BRUXELLES, 13. travnja 2004. (Hina) - Deset zemalja koje će se 1. svibnja priključiti Europskoj uniji (EU) također se želi priključiti i zoni jedinstvene europske valute, ali mnogo kasnije nego se prvotno procjenjivalo.
BRUXELLES, 13. travnja 2004. (Hina) - Deset zemalja koje će se 1.
svibnja priključiti Europskoj uniji (EU) također se želi priključiti i
zoni jedinstvene europske valute, ali mnogo kasnije nego se prvotno
procjenjivalo.#L#
Spekulativni napadi u 2003. na mađarsku forintu, izazvani djelomično
njezinim ogromnim deficitom, uvjerili su zemlje središnje i istočne
Europe koje ulaze u punopravno članstvo Unije da moraju prije ulaska u
eurozonu dovesti u red svoja gospodarstva. Europska središnja banka
(ECB) i vodeći ekonomisti upozorili su zemlje kandidate da ne ulaze
prebrzo u eurozonu.
Četiri najveće među zemljama kandidatima - Češka, Mađarska, Poljska i
Slovačka - vjerojatno neće biti u stanju usvojiti euro prije 2009. ili
2010. Trebat će im vremena da spuste svoj proračunski manjak ispod tri
posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je limit definiran
Maastrichtskim sporazumom iz 1992. Procjenjuje se da će ove godine
mađarski deficit iznositi 4,6 posto BDP-a, poljski i češki po 5,5
posto, a slovački 3,9 posto.
Spekulacije s mađarskom forintom u studenome prošle godine
predstavljale su lekciju upozorenja. Ta je valuta tada u samo nekoliko
dana izgubila preko 10 posto svoje vrijednosti, a kriza je dovela do
ostavke ministra financija Csabe Laszla.
Novi ministar Tibor Draskovics bio je čak i prije preuzimanja
dužnosti oprezan pri predstavljanju nešto umjerenije fiskalne
politike, upozorivši da će se deficit znatno sporije smanjivati nego
je prvotno prognozirano te da će stoga ulazak Mađarske u eurozonu biti
odgođen iza 2008.
"Najnovije monetarne turbulencije u Mađarskoj pokazuju da će nove
zemlje članice Unije morati poduzeti značajne napore u nadolazećim
godinama, osobito sa strogom fiskalnom politikom, kako bi zadobile
povjerenje međunarodnih ulagača", kazala je Veronika Fischer-Rief,
analitičarka međunarodnog tržišta u Bank Austria.
Slovačka vlada također je odustala od usvajanja eura u 2008. Premijer
Ivan Miklos u siječnju je kazao da će se njegova zemlja priključiti
eurozoni "u svakom slučaju u 2010. ali samo, naravno, nakon što
pokažemo strogo poštivanje Maastrichtskih kriterija".
Češka je prva zemlja u toj regiji koja je priznala da neće biti u
stanju usvojiti euro prije kraja desetljeća. "Ne želimo ući na silu",
kazao je krajem 2002. premijer Vladimir Spidla.
Dok poljska vlada još službeno odlučno stoji uz cilj priključenja
eurozoni u 2007. ili 2008, tamošnja je središnja banka ipak nešto
mudrija: "Prvi realističan datum bio bi 2008. ili čak 2009", kazao je
dopredsjednik te banke Andrzej Bratkowski.
Druge bi se zemlje eurozoni mogle priključiti nešto prije. Slovenija
i baltičke države Estonija, Latvija i Litva u 2002. su imale
proračunske manjkove ispod tri posto te bi trebale biti prve među
novim zemljama članicama koje će usvojiti euro, kazao je Konrad Reuss
iz agencije za izdavanje kreditnih rejtinga Standard&Poor's.
Ivan Fabijančić iz Erste Banka kazao je da bi, kad bi zemlje previše
žurile sa snižavanjem svojih proračunskih manjkova, došlo do
katastrofe. Tvrdi da bi politika visokih kamatnih stopa radi
snižavanja inflacije, u kombinaciji s padom javne potrošnje i rastom
poreza, mogla srezati gospodarski rast u toj regiji. To bi, pak,
povećalo stopu nezaposlenosti koja i u Slovačkoj i u Poljskoj iznosi
već gotovo 20 posto.
(Hina) xgbo ysbo