ZAGREB, 14. travnja 2004. (Hina) - Sudovi su lani riješili 5,1 posto više predmeta nego li godinu dana ranije ali su predsjednici viših sudova na sastanku s predsjednikom Vrhovnog suda Ivicom Crnićem izrazili zabrinutost što zbog
istodobnog većeg priljeva predmeta za 5,3 posto u prošloj godini rastu i zaostaci.
ZAGREB, 14. travnja 2004. (Hina) - Sudovi su lani riješili 5,1 posto
više predmeta nego li godinu dana ranije ali su predsjednici viših
sudova na sastanku s predsjednikom Vrhovnog suda Ivicom Crnićem
izrazili zabrinutost što zbog istodobnog većeg priljeva predmeta za
5,3 posto u prošloj godini rastu i zaostaci.#L#
Iz Ureda predsjednika Vrhovnog suda priopćeno je da se o tome
razgovaralo na današnjem sastanku koji je Ivica Crnić održao u Cavtatu
s predsjednicima svih županijskih sudova Upravnog, Visokog prekršajnog
i Visokog trgovačkog suda.
Predsjednici sudova izrazili su zabrinutost što je u sudove lani
primljeno više od milijun i 300 tisuća novih predmeta ili 5,3 posto
više nego 2002. a da je broj zaostataka u porastu, iako je prošle
godine riješeno gotovo milijun i 200 tisuća predmeta ili 5,1 posto
više nego li godinu dana ranije.
Uključujući i prekršajne sudove, sudovi u Hrvatskoj bilježe povećan
priljev novih predmeta u 2003. za čak 6,6 posto. Prekršajni sudovi
imali su prošle godine u radu gotovo 430 tisuća predmeta, odnosno svi
sudovi u Hrvatskoj te godine imali su u radu gotovo 3 milijuna
predmeta, stoji u priopćenju.
Prema njihovoj ocjeni pojava da građani i pravne osobe sve više
zahtjevaju zaštitu sudova upućuje da nema drugih učinkovitih
društvenih mehanizam koji bi omogućili da se sporovi rješavaju izvan
državnih sudova.
Razmatrana je primjena novog Zakona o prekršajima kojim je u te
sudove uveden kompliciraniji postupak što utječe na duljinu postupka.
Predsjednik Vrhovnog suda zahtijevao je da se na sudovima da prednost
rješavanju predmeta u kojima postupak traje dulje od pet godina, a
odluke u njima još nisu donesene.
Prednost u rješavanju imaju i predmeti u kojima je Ustavni sud
naložio sudovima rješavanje u određenom roku jer su postupci trajali
nerazumno dugo. Prema izvješćima sudova riječ je o ukupno 67 takvih
predmeta koji imaju prvenstvo u rješavanju.
Najviše zaostalih predmeta kao i predmeta koji su pali u zastaru je
na sudovima s područja Zagreba i Splita na kojim su sudovi i inače
opterećeni s najvećim brojem predmeta, a u kojima godinama nedostaje
dovoljan broj sudaca. Samo ih u Zagrebu nedostaje pedestak, što utječe
na duljinu postupka, smatraju predsjednici sudova.
Ocijenjeno je da su razlozi zastare u kaznenim i prekršajnim
postupcima objektivne prirode zbog velikog opterećenja sudaca,
odnosno nedovoljnog broja sudaca. Kao i zbog slučajeva kasnog
podnošenja optužnih akata, izbjegavanja okrivljenika da dođu pred sud,
te problema u dostavi poziva i drugih sudskih akata.
Zastare kaznenog progona na općinskim i županijskim sudovima
nastupile su prošle godine u 1025 slučajeva ili 1,05 posto od ukupno
nešto više od 145 tisuća predmeta.
U sudovima na području Bjelovara, Čakovca, Koprivnice, Osijeka,
Požege, Varaždina i Virovitice koji imaju dovoljan broj sudaca
relativno je povoljna situacija s predmetima koji dulje traju,
primijećeno je na sastanku predsjednika viših sudova.
Posebno je ukazano je na poteškoće u provedbi pravomoćnih sudskih
odluka. Prošle godine sudovi su imali u radu gotovo 700 tisuća ili
21,5 posto više ovršnih predmeta nego godinu dan ranije. Istaknuta je
stoga potreba izmjene Ovršnog zakona kako bi vjerovnici mogli
učinkovito ostvariti svoja prava.
(Hina) xggrb yaz