ZAGREB, 6. travnja 2004. (Hina) - Razred za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) priredio je danas komemorativni skup u spomen na klasika hrvatske književnosti Ranka Marinkovića (1913.-2001).
ZAGREB, 6. travnja 2004. (Hina) - Razred za književnost Hrvatske
akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) priredio je danas komemorativni
skup u spomen na klasika hrvatske književnosti Ranka Marinkovića
(1913.-2001).#L#
Akademik Nikola Batušić u uvodnom je izlaganju istaknuo da ja
Marinković bio romanopisac, novelist, dramatičar, esejist, kazališni
kritičar i sveučilišni profesor te da je već za života postao klasikom
novije hrvatske književnosti.
Podsjetio je da je Marinković u hrvatski književni život ušao kao
devetnaestogodišnjak različitim žanrovima, ali se odmah isticao
analitičkim kazališnim kritikama, te da je prva priznanja stekao
prozama u Krležinu časopisu "Pečat" 1939. i dramom "Albatros",
praizvedenom iste godine u Zagrebu.
Batušić se posebno osvrnuo na Marinkovićev doprinos hrvatskom
kazališnom životu, navodeći da je bio ravnatelj Drame HNK u Zagrebu od
1946. do 1950. te da već s osnutkom Akademije dramske umjetnosti
postaje profesorom teorijske dramaturgije, koju je predavao do
umirovljenja 1983.
Marinković je za redovitoga člana HAZU-a izabran 1983., podsjetio je
Batušić.
Teatrolog dr. Branko Hećimović osvrnuo se na dramski dio
Marinkovićeva opusa, rekavši da se Marinković opredijelio za povijesne
dramske žanrove kao strukturne predloške i diskurzivne poticaje za
svoja dramska djela. Osim spomenutoga "Albatrosa" Marinković je velik
uspjeh postigao drugim dramskim ostvarenjima među kojima je
najpopularnija "Glorija", zatim "Inspektorove spletke" i "Pustinja".
"Gloriju" se ne može promatrati samo kao dramu manipulacije, niti
samo kao globalnu metaforu društva, a nije isključivo ni drama o
sučeljenim dogmatskim sustavima crkve i cirkusa, niti drama o traženju
identiteta, ili strahu od ljubavi i smrti, nego Marinkovićevo otkriće
čovjekove ogoljele egzistencijalne sudbine, naveo je Hećimović.
Marinkovićeva dramska djela, što pokazuje i primjer "Pustinje", kroz
pojedine okvirne slike, kao što su ekspozicija i rasplet, potvrđuju
svoju nepresušnu izazovnost koja protokom vremena stalno poprima nova
i dodatna svojstva, rekao je Hećimović.
Prozni dio Marinkovićeva opusa predstavio je povjesničar književnosti
dr. Krešmir Nemec rekavši da on izrasta iz dva prividno oprečna
žarišta - mediteranizma i njegove inzularne komponente s jedne i
rafinirane urbane kulture s druge strane. Te komponente, dodao je
Nemec, zrcale ujedno i piščevu životnu topografiju: locus zavičaja
(Visa) iz kojega je potekao i locus grada Zagreba kao mjesto piščeva
života. Nemec je posebno izdvojio Marinkovićev roman "Kiklop"
,objavljen 1965., u kojem autor tematizira tjeskobnu atmosferu u
zagrebačkom boemskom okruženju uoči rata. Marinković je prikazao
atmosferu straha, otuđenja, rasapa svih etičkih vrijednosti, društveni
kaos, te potpunu dezorijentaciju u intelektualnim krugovima, ocijenio
je, uz ostalo, Nemec.
(Hina) xta yaz