ZAGREB, 7. travnja 2004.(Hina) - Pregled važnijih događaja do 4.30 sati.
ZAGREB, 7. travnja 2004.(Hina) - Pregled važnijih događaja do 4.30
sati.#L#
ZAGREB - Nova TV objavila je sinoć u središnjoj informativnoj emisiji
da je tjednik "Globus" došao u posjed videozapisa sastanka generala
Ante Gotovine sa svim mjerodavnim zapovjednicima održana u Kninu 6.
kolovoza 1995. nakon oslobođenja toga grada, na kojem je Gotovina
upozorio da je nakon "Oluje", vojnički izvedene na najvišoj razini,
nastao kaos, te se zauzeo da se to spriječi. Zapis s te videokasete
"Globus" će objaviti u današnjem broju, a Nova TV danas će ga u
cijelosti emitirati u posebnoj emisiji u kojoj će, kako je najavljeno,
gostovati ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt, umirovljeni
brigadir Hrvatske vojske Ante Kotromanović te glavni i odgovorni
urednik "Globusa" Igor Alborghetti. Sastanak je, kako donosi "Globus"
a prenosi Nova TV, održan na dan dolaska generala Ivana Čermaka u
Knin, kojeg je predsjednik Franjo Tuđman imenovao zapovjednikom
Zbornog mjesta Knin. Taj zapis, ocjenjuje ta TV postaja, ključan je za
tumačenje "slučaja Gotovina", ali i vojno-redarstvene akcije "Oluje"
uopće, a svih je ovih godina smatran nestalim.
TORDINCI - Nakon trotjednih pokusnih iskapanja ekshumacijske ekipe
Uprave za zatočene i nestale pri Ministarstvu obitelji, branitelja i
međugeneracijske solidarnosti pronašle su nekoliko kilometara od
mjesta Tordinaca još jednu masovnu grobnicu u kojoj je pronađeno
nekoliko desetaka posmrtnih ostataka, kako se pretpostavlja, žrtava
srpske agresije na vinkovačko područje. Riječ je o žrtvama čija su
tijela prvotno bila pokopana u masovnoj grobnici pred rimokatoličkom
župnom crkvom u središtu Tordinaca, a zatim su u vrijeme srpske
okupacije toga mjesta prenesene na sve do sada nepoznato mjesto. Po
riječima pomoćnika ministrice obitelji, branitelja i međugeneracijske
solidarnosti pukovnika Ivana Grujića u grobnici se, po preliminarnim
istraživanjima, nalazi nekoliko desetaka žrtava. Žrtve su pronađene u
rovu dugačku 30, široku dva i duboku oko tri metra.
ČAKOVEC - Predsjednik SDP-a Ivica Račan istaknuo je sinoć na
konferenciji za novinare u Čakovcu, gdje je u organizaciji međimurskog
SDP-a sudjelovao na proslavi 59. obljetnice oslobođenja Međimurja od
madžarske okupacije, da Hrvatska nema alternative u suradnji s Haaškim
sudom. Ta suradnja je rješavanje otvorenih pitanja i strateški je
interes Hrvatske. Ne moramo se složiti s optužnicama, posebno ne s
nekim njihovim elementima, s kojima se i osobno ne slažem, no jedino
se mogu pobiti u Haagu. Sve ostalo je priča za djecu. Hrvatska više ne
smije bježati od istine jer smo skupo platili to što je vlast prije
desetak godina odbila se suočiti sa zločinima i umjesto da ih
procesuira skrivala je stvari pa danas to moramo rješavati na daleko
teži način, rekao je Račan.
ZAGREB - Prof. dr. Hrvoje Kačić, hrvatski pravni stručnjak i bivši
predsjednik saborskog Odbora za vanjske poslove i Državne komisije za
granice, ocijenio je sinoć da haaške optužnice protiv Hrvata sadrže
neopravdane kvalifikacije te je pozvao bivše diplomate, današnju
hrvatsku diplomaciju i sve one koji su sudjelovali u stvaranju
hrvatske države da daju svoj doprinos u otkrivanju istine o ratu
protiv Hrvatske. Govoreći na predavanju u Društvu sveučilišnih
nastavnika u Zagrebu o Haaškoj konferenciji o Jugoslaviji održanoj
1991., Kačić je podsjetio da je tadašnje hrvatsko vodstvo cijelo
vrijeme pozivalo na mirno rješenje krize, dok je istodobno srpsko i
jugoslavensko vodstvo vodilo agresiju. Potkrijepio je to pozivom što
ga je na Vojnoj akademiji u Beogradu 5. srpnja 1991. načelnik
generalštaba JNA general Blagoje Adžić uputio svojim podređenim
časnicima, a u kojem stoji: "Izdajice treba ubiti na licu mjesta bez
milosti i razmišljanja. Od sada strahom moramo prisiliti neprijatelja,
a to znači otvorite vatru na svakoga koji se protivi našim akcijama".
Taj čovjek, podsjetio je Kačić, u Haagu nije bio optužen za
zapovjednu odgovornost.
ZAGREB - Izložba "Staklo u suvremenom hrvatskom kiparstvu", koja je
otvorena sinoć u Gliptoteci HAZU-a, obuhvaća 116 djela 28 umjetnika
nastalih od 1962. do 2003. Autorica izložbe Vesna Mažuran-Subotić,
muzejska savjetnica HAZU-a, na otvorenju je istaknula da se početak
hrvatskoga kiparstva u staklu veže uz dvojicu vodećih hrvatskih
umjetnika Antuna Motiku 1952. i Raoula Goldonija 1956. Osim njihovih
izložena su djela Vjenceslava Richtera, Želimira Janeša, Milene Lah,
Mile Kumbatović, Kuzme Kovačića, Bojane Švertasek, Ivana Medvede,
Damira Mataušića, Ivice Antolčića, Hede Rušec, Zvonimira Kamenara,
Vere Dajht-Kralj i drugih.
Izložbu, koja će biti otvorena do 1. svibnja, otvorio je akademik Ivan
Kožarić.
(Hina) xmć ymć