DEN HAAG, 6. travnja 2004. (Hina) - Šestorica bivših visokih vojnih i političkih hrvatskih dužnosnika iz BiH izjasnili su se u utorak, na prvom pojavljivanju pred Haškim sudom (ICTY), da nisu krivi prema svih 26 točaka optužnice koja
ih tereti za zločin protiv čovječnosti, kršenja ratnog prava i običaja i teške povrede Ženevskih konvencija počinjene protiv bosanskih Muslimana i drugih nehrvata, na području nekadašnje Herceg-Bosne od studenoga 1991. do travnja 1994. godine.
DEN HAAG, 6. travnja 2004. (Hina) - Šestorica bivših visokih vojnih i
političkih hrvatskih dužnosnika iz BiH izjasnili su se u utorak, na
prvom pojavljivanju pred Haškim sudom (ICTY), da nisu krivi prema svih
26 točaka optužnice koja ih tereti za zločin protiv čovječnosti,
kršenja ratnog prava i običaja i teške povrede Ženevskih konvencija
počinjene protiv bosanskih Muslimana i drugih nehrvata, na području
nekadašnje Herceg-Bosne od studenoga 1991. do travnja 1994. godine.#L#
"Časni sude nisam kriv ni prema jednoj od 26 točaka optužnice",
kazali su pojedinačno Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Slobodan Praljak,
Milivoj Petković, Valentin Ćorić i Berislav Pušić, nakon što im je
sudac Alphonse Orie pročitao sažetak i pojedinačne točke optužnice.
Sudac Orie pritom je istaknuo da se svu šestoricu tereti za sve
zločine navedene u optužnici, uz dvije iznimke za Berislava Pušića,
kojega se ne tereti za zločine u Prozoru, listopada 1992. i Gornjem
Vakufu siječnja 1993. godine.
Bivši premijer Herceg-Bosne Jadranko Prlić je prilikom izjašnjavanja
o krivnji izjavio kako "suosjeća s BiH i sa svim njezinim žrtvama koje
su spomenute u optužnici". Također je izrazio uvjerenje da će mu Sud
dati priliku da iznese "istinu o svojoj ulozi u ratu u BiH, i da će ga
ta istina osloboditi od svih optužbi".
Izjašnjavanju o krivnji prethodila je skoro dvosatna rasprava
posvećena proceduralnim pitanjima vezanim uz mogući sukob interesa kod
branitelja koji zastupaju druge optužene pred ICTY-jem, i uz aneks
optužnice koji je ostao zapečaćen sve do današnje sjednice.
Neuobičajeno dugom trajanju sjednice pridonio je i sudac Orie koji je
čitao opširne izvode iz optužnice sadržane na 60 stranica.
Uz šestoricu optuženih u sudnici su bili i njihovi branitelji.
Odvjetnici Ćamil Salahović i Želimir Par, kao zastupnici Jadranka
Prlića, Željko Olujić koji zastupa bivšeg ministra obrane Herceg-Bosne
Brunu Stojića, te Krešimir Krsnik i Vesna Alaburić koji brane bivše
zapovjednike HVO-a generale Slobodana Praljka i Milivoja Petkovića.
Bivšeg zapovjednika Vojne policije HVO-a zastupa odvjetnik Tomislav
Jonjić, a bivšeg šefa Komisije HVO-a za razmjenu zarobljenika
Berislava Pušića odvjetnik Marinko Škobić.
U raspravi o mogućem sukobu interesa kod odvjetnika Olujića, Krsnika,
Para i Jonjića, koji brane ili su branili druge optužene pred Haškim
sudom, njihovi su branjenici kazali da su upoznati s tim i da ostaju
pri svojem izboru branitelja, a odvjetnici su tvrdili da sukob
interesa ne postoji. Sudac Orie je rekao da to pitanje ostaje otvoreno
do odluke Vijeća.
Zbog pitanja aneksa optužnice rasprava je prekinuta radi konzultacija
nakon čega je odlučeno da se taj dokument otpečati, ali da ostaje
povjerljive prirode i da informacije iz njega moraju ostati u krugu
optuženih i timova branitelja. Aneks sadrži imena žrtava zločina i
lokacije na kojima su počinjeni.
Optuženi su u sudnici kazali kako su zadovoljni uvjetima smještaja u
pritvoru i da se osjećaju dobro, a Berislav Pušić, koji je prošloga
tjedna operirao kralješnicu, zamolio je Sud da mu se osigura
medicinska njega.
Optužnica ih po osobnoj i zapovjednoj odgovornosti tereti za progon
desetaka tisuća Muslimana i drugih nehrvata, za ubojstva više stotina
civila, za silovanja, razaranje gradova i naselja, uništavanje i
pljačku imovine, deportacije i prisilno premještanje stanovništva,
zatočenje civila u nehumanim uvjetima, maltretiranje i mučenje
zatočenika u logorima i zatvorima HVO-a, uništavanje vjerskih objekata
i teroriziranje civila u istočnom Mostaru i druge zločine. Zločini su
počinjeni na područjima općina Prozor, Gornji Vakuf, Jablanica,
Mostar, Ljubuški, Stolac, Čapljina i Vareš, te u logorima Heliodrom,
Vojno, Dretelj i Gabela. Tužiteljstvo navodi da su te zločine počinili
kao sudionici udruženog zločinačkog pothvata s ciljem etničkog
čišćenja područja nekadašnje Herceg-Bosne radi njegovog pripajanja
Hrvatskoj, te da su uz njih u tome sudjelovali i pokojni hrvatski
predsjednik Franjo Tuđman, ministar obrane Gojko Šušak, general Janko
Bobetko i predsjednik Herceg-Bosne Mate Boban.
(Hina) xdh ydv