PREDSJEDNIČKI IZBORI U ALŽIRU U ČETVRTAK

ZAGREB, 7. travnja 2004. (Hina) - Alžirci u četvrtak izlaze na predsjedničke izbore koji bi mogli označiti prekretnicu za tu zemlju nakon desetljeća građanskog rata u kojemu je, prema procjenama skupina za ljudska prava, poginulo 150.000 ljudi, uglavnom civila. #L# Oružane snage obećale su da se neće miješati u izbore, što bi mogao biti povijesni potez jer su još od neovisnosti 1962. imale ključnu ulogu u odabiru čelnika. Premda se sadašnji predsjednik Abdelaziz Bouteflika smatra favoritom na predstojećim izborima, prvi put u posljednjih nekoliko desetljeća, Alžirci nisu sigurni tko će biti na čelu zemlje idućih pet godina. Prema procjenama nekih političkih analitičara, Bouteflika možda neće osvojiti apsolutnu većinu u prvom krugu što bi značilo da će se 22. travnja održati drugi krug izbora. Alžir još nije uspostavio tradiciju ispitivanja javnog mišljenja pa je anketu, prema kojoj analitičari daju svoje procjene, provela jedna francuska agencija. Prema toj anketi, Bouteflika dobiva 55 posto glasova, a njegov glavni protukandidat Ali Benflis manje od 17 posto. Benflis, bivši premijer kojeg je Bouteflika otpustio prošle godine, ima potporu u dijelu vojske i medija. "Za njega bi bilo ponižavajuće da izgubi u prvom krugu, tako da bi se mogla postići neka vrsta pakta za održavanje drugog kruga", rekao je za Reuters jedan analitičar koji je želio ostati anoniman. Bouteflika (67), umjereni političar s reputacijom autokrata, prije pet godina je ostao jedini predsjednički kandidat nakon što se svih šest ostalih kandidata povuklo optužujući njega i njegove vojne pristaše za prijevaru. Njegovi protivnici i sada govore da će ovogodišnji izbori biti nepošteni. Bouteflika i njegov bivši prijatelj Benflis imaju slične programe. Bouteflika poziva na veće gospodarske reforme, dok Benflis traži veće odvajanje ovlasti i unapređenje individualnih sloboda. Prema ispitivanju javnog mišljenja francuske agencije, predviđa se da će Abdallah Djaballah, čelnik najveće islamske stranke El Islah, dobiti više od 10 posto glasova, dok Louisi Hanoun (50), čelnici trockističke ljevičarske stranke i, čini se, prvoj ženi u arapskom svijetu koja se kandidirala za predsjednicu, daje osam posto. Žene u Alžiru nisu diskriminirane u javnom životu - pet žena je u sastavu vlade, 30 u parlamentu, a ima i puno sutkinja. Međutim, kako ističu aktivisti za ljudska prava, kod kuće je druga priča. "U našoj zemlji žena može postati predsjednicom republike, ali nema kontrolu nad privatnim životom", rekla je za Reuters Akila Ouared Abdelmoumene, čelnica vodeće skupine za ženska prava. Izborna kampanja završila je u ponedjeljak sa skupovima u zapadnjačkom stilu na kojima se svirao američki pop i obećavala demokracija nakon 30 godina jednostranačke vlasti i desetljeća građanskog rata. (Hina) xkga ynab