ZAGREB, 7. travnja 2004.(Hina) - Donosimo pregled najvažnijih događaja do 4,30 sati
ZAGREB, 7. travnja 2004.(Hina) - Donosimo pregled najvažnijih događaja
do 4,30 sati#L#
PARIZ
Francuska podupire priključenje Hrvatske Europskoj uniji, spremna je s
Hrvatskom intenzivirati gospodarske odnose i zato je poziva da
pojednostavi svoje propise kako bi širom otvorila vrata toj suradnji,
zaključci su razgovora što su ih u utorak u Parizu vodili hrvatski
predsjednik Stipe Mesić i francuski predsjednik Jacques Chirac.
Nakon razgovora u Elizejskoj palači koji su, umjesto predviđenih 45
minuta potrajali dvostruko duže, Mesić je novinarima kazao da je sa
Chiracom razgovarao o nizu pitanja uključujući i stanje u regiji, te o
kulturnoj suradnji dviju zemalja.
"Francuska podržava Hrvatsku, Francuska inače podržava ubrzanje
europskog udruživanja i mi očekujemo da ćemo tu podršku imati i
dalje", odgovorio je Mesić na novinarsko pitanje može li Hrvatska
računati na pozitivno francusko mišljenje o hrvatskoj kandidaturi.
Francuska je strana u svome priopćenju o posjetu istaknula da očekuje
izvješće Europske komisije (ovoga proljeća) i "da će taj avis imati
odlučujući ulogu u definiranju odgovora Europske unije o hrvatskoj
kandidaturi".
U tom je smislu predsjednik Chirac kazao kako cijeni napore koje
Hrvatska čini kako bi odgovorila zahtjevima Haaškog tribunala.
ZAGREB/BRUXELLES
Treći krug pregovora hrvatskog vladinog izaslanstva i Europske
komisije o tehničkoj prilagodbi režima trgovine poljoprivrednim
proizvodima završen je u utorak navečer u Bruxellesu, a za četvrti
krug preostalo je dogovoriti kvote za još šest ili sedam proizvoda.
U okviru trećeg kruga pregovora o Protokolu 7 koji su započeli u
ponedjeljak popodne pregovaralo se o 40 najosjetljivijih
poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.
Ministar poljoprivrede Petar Čobanković izjavio je da je za dvadesetak
proizvoda preostalo još riješiti neke tehničke pojedinosti, 13 ili 14
proizvoda potpuno je usuglašeno, a preostalo je još dogovoriti kvote
za šest ili sedam proizvoda.
Četvrti krug pregovora trebao bi se održati u Zagrebu tjedan dana
poslije Uskrsa kada se očekuje i potpisivanje Protokola 7, rekao je
ministar Čobanković.
U prethodna dva kruga pregovora, dogovorene su kvote za dvije
trećine proizvoda.
Protokolom 7 treba se regulirati režim trgovine između Hrvatske i
proširene Europske unije. Sa šest od deset zemalja koje će 1. svibnja
ući u EU, Hrvatska je trgovala na temelju bilateralnih sporazuma o
slobodnoj trgovini, koji će prestati vrijediti na dan njihova ulaska
u
EU.
DEN HAAG
Šestorica bivših visokih vojnih i političkih hrvatskih dužnosnika iz
BiH izjasnili su se u utorak, na prvom pojavljivanju pred Haškim sudom
(ICTY), da nisu krivi prema svih 26 točaka optužnice koja ih tereti za
zločin protiv čovječnosti, kršenja ratnog prava i običaja i teške
povrede Ženevskih konvencija počinjene protiv bosanskih Muslimana i
drugih nehrvata, na području nekadašnje Herceg-Bosne od studenoga
1991. do travnja 1994. godine.
Izjašnjavanju o krivnji prethodila je skoro dvosatna rasprava
posvećena proceduralnim pitanjima vezanim uz mogući sukob interesa kod
branitelja koji zastupaju druge optužene pred ICTY-jem, i uz aneks
optužnice koji je ostao zapečaćen sve do današnje sjednice.
Neuobičajeno dugom trajanju sjednice pridonio je i sudac Orie koji je
čitao opširne izvode iz optužnice sadržane na 60 stranica.
WASHINGTON
Sjedinjene Države su u utorak pozdravile dragovoljnu predaju šestorice
optuženih Hrvata iz BiH Haškom sudu i odale priznanje Hrvatskoj za
ulogu koju je odigrala u tome.
"Sjedinjene Države pozdravljaju dragovoljnu predaju šestorice Hrvata
iz BiH koje je optužio Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju
(ICTY)", rekao je u priopćenju zamjenik glasnogovornika State
Departmenta Adam Ereli.
"Također odajemo priznanje za ulogu koju je hrvatska Vlada imala u
olakšavanju njihovog izručenja i pozdravljamo napore hrvatske Vlade da
surađuje s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju pokazane
kroz ovaj čin", rekao je Ereli.
"Nastavljamo pozivati sve optuženike koji su na slobodi da se predaju,
a sve države u regiji da u cijelosti surađuju sa Sudom, uključujući
putem uhićenja i izručenja odbjeglih optuženika za ratne zločine Ratka
Mladića, Radovana Karadžića i Ante Gotovine", rekao je on.
ZAGREB
Velika Britanija i Nizozemska nastavit će proces ratifikacije
Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) Hrvatske s Europskom
unijom ako Haški sud (ICTY) bude zadovoljan suradnjom Hrvatske sa
sudom, doznaje se u utorak iz veleposlanstava tih zemalja u Zagrebu.
Pozdravljajući nedavnu dobrovoljnu predaju hrvatskih generala, te
visokih vojnih i političkih dužnosnika bosanskohercegovačkih Hrvata,
dužnosnici veleposlanstava ističu da nastavak ratifikacije ovisi o
stajalištu ICTY-a.
Nizozemska i Velika Britanija su među tri od 15 članica EU-a koje
nisu dovršile proces ratifikacije SSP-a. One to nisu učinile zbog
slučaja Gotovina, a u Italiji, prema službenom objašnjenju, to pitanje
iako raspravljeno, još nije stiglo na red za glasovanje.
SARAJEVO
Glavna tužiteljica Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju
(ICTY) Carla del Ponte doputovala je u utorak poslije podne u
Sarajevo. Raspored boravka Del Ponte u BiH i njenih eventualnih
razgovora novinarima nije poznat a neslužbeno se najavljuje kako će
ona osim Sarajeva boraviti i u Banjoj Luci.
Prema ranijim najavama, glavni razlog iznenadnog posjeta Glavne
tužiteljice Haaškog tribunala BiH je izostanak svake ozbiljnije
suradnje vlasti Republike Srpske s ovim sudom.
BAGDAD/FALLUJAH
Irački gradovi Fallujah, Ramadi, Nasiriyah, Kut, Amara i Bagdad i u
utorak su ponovno poprišta sukoba između naoružanih Iračana i
koalicijskih snaga pod američkim vodstvom.
U nekoliko šiitskih gradova i u šiitskom području Bagdada pristaše
radikalnoga vođe Moqtade al-Sadra kojega su Amerikanci proglasili
"odmetnikom" nastavljaju se šiitski prosvjedi koji su počeli protekli
vikend kad su mirne demonstracije prerasle u nasilje.
Fallujah je doživjela noć neprestanih sukoba između iračkih i
američkih snaga: dvojica su Iračana poginula, a petnaestero je ljudi
ranjeno.
Južno od Bagdada, u Nassiriyi, u sukobima je ubijeno 15 Iračana a
ranjeno 12 talijanskih vojnika.
NAJAF
Pristaše radikalnog šijitskog svećenika Moqtade al-Sadra nastavit će
svoju pobunu protiv okupacijskih vojnih snaga sve dok se one ne povuku
iz naseljenih područja i dok se iz zatvora ne puste irački
zatvorenici, rekao je na konferenciji za novinare održanoj u utorak
al-Sadrov pomoćnik Qays al-Khazali.
"Naša se pobuna nastavlja. Ne namjeravamo pregovarati dok se ne
ispune naši zahtjevi, a to su povlačenje iz naseljenih područja i
puštanje zatvorenika ", rekao je al-Khazali pročitavši al-Sadrovu
izjavu kojom se osuđuju američki predsjednik George W. Bush i američka
okupacija Iraka.
WASHINGTON
Američki ministar obrane Donald Rumsfeld rekao je u utorak da će
Sjedinjene Države u slučaju potrebe poslati dodatne snage u Irak gdje
su suočene s valom oružanih pobuna. Rumsfeld je rekao da američki
zapovjednici u Iraku za sada nisu zatražili dodatne snage, ali da će
ih ako zatraže dobiti.
"Oni će odlučiti što im je potrebno, i dobit će ono što trebaju",
rekao je Rumsfeld novinarima u mornaričkoj bazi Norfolk u Virginiji.
Američke snage u Iraku u međuvremenu nastoje suzbiti oružanu pobunu
šiitske milicije radikalnog svećenika Moqtada al-Sadra sa sjedištem u
Najafu kao i gerilce u sunitskim gradovima Fallujahu i Ramadi.
PARIZ
Francuski predsjednik Jacques Chirac je ocijenio u utorak da je
pogoršanje stanja u Iraku jako zabrinjavajuće, te da treba poduzeti
sve da bi se poštivao datum 30. lipnja za predaju vlasti Iračanima.
Stanje u Iraku je bilo u središtu njegovog razgovora sa sirijskim
zamjenikom predsjednika Abdel Halim Khaddamom. Sukobi milicije
radikalnog šijitskog vjerskog vođe Moqtada Sadra i snaga koalicije
nastavili su se u utorak i u njima je u tri dana poginulo više od 100
Iračana i 21 stranac.
RIM
Talijanski premijer Silvio Berlusconi je odbacio predviđanja iz
Bruxellesa da će proračunski manjak Italije biti veći od 3 posto,
koliko je propisala Europska unija.
"Imamo preciznu namjeru djelovati na način da ostanemo ispod tri
posto", izjavio je Berlusconi. On je ipak rekao da situacija ne bi
bila dramatična ako bi ta granica bila prekoračena. "Ako bi se granica
od tri posto morala prekoračiti kako bi se podprlo rast, onda to ne bi
bilo dramatično", naglasio je Berlusconi.
Reakciju je potakla najava da u izvješću Europske komisije, koje treba
biti objavljeno u srijedu, stoje najave o talijanskom proračunskom
manjku od 3,2 posto.
Berlusconi je predsjednika Europske komisije Romana Prodija optužio da
svojim upozorenjem o proračunskom manjku Italije, vodi kampanju protiv
Italije.
(Hina) xsb