ZAGREB, 7. travnja 2004. (Hina) - Neprihvaćanje samostalne i neovisne hrvatske države, koju hrvatski Srbi ili barem njihov veći dio nisu željeli i protiv koje su se borili tijekom nekoliko ratnih godina, najvažniji je čimbenik
kontinuirana odlaska Srba iz Hrvatske od 1991., izjavio je za Hinu demograf i znanstveni suradnik sa zagrebačkoga Instituta "Ivo Pilar" dr. Dražen Živić.
ZAGREB, 7. travnja 2004. (Hina) - Neprihvaćanje samostalne i neovisne
hrvatske države, koju hrvatski Srbi ili barem njihov veći dio nisu
željeli i protiv koje su se borili tijekom nekoliko ratnih godina,
najvažniji je čimbenik kontinuirana odlaska Srba iz Hrvatske od 1991.,
izjavio je za Hinu demograf i znanstveni suradnik sa zagrebačkoga
Instituta "Ivo Pilar" dr. Dražen Živić. #L#
Više od petine ukupna srpskog stanovništva koje je do sredine 1996.
napustilo bivša okupirana područja Republike Hrvatske iselilo se, po
podatcima UNHCR-a, u vrijeme postojanja tzv. Srpske Republike Krajine,
rekao je Živić i dodao kako je to bilo prije oslobodilačkih akcija
"Bljeska" i "Oluje".
Oni koji su otišli 1995., posebice u kolovozu, izbjegli su kad su
njihove političke strukture po unaprijed određenu planu zapovjedile
"evakuaciju" i napuštanje Hrvatske, istaknuo je Živić i dodao kako se
to dogodilo prije ulaska hrvatskih vojnih postrojba i ustrojstva
hrvatske vlasti na oslobođenim područjima.
Po podatcima UNHCR-a i drugih međunarodnih organizacija iz Hrvatske
je otišlo 340 do 370 tisuća Srba, rekao je Živić i naglasio kako su
otišli uglavnom u Srbiju i Crnu Goru, a nešto malo u Bosnu i
Hercegovinu i u treće zemlje.
Ratni uzroci, kao što su strah od izravne ratne opasnosti, bijeg od
mobilizacije, psihološki rat i t.d., nisu jedini čimbenik iseljavanja,
rekao je Živić i dometnuo kako su znatan poticajni čimbenik
iseljavanju bili gospodarski razlozi jer je bivša okupirana područja i
prije rata karakterizirala izrazita gospodarska pasivnost i zaostalost
koja je ratom, općom društvenom i političkom nesigurnošću još više
bila pojačana i naglašena.
Stalnost iseljavanja bitna je označnica demografskoga regresa Srba iz
Hrvatske, rekao je Živić i dodao kako je potpuno besmislena i ničim
utemeljena optužba protiv Republike Hrvatske da je u ratu,
oslobodilačkim pothvatima "Bljesak", "Oluja" i mirnom reintegracijom
hrvatskoga Podunavlja, počinila masovno etničko čišćenje srpskog
stanovništva.
Za tu optužbu ne postoje relevantni pravni, politički, pa ni
demografski dokazi, naglasio je Živić i dodao kako se unatoč tomu
optužbe neprestance ponavljaju u međunarodnim političkim i sudskim
(Haag) krugovima.
Pod etničkim čišćenjem podrazumijeva se protjerivanje određenoga
stanovništva s okupiranoga teritorija i njegovo skupno preseljavanje
kako bi se promijenila etnička struktura. S obzirom na to da je
najveći broj Srba tijekom rata otišao s okupiranih područja Republike
Hrvatske prije njihova oslobađanja i dolaska hrvatske državne vlasti,
njihov se egzodus nikako ne može smatrati etničkim čišćenjem,
zaključuje Živić.
(Hina) xmk ysšh