskih odnosa RH i palestinske samouprave, a šef hrvatske diplomacije je odgovorio da će predsjedniku Republike i premijeru predložiti pokretanje postupka za takav čin. Predsjednik Mesić se na sastanku s palestinskim ministrom složio s otvaranjem procesa za unapređenje i uspostavljanje formalnih diplomatskih odnosa RH i palestinske samouprave, a založio se i za pravedno i izbalansirano rješenje na Bliskom istoku. Shat je naglasio je da Palestina cijeni principijelnost predsjednika Mesića u vođenju vanjske politike, a pritom mu je, također, i prenio pozdrave palestinskog predsjednika Jasera Arafata, navodi se u priopćenju iz Ureda Predsjednika. Mesić je rekao da u rješavanju bliskoistočnog problema treba polaziti od dvije realnosti, a to je realnost postojanja Izraela kao države i realnost prava Palestinaca na svoju državu. ZAGREB Latvijski ministar obrane Atis Slakteris, koji boravi u službenom posjetu Hrvatskoj, razgovarao je u srijedu s premijerom Ivo Sanaderom, predsjednikom Hrvatskog sabora Vladimirom Šeksom i predsjednikom Saborskog odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnosti Ivanom Jarnjakom. Kako je priopćeno, tijekom sastanka s hrvatskim premijerom, kojem je nazočio i ministar vanjskih poslova Mimomir Žužul, razgovaralo se o suradnji Latvije i Hrvatske u području obrane, posebice u svjetlu danas potpisanog sporazuma o bilateralnoj obrambenoj suradnji. Sudionici sastanka su se složili kako će taj sporazum biti dodatni temelj nastavka i unaprjeđenja dosadašnje uspješne obrambene suradnje. Na sastanku se također govorilo o provedbi reforme obrambenog sustava te o hrvatskim nastojanjima za članstvo u NATO-u. Ministar Slakteris izrazio je snažnu potporu Hrvatskoj na njezinom putu u euroatlantske integracije te u tom smislu ponudio pomoć i suradnju Latvije. MOSTAR Bivši član Predsjedništva BiH i HDZ-BiH Ante Jelavić u završnom je istražnom saslušanju tužiteljstvu BiH dao jamstva da neće pobjeći iz zemlje ako ga do suđenja puste iz zatvora Kula kod Sarajeva u kojem se nalazi od 23. siječnja ove godine, izjavio je za Hinu njegov branitelj, mostarski odvjetnik Josip Muselimović u srijedu navečer. "Držite me u pritvoru zbog bojazni da bih mogao pobjeći iz BiH, ali da sam imao takve namjere mogao sam to učiniti ranije. Ja sam plebiscitarno izabrani predstavnik hrvatskog naroda i kada biste me tjerali iz BiH ja ne bih napustio zemlju", navodi se u zapisniku sa završnog istražnog saslušanja Jelaviću. Jelaviću tromjesečni pritvor u zatvoru Kula ističe 23. travnja ove godine, a prema Muselimovićevim riječima, Jelavić je zatražio da ga se nakon toga roka pusti na slobodu. Jelavića se tereti da je odgovoran za nezakonito poslovanje Hercegovačke banke te da je zauzimanjem za uspostavu hrvatske samouprave na većinskim hrvatskim područjima ugrožavao teritorijalni integritet BiH i njezinu obrambenu moć. Po Muselimovićevim riječima, Jelavić je u istražnom postupku odbacio sve inkriminacije za koje ga se tereti. SARAJEVO Najviši dužnosnici Bosne i Hercegovine potpisali su u srijedu u Sarajevu zajedničku izjavu kojom su potvrdili spremnost na punu suradnju s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) uključujući tu i privođenje pravdi svih optuženih za ratne zločine. Izjavu čiji je tekst ranije utvrdilo Predsjendištvo BiH potpisali su predsjedatelj Predsjedništva Sulejman Tihić, predsjednici Federacije BiH i Republike Srpske Niko Lozančić i Dragan Čavić, predsjedatelj Vijeća ministara BiH Adnan Terzić te predsjednici entitetskih parlamenta Muhamed Ibrahimović i Dragan Kalinić kao i entitetski premijeri. "Tijela vlasti BiH i entiteta, predano radeći na stvaranju uvjeta za priključenje BiH euroatlanstkim integracijama iskazuju političku volju i odlučnost za potpunu suradnju s ICTY. Obvezujemo se kako ćemo uložiti maksimalne napore za privođenje svih osumnjičenih za ratne zločine pred lice pravde a sve osumnjičene pozivamo da se dragovoljno predaju Haaškom tribunalu", stoji u izjavi. BANJA LUKA Televizija Republike Srpske objavila je u srijedu poslijepodne da je završen višesatni pretres prostorija Radio postaje "Sveti Jovan" na Palama, vlasnik koje je kćerka haškog optuženika Radovana Karadžića Sonja, a direktor pravnih poslova javnog poduzeća "Srpske šume" na Sokolcu potvrdio je da je završena i policijska pretraga direkcije ovog poduzeća. Pretres su po nalogu Suda Bosne i Hercegovine izvršili pripadnici MUP-a RS, a u njoj ne sudjeluju SFOR niti Europska policija (EUPM). U prostorijama radija "Sveti Jovan" policija je zaplijenila jedan kompjutor i dokumente o registraciji radio postaje, dok je iz uprave poduzeća "Srpske šume" iznijela dokumentaciju o financijskom poslovanju za 2003. i dio dokumentacije za 2004. godinu. BEOGRAD Marko Milošević, sin bivšeg jugoslavenskog predsjednika i haaškog optuženika Slobodana Miloševića, srbijanskoj je mafiji nudio, neposredno nakon smjene Miloševićeva režima 5. listopada 2000. godine, pet milijuna maraka za ubojstvo srbijanskog premijera Zorana Đinđića, izjavio je u srijedu svjedok Zoran Vukojević-Vuk na suđenju za Đinđićevo ubojstvo, objavila je agencija Beta. U iskazu zatvorenom za javnost pred Specijalnim sudom u Beogradu, Vukojević je uglavnom ponovio svoje navode iz istrage. Agencija Beta neslužbeno saznaje da je Vukojević rekao da je sin bivšeg predsednika SRJ Marko Milošević neposredno posle 5. listopada 2000. godine nudio mafiji pet milijuna njemačkih maraka za ubistvo Zorana Đinđića. Tada je prvooptuženi za ubojstvo Milorad Luković Legija, bivši zapovjednik Jedinice za specijalne operacije MUP-a Srbije, "organizirao je ljude iz kriminalnog zemunskog klana, koji su dodatno osiguravali i štitili Đinđića". WASHINGTON Od početka rata u ožujku 2003. do srijede u 17 sati po srednjoeuropskom vremenu u Iraku je ubijeno 688 američkih vojnika, prema službenom priopćenju koje je objavio Pentagon. Od 1. travnja u najnovijim sukobima u Iraku ubijeno je više od 80 američkih vojnika, tvrdi više vojnih izvora. Od ukupnog broja žrtava koji je utvrdio Pentagon, 548 vojnika je poginulo nakon 1. svibnja 2003., kada je američki predsjednik George W. Bush proglasio završetak glavnih vojnih operacija u Iraku. Od tog ukupnog broja, 494 vojnika su ubijena u borbi, a 194 su stradala u drugim okolnostima, uglavnom u eksplozijama. ZAGREB Talijanska vlada u srijedu je pred parlamentom izjavila da bez obzira na eskalaciju nasilja u Iraku neće povući svoje vojnike iz sastava koalicijskih snaga tamo stacioniranih, a govoreći o četvorici otetih Talijana, obvezala se učiniti sve da ih što prije oslobodi ali i odbila bilo kakve pregovore s otmičarima. "Italija i vlada učinit će sve moguće za što skorije oslobađanje četvorice Talijana u Iraku", rekao je pred parlamentom talijanski ministar vanjskih poslova Franco Frattini. Govoreći na zajedničkom sastanku komisija Zastupničkog doma i Senata, Frattini je rekao kako drži "otmice i ucjene djelima potpunog terorističkog kriminala" i zbog toga talijanska vlada odbija svaku mogućnost pregovaranja s otmičarima. Premijer Silvio Berlusconi je izjavio da talijanska misija u Iraku nije pod znakom pitanja, a isto je to potvrdio i ministar Frattini u parlamentu. NAJAF Irački radikalni šijitski svećenik Moqtada al-Sadr odustao je od uvjeta za početak pregovora s američkim vlastima koje su najavile njegovo uhućenje ili smrt, rekao je njegov glasnogovornik Qays al-Khazali u srijedu. "U početku su postojali posebni uvjeti za početak pregovora, poput povlačenja vojnih snaga iz rezidencijalnih četvrti i oslobađanja zatočenika", rekao je Khazafi na konferenciji za novinare. "No nakon intervencije vjerskih vlasti, Sayyid Moqtada al-Sadr odustao je od tih uvjeta i pregovarat će bez njihova ispunjenja", rekao je. Al-Sadr je također pristao priznati autoritet velikog ajatolaha Alija al-Sistanija, također je kazao Khazafi. "Tom odlukom se okupacijskim snagama oduzima prilika za eskalaciju nasilja i krvoprolića i poziva sve Iračane na stvaranje mirnog i stabilnog stanja", kazao je glasnogovornik. DOHA Francuski novinar Alexandre Jordanov, otet u nedjelju u Iraku, oslobođen je, objavila je u srijedu katarska TV mreža Al-Jazira. "Francuski talac u Iraku je oslobođen", objavila je televizija, pozivajući se na svojeg dopisnika i bez drugih pojedinosti. Alexandre Jordanov (40) otet je u Bagdadu, a u Iraku je snimao za Canal+. Otet je zajedno sa svojim snimateljem Ivanom Cereixom, oslobođenim u ponedjeljak ujutro. MOSKVA Rusija je pripremila zračni most kojim će od četvrtka evakuirati nekoliko stotina Rusa i građana ZND-a koji rade u Iraku, izjavio je u srijedu glasnogovornik ruskog Ministarstva za izvanredna stanja Viktor Belcov. "Predviđamo za četvrtak tri leta i četiri u petak, kako bismo među 553 Rusa i 263 građana ZND-a koji se nalaze u Iraku evakuirali sve one koji to žele", rekao je Belcov. Među sedam predviđenih letova, šest će ih biti iz Bagdada za Moskvu i jedan iz Kuvajta za Moskvu., pojasnio je. SKOPJE Tri sata prije zatvaranja birališta odaziv birača na predsjedničkim izborima u Makedoniji bio je tek 26,3 posto, priopćio je novinarima službeni predstavnik izbornog povjerenstva Zoran Tanevski. Od ukupno 1.695.103 upisana birača, samo njih 463.423 glasovalo je do 16 sati, izjavio je Tanevski. U Tetovu, najvećem gradu u zapadnoj Makedoniji, gdje većinu stanovnika čine Albanci, odaziv je do 16 sati bio tek šest posto, prema izbornom povjerenstvu. Albansku zajednicu u Makedoniji, odnosno četvrtinu ukupnog stanovništva, zastupaju dvojica kandidata koji prema anketama nemaju izgleda doći u drugi krug. U drugom krugu sučelit će vjerojatno dvojica makedonskih kandidata, aktualni premijer Branko Crvenkovski iz Socijaldemokratskog saveza (SDSM) kojeg smatraju favoritom i Saško Kedev iz oporbene stranke VMRO-DPMNE. BEČ Samo deset dana uoči austrijskih predsjedničkih izbora, socijaldemokratski kandidat i aktualni potpredsjednik parlamenta Heinz Fischer i kandidatkinja vladajućih narodnjaka, ministrica vanjskih poslova Benita Ferrero-Waldner, gotovo su izjednačeni u ispitivanjima javnoga mnijenja. Prema anketi tjednika "News", Fischer dobiva 42, a Ferrero-Waldner 40 posto potpore. Prije samo tjedan dana, Fischer je imao prednost od pet posto. Međutim, analitičari naglašavaju da bi se zbog još uvijek velikog broja neodlučnih birača presudnim faktorom mogle pokazati dvije televizijske 80-minutne debate dvoje predsjedničkih kandidata. Prva od njih održat će se u četvrtak navečer. "Ovo je sada mrtva utrka. Kandidati su unutar statističke mogućnosti pogreške u anketama", izjavio je jedan od analitičara. Predsjednički izbori u Austriji, na kojima se bira nasljednik Thomasa Klestila, održat će se 25. travnja. WASHINGTON Direktor američke obavještajne službe CIA George Tenet rekao je u srijedu Povjerenstvu za terorističke napade 11. rujna da će Sjedinjene Države trebati još pet godina da razviju tajnu službu za borbu protiv al Qaede i drugih terorističkih prijetnji priznavši da američke obavještajne službe nisu uspjele prozreti zavjeru al Qaede koja je stajala iza napada. "Shvaćali smo namjeru bin Ladena da napadne našu domovinu ali nismo bili u stanju prevesti to znanje u učinkovitu obranu zemlje", rekao je on. Tenet je priznao da su američke obavještajne agencije pravile greške prije napada u kojima je poginulo više od 3.000 Amerikanaca. Povjerenstvo je pred početak svjedočenja u svom izvješću kritiziralo CIA-u i druge obavještajne službe da su presporo spoznale kakvu opasnost predstavlja al Qaeda. RAMALLAH Palestinski predsjednik Jaser Arafat poručio je Sjedinjenim Državama u srijedu da bi mogle ubiti svaku nadu u mir na Bliskom istoku ako Izraelu daju jamstva za zadržavanje naselja na Zapadnoj obali. Izraelski premijer Ariel Sharon u Washingtonu traži potporu za plan o povlačenju iz pojasa Gaze, ali je naglasio kako njegova zemlja namjerava ojačati svoj nadzor nad enklavama na Zapadnoj obali. Palestinsko vodstvo boji se da bi američki predsjednik George Bush mogao neizravno obećati Sharonu potporu za izraelski okupaciju područja koja je Izrael zaposjeo ratom 1967. i odbaciti mogućnost prava palestinskih izbjeglica na povratak. "Palestinsko čelništvo upozorava na opasnosti od takvog dogovora jer bi on bio jasan dokaz da u potpunosti okončava mirovni proces", kaže se u priopćenju iz Arafatovog ureda. (Hina) xdj ydj