ZAGREB, 14. travnja 2004. (Hina) - Izložba "Ostavština osječke slobodnozidarske lože Budnost" bit će otvorena večeras u Hrvatskom povijesnom muzeju u Zagrebu, najavljeno je na današnjoj konferenciji za tisak Muzeja.
ZAGREB, 14. travnja 2004. (Hina) - Izložba "Ostavština osječke
slobodnozidarske lože Budnost" bit će otvorena večeras u Hrvatskom
povijesnom muzeju u Zagrebu, najavljeno je na današnjoj konferenciji
za tisak Muzeja.#L#
Izloženo je 423 eksponata od kojih najveći dio ritualnih predmeta -
mačeva, pregača i sl.- i reprezentativan izbor iz masonske knjižnice
Slobodne lože Budnost iz Osijeka, rekli su autori izložbe.
Izložba je bila postavljena prošle godine u Osijeku, a sad je, uz
mala proširenja fonda, premještena u Zagreb.
"Budnost", je raspuštena 1940., kao i slobodni zidari u ondašnjoj
Jugoslaviji, a njezini su se predmeti čuvali u Muzeju Slavonije.
Zbog povijesnih razloga ostavština se čuvala u najvećoj tajnosti pa
ni veliki dio osoblja osječkog Muzeja nija znalo za nju, kazao je
jedan od autora Ante Grubišić i napomenuo da su mnogi predmeti zbog
lošeg čuvanja trajno oštećeni.
Na pitanje novinara predstavlja li izložba možda odraz zbivanja
unutar slobodnozidarskih krugova, autor Grgur Marko Ivanković
odgovorio je da je izložba isključivo muzealni akt - ni za slobodne
zidare ni protiv njih.
O trenutačnim masonima u Hrvatskoj znam vrlo malo, a i ako ih
prepoznam na izložbi oni se neće otkriti jer im je to zabranjeno, a
niti ću ih ja dovoditi u neugodnu situaciju, kazao je Ivanković.
Grubišić je dodao da se jedan istaknuti slobodni zidar, meštar,
upisao u knjigu posjetitelja u Osijeku, ali njegovo ime nije poznato.
Dio predmeta bio je izložen na protumasonskoj izložbi 1942. u Osijeku
kako bi njima ondašnje vlasti zastrašivale javnost.
Tvrdili su da je kamin u hramu krematorij, ali to nije točno, kazao
je Grubišić.
Na konferenciji za tisak bio je nazočan umirovljeni kolega Josip Šmit,
koji honorarno radi za Slobodnu Dalmaciju, koji je bio među učenicima
koje su 1942. masovno vodili na izložbu.
Na pitanje kolega kako doživljava današnju izložbu Šmit je odgovorio:
"Nekako, sve je mračno kao i onda".
Zgrada osječkog kina Uranija iz 1912. koju je projektirao slobodni
zidar Viktor Axmann, bila je neko vrijeme hram slobodonozidarske lože
"Budnost". Za njezin nacrt arhitekt Axmann na Prvoj ineternacionalnoj
kinoizložbi u Beču nagrađen je najvećom nagradom, medaljom i diplomom.
Graditeljsku krunu predstavlja secesijski stiliziran reljef s prikazom
sfinge na vrhu pročelja "Uranije".
Slobodno zidarstvo na tlu Hrvatske donose pripadnici vojske iz
inozemstva oko 1760. godine, rekli su autori pozivajući se na izvore.
Osnivači prve poznate lože u Hrvatskoj su krajiški pukovnik grof Ivan
Drašković u Glini i Stjepan Nicky u Osijeku, kasnije župan Križevačke
županije.
Iako su Katolička crkva i slobodni zidari na ratnoj nozi, nekoliko
svećenika i biskupa bili su članovi te tajne masonske udruge.
Sasvim je izvjesno da je među njima bio i zagrebački biskup
Maksimilijan Vrhovec, kazao je Ivanković.
Tijekom srpnja (13.) 1992., "Vjesnik" je objavio intervju s anonimnim
obnoviteljem slobodne masonske lože u Zagrebu, koji je potvrdio da se
u Zagrebu kao i u Ljubljani i "drugim metropolama Srednje i Istočne
Europe" "obnavaljaju slobodne masonske lože. "Doduše, ne može se reći
da su 'masoni u Hrvatskoj ponovo na sceni'. U prirodi je slobodnog
zidarstva da ne djeluje na sceni, pred očima javnosti. Ali - djeluje i
ima utjecaja na svim područjima društva, svuda u svijetu. Također se
ne bi moglo reći da su na obnavljanje masonstva u Hrvatskoj utjecali
talijanski slobodni zidari, već austrijski".
Na internetu postoji web stranica Velike lože Hrvatske.
(Hina) xiluc yaz