SKV: SVIJET U 4,30

ZAGREB, 10. travnja 2004.(Hina) - Donosimo pregled važnijih događaja do 4,30 sati#L# ZAGREB Velika Britanija neće glasati za pozitivan hrvatski avis (mišljenje Europske komisije o kandidaturi za članstvo u EU) sve dok se ne riješi slučaj odbjeglog generala Gotovine, izjavio je britanski ministar za Europu Dennis MacShane u razgovoru za uskrsni trobroj Jutarnjeg lista. "Mi želimo da Hrvatska bude primjer izvrsnosti za sve druge zemlje zapadnog Balkana. Nadamo se da će se Hrvatska ponašati prema najvišim europskim standardima. Da bi postigla te standarde mora u potpunosti riješiti pitanje suradnje s Haaškim sudom. Od Hrvatske, dakle, očekujemo da učini najviše što može učiniti kako bi se Gotovina pridružio svojim kolegama u Haagu", rekao je MacShane u razgovoru za Jutarnji list. "Velika Britanija neće glasati za Hrvatsku sve dok Hrvatska ne ispuni sve ono što se od nje očekuje", odgovorio je britanski ministar na izravno novinarsko pitanje znači li to da Hrvatska neće dobiti pozitivan avis dok se ne riješi slučaj Gotovina. "Mnoge europske zemlje, a ne samo Britanija smatraju da sadašnja razina suradnje Hrvatske s Haagom predstavlja smetnju u procesu hrvatskog pridruživanja Europi. Očekujemo da će hrvatska Vlada u sljedeća dva ili tri tjedna dati izjavu o konačno pozitivnom rješenju slučaja Gotovina, čime bi svi problemi bili riješeni", dodao je MacShane. Britanski je ministar ujedno izrazio nevjericu da nitko u Hrvatskoj, bilo sigurnosni sustavi ili obavještajne službe ne mogu saznati gdje je Gotovina. "Da je bilo koji britanski časnik optužen za ono za što je optužen general Gotovina, budite sigurni da bismo ga mi pronašli na bilo kojem dijelu planeta kako bi dokazali da Velika Britanija poštuje međunarodni sustav", rekao je MacShane. Ipak, ako Hrvatska ispuni sve što se od nje traži, britanski je ministar optimističan glede njezinog pridruženja Uniji. "Mislim da se mogu stići Bugarska i Rumunjska. Ako Hrvatska ispuni sve tražene uvjete i završi komplicirane pregovore, mislim da može ući u EU već u sljedećem krugu proširenja", rekao je MacShane. WASHINGTON Hrvatski ministar znanosti Dragan Primorac razgovarao je u petak u Washingtonu u State Departmentu o znanstvenoj suradnji Hrvatske i Sjedinjenih Država, a u Svjetskoj banci o znanstvenim projektima u Hrvatskoj koje će podržati Svjetska banka. Primorac, koji boravi u višednevnom posjetu SAD-u, razgovarao je u petak sa savjetnikom američkog državnog tajnika za znanost Johnom Atkinsonom o suradnji Hrvatske i SAD-a u domeni novih tehnologija i prijenosa znanja. Primorac je rekao novinarima kako je posebice bilo govora o tome kako ući u globalizaciju u edukaciji u koju bi se uključili studenti iz Sjedinjenih Država te europskih zemalja među kojima i Hrvatske. Time bi se postigla "integracija cjelovitih znanja" ukidajući granice između zemalja čime bi i Hrvatska ravnopravno sudjelovala bez obzira na svoje trenutne materijalne mogućnosti, rekao je on. Ministar Primorac je s dopredsjednikom Svjetske banke za Europu i središnju Aziju Shigeom Katsuom razgovarao o tri ključna hrvatska projekta, reformi školstva, povratku znanstvenika i ulaganju u hrvatsku znanost. WASHINGTON Nakon ključnog svjedočenja američke savjetnice za nacionalnu sigurnost Condoleezze Rice pred Povjerenstvom za terorističke napade 11. rujna, opao je broj Amerikanaca koji misle da je predsjednik George W. Bush mogao učiniti više da spriječi napade, ali većina i dalje drži da Bijela kuća nije imala strategiju da ukloni al Qaedu prije tih napada, pokazalo je u petak istraživanje javnoga mišljenja televizije CNN i tjednika Time. U anketi provedenoj u četvrtak navečer nakon svjedočenja Rice, 40 posto ispitanika je izjavilo da je Bushova vlada temeljem raspoloživih informacija mogla učiniti više da zaustavi terorističke napade, što je radikalan pad u odnosu na 54 posto njih koji su to mislili u anketi krajem ožujka. Anketa je, međutim, pokazala da 60 posto Amerikanaca misli da Bushova vlada nije imala strategiju za borbu protiv al Qaede prije njezinih napada na SAD 11. rujna 2001. WASHINGTON Američki predsjednik George W. Bush razgovarao je u petak s čelnicima Italije, Poljske i Salvadora o stanju u Iraku gdje su koalicijske snage suočene s najgorim nasiljem i pobunama od završetka rata prošle godine. Bush je telefonski iz Crawforda u Teksasu razgovarao s talijanskim premijerom Silvijem Berlusconijem, poljskim predsjednikom Aleksanderom Kwasniewskim i salavadorskim predsjednikom Franciscom Floresom čije zemlje imaju vojne snage u Iraku. U razgovoru je bilo riječi o trenutnom stanju u Iraku, a sva četvorica su "potvrdila odlučnost da pomognu iračkom narodu u ostvarenju slobodne i demokratske budućnosti", rekao je glasnogovornik Bijele kuće Scott McClellan. Bush, Berlusconi, Kwasniewski i Flores su obećali da će poraziti "manjinske, ekstremističke elemente koji nasiljem nastoje poremetiti prijelaz u demokraciju u zemlji", rekao je glasnogovornik. BAGDAD Suradnik radikalnog šijitskog vođe Muqtade al-Sadra opovrgao je informacije da su al-Sadrovi pristaše oteli tri japanska državljanina. Dva japanska humanitarna radnika i jedan novinar oteti su u četvrtak na jugu Iraka, a njihovi otmičari zatražili su od vlade u Tokiju povlačenje japanskih vojnika iz Iraka, prijeteći da će u protivnom ubiti taoce. Amer al-Huseini, suradnik al-Sadra izjavio je novinarima da šijitski borci nemaju nikakve veze s tim činom. "Mi osuđujemo takve postupke i molimo za njihovo oslobađanje", rekao je on. SOFIJA Najmanje je 49 osoba ozlijeđeno u petak u Sofiji kad je središte prometne policije napadnuto otrovnim plinom, priopćila je policija. Uhićen je jedan 51-godišnjak osumnjičen da je pustio plin kloropikrin u čekaonici s više desetaka ljudi. "Ništa ne upućuje na da je možda riječ o terorističkom napadu", rekla je glasnogovornica ministarstva unutrašnjih poslova. Sedmero ozlijeđenih u kritičnom je stanju prevezeno u bolnicu, jedan je u životnoj opasnosti. EREVAN Oko dvadeset tisuća prosvjednika okupilo se u glavnome gradu bivše sovjetske republike Armenije, tražilo ostavku predsjednika Roberta Kočarjana i najavilo nastavak prosvjeda i sljedećeg tjedna. To je najveće javno okupljanje od lanjskih masovnih prosvjeda zbog navodnih nepravilnosti u Kočarjanovu ponovnom izboru za predsjednika. Ovaj su put prosvjednici odgovorili na poziv dviju oporbenih stranaka. "Danas se odlučuje o sudbini Armenije", poručio je prosvjednicima Stepan Demirčjan, čelnik oporbene stranke pravde. Ovi su mu odgovorili uzvicima "Van s Kočarjanom!" Vođe prosvjeda nisu tražile službeno dopuštenje za okupljanje, ali policija nije reagirala. Novi su prosvjedi planirani za svaku večer idućega tjedna. RAMALLAH Palestinski predsjednik Jaser Arafat osobno je u petak intervenirao ne bi li postigao oslobađanje dvojice Palestinaca otetih u Iraku, objavio je Arafatov ured. "Predsjednik Arafat kontaktirao je s našom braćom u Iraku i s drugim međunarodnim tijelima i prijateljima kako bi pridonio oslobađanju dvojice otetih Palestinaca, Nabila Georgea Razuqa i Ahmeda Yassina Tikatija, koje drže u Iraku", kaže se u priopćenju. Izrael je priopćio da ne može bitno pomoći toj dvojici, stanovnicima istočnoga Jeruzalema pod izraelskim nadzorom. (Hina) xsb ysb